Pošalji dalje

O vojnim temama u gradu mira

Norveška kao domaćin ovogodišnjeg Kongresa pružila je priliku vojnim novinarima da se upoznaju s njezinim Oružanim snagama te ulogom i značajem vojnih medija, ali i jedinstvenu mogućnost da se razmijene iskustva vezana uz vojno izdavaštvo, videoprodukciju te komunikacije na društvenim mrežama koje su danas postale nezamjenjiv medij za praćenje trendova i dijeljenje svih relevantnih i željenih informacija s javnošću...

37. kongres EMPA-e otvorio je načelnik GS OS-a Norveške general-pukovnik Erik Gustavson

U Oslu je sredinom rujna održan 37. kongres Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA) koji je okupio glavne urednike i izdavače europskih vojnih tiskanih i online časopisa te audiovizualnih izdanja iz petnaest zemalja. Norveška kao domaćin ovogodišnjeg Kongresa pružila je priliku vojnim novinarima da se upoznaju s njezinim Oružanim snagama te ulogom i značajem vojnih medija, ali i jedinstvenu mogućnost da se razmijene iskustva vezana uz vojno izdavaštvo, videoprodukciju te komunikacije na društvenim mrežama koje su danas postale nezamjenjiv medij za praćenje trendova i dijeljenje svih relevantnih i željenih informacija s javnošću.
Važnost EMPA Kongresa prepoznata je na najvišoj razini te su tako predavