Pošalji dalje

Nova generacija probnih pilota na MiG-ovima

Početkom kolovoza dvojica iskusnih pilota iz Eskadrile borbenih aviona dobila su rješenja o dodjeli dodatnog letačkog zvanja - probni pilot na avionu MiG-21. Riječ je o bojniku Christianu Jagodiću, zamjeniku zapovjednika EBA-a i bojniku Zvonimiru Milatoviću, zapovjedniku prvog letačkog voda u Eskadrili. Brigadir Ivan Selak, naš trenutačno jedini probni pilot, tako je dobio dva nasljednika, a Eskadrila se pojačala i na ovom području...

Eskadrila borbenih aviona u 91. zrakoplovnoj bazi HRZ-a i PZO-a bogatija je za dva probna pilota. Početkom kolovoza dvojica iskusnih pilota iz ove eskadrile dobila su rješenja o dodjeli dodatnog letačkog zvanja - probni pilot na avionu MiG-21. Riječ je o bojniku Christianu Jagodiću, zamjeniku zapovjednika EBA-e i bojniku Zvonimiru Milatoviću, zapovjedniku prvog letačkog voda u Eskadrili. Obojica su pripadnici 3. naraštaja pilota školovanih u Hrvatskoj - diplomirali su 1999. godine i u OSRH ušli kao piloti na Pilatusu PC-9. Nakon obuke postaju nastavnici na Pilatusima, a 2002. godine stiže zapovijed za preobuku na avion MiG-21. Obojica pripadaju drugoj generaciji pilota koji su prošli preobuku na avionu MiG-21 u Republici Hrvatskoj.

bojnik Zvonimir Milatović

U međuvremenu su se dodatno školovali u Sjedinjenim Državama i dalje obučavali, a rješenje o dodatnom zvanju probnog pilota svojevrsna je kruna u karijeri borbenih pilota. U probnom letenju piloti isključivo imaju zadaću ispitivanja aviona. Kako kažu ovi iskusni piloti, postoji geografski određena zona probnog letenja u zračnom prostoru u koji ne smiju drugi avioni pa tu probni piloti imaju potpunu slobodu manevrirati avionom i raditi sve što je u opisu njihovih zadaća. Ističu da se ta zona nalazi relativno blizu aerodroma tako da, u slučaju izvanrednog događaja, mogu što prije sletjeti.
 Ono što je važno istaknuti jest da kod nas dugo nije bilo obuke za probne pilote. ”Ova postrojba formirana je 2009. godine, dakle, moglo bi se reći da u zadnjem desetljeću nije bilo novih borbenih probnih pilota. Jedni su u međuvremenu zbog zdravstvenih problema otišli iz Eskadrile, drugi su otišli u mirovinu, tako da je ostao jedan probni pilot, brigadir Ivan Selak. Želja je bila da on dobije nasljednika i da se Eskadrila pomladi te da u njoj dobijemo kompletni profil obuke,” pojašnjava bojnik Jagodić.
Što se tiče selekcije za obuku postoje određeni formalni uvjeti, ali ništa manje važni nisu iskustvo, znanje i preciznost. ”Morate imati najmanje 300 sati naleta na MiG-u i preporuku zapovjednika Eskadrile. Morate biti u samom vrhu kad je u pitanju iskustvo, a potrebna je također izrazita preciznost i znanje upravljanja avionom, kao i svih sustava aviona. Moramo još naglasiti disciplinu u letenju, neodstupanje od zadaća, precizno pridržavanje pravila i propisa pri izvršenju probnog leta,” naglašava bojnik Milatović i dodaje da je zbog svega toga vrlo važno da u sam proces selekcije uđe netko tko to doista želi raditi i visoko je motiviran.
Zadaća probnog pilota provjera je ponašanja aviona i provjera ispravnosti sustava na zrakoplovu. Nakon što se na avionu odrade određeni radovi, pojašnjava bojnik Jagodić, mora se napraviti probni let da bi se u zraku utvrdilo funkcionira li sve kako treba. Avion prije leta na zemlji prolazi sve provjere na probnom stolu, ali da bi svi pripadnici Eskadrile mogli sigurno i pouzdano letjeti tim avionom, probni pilot mora odraditi posao provjere u zraku. ”Uvijek postoji rizik da nešto nije dobro podešeno i zato su kod probnog pilota važni preciznost, disciplina i poznavanje izvanrednih postupaka. Na probnom letu dovodite avion do krajnjih granica te na maksimalnim visinama i pri maksimalnim brzinama provjeravate kako se ponašaju određeni sustavi na zrakoplovu,” kaže bojnik Milatović. Kažu kako se svaki zrakoplov pomno prati i vodi se njegova tzv. povijest bolesti, u koju se bilježe sve moguće boljke. Prije svakog leta pomno se pregledava dokumentacija prijašnjih letova i prijašnji parametri motora, tako da se mogu uočiti eventualna odstupanja. Dvojica novih probnih pilota ističu da je pritom vrlo važno slušati primjedbe ljudi sa zemlje, a provjera aviona mora ići postupno i polako kako bi se dobili što točniji podaci važni za uklanjanje nedostatka.
 O obuci za probnog pilota bojnik Jagodić kaže: ”Prvo smo imali tjedan dana učenja, predavanja i teorije.

bojnik Christian Jagodić

To za nas pilote nije ništa novo, ali se analizira više detalja te se na neke sustave stavlja veći naglasak jer su kritičniji od drugih. Prolaze se izvanredni događaji i postupci koje pilot mora u svakom trenutku znati do savršenstva, automatizirano, da može brže reagirati i spriječiti veći kvar ili potencijalnu ugrozu. Da se, primjerice, zaustavi motor u zraku, što je iznimno opasno na ovom avionu, morate sebe i avion što prije dovesti do uvjeta da ga možete ponovno pokrenuti i sletjeti jer u suprotnom slijedi iskakanje, ” objašnjava bojnik Jagodić. Dio teorijske obuke provode zrakoplovno-tehnički stručnjaci koji održavaju avione u drugom stupnju. ”Nakon toga je ispit iz poznavanja  redovitih i izvanrednih postupaka i slijedi letački dio obuke. Taj se dio fokusira na manevre i postupke, specifičnosti nekih sustava te što se sve i kako bilježi,” objašnjava Jagodić i dodaje da brigadir Ivan Selak, dosad jedini probni pilot u Eskadrili, vodi drugi dio teorijske i kompletan praktični, odnosno letački dio obuke.
Praktični dio u obuci radi se tako da se na avionu demonstrira na koji način pravilno ispitati pojedini sustav, a sami radovi koji su prethodno odrađeni na avionu diktiraju kako će izgledati probni let. ”U praktičnom dijelu obuke izvodi se pet letova i šesti ispitni let. U tim letovima instruktor pokaže sve specifičnosti, a onda vi na ispitu pokažete da samostalno i sigurno odrađujete sve te postupke. Morate dokumentirati ono što ste u zraku radili, a to se sve, naime, radi na ispravnom avionu da biste mogli dobiti kompletnu sliku, ” opisuje bojnik Jagodić.
Sve navedeno vodi k zaključku da je riječ o stresnom poslu i da probni piloti moraju posjedovati određenu staloženost. ”Neke situacije zahtijevaju brzu reakciju, a neke diktiraju sporiji tempo. Staloženost, mirnoća i hladnokrvnost najvažniji su jer morate reagirati brzo, ali hladne glave,” dodaje bojnik Milatović. Tome svemu mora se dodati i neizostavna motivacija. ”Motivacija je najvažniji čimbenik jer se u pilotskom pozivu bez motivacije teško išta može postići, pogotovo zato što traži odricanja, dodatno učenje, ali i dodatni posao. Naravno, nama pilotima to je izazov i, na kraju krajeva, gušt,” kažu. Na pitanje ima li među kolegama onih koji bi se u budućnosti mogli naći u klubu probnih pilota potvrdno odgovaraju. ”Uostalom, kad dobijemo mladog pilota i obučimo ga, nama je  čast da on postane što bolji. Svakom je učitelju cilj da učenik postane bolji od njega,” zaključuju novi probni piloti na avionu MiG-21.


Izvanredne situacije i preipreme za njih

Pilot Milatović prisjeća se izvanrednog događaja u svojoj letačkoj karijeri iz 2008. “Otpao mi je dio sustava za slijetanje i hidrosustav mi je iscurio. Ostao sam bez tlaka hidrosustava pa sam slijetao bez tog dijela i mogu reći da mi je u probnu letenju to iskustvo vrlo korisno, ” kaže bojnik i navodi da su takve situacije ipak vrlo rijetke. U normalnom letenju, ističe, zna doći do otkaza navigacijskih sustava, radiostanica, transpondera i nekih manjih stvari. Piloti naglašavaju kako uvjeti i okolnosti diktiraju koji će se postupci i prema kojem redoslijedu raditi u nekom izvanrednom slučaju. ”Morate biti upoznati sa svim postupcima te biti u stanju ukomponirati dva ili tri postupka u jedan. Nikad se ne radi po istoj šabloni i za svaku se probu radi individualna priprema. Primjerice, na prijelaznim režimima odnosno na velikim visinama može se dogoditi da motor stane i na to se treba pripremiti,” pojašnjavaju piloti. ”Imamo simulator, ali tu je avion – u njega se sjedne i u glavi se, poput svojevrsne mentalne mape, prođu svi prekidači i uvjeti koji se moraju zadovoljiti da biste u izvanrednom slučaju mogli automatski i brzo reagirati.“


Najviša stepenica u karijeri

”Mi smo školovani i obučeni u Republici Hrvatskoj i prvi smo u našoj zemlji uspjeli doći do zvanja probnog pilota na avionu MiG-21,” kaže pilot Jagodić, a zadovoljstvo zbog toga izražava i njegov kolega Milatović. Oni su, naime, već počeli s probnim letovima. ”Polako se uvodimo i letimo na dvosjedima s brigadirom Selakom koji je iza u ulozi mentora. No krećemo polako - od jednostavnijih do onih složenijih proba, ” kažu. Najsloženija proba svakako je ona nakon zamjene motora i tada je potrebno napraviti najviše proba. Za avion koji dođe s 200-satnog pregleda potrebna su najmanje četiri leta, i to, naravno, ako je sve u redu.


Petra Kostanjšak

Tomislav Brandt, fotoarhiva HRZ-a i PZO-a

Slični članci

Obuka na simulatorima leta

Pripadnici HRZ-a i PZO-a bojnici Christian Jagodić i Zvonimir Milatović te natporučnik Antonio su…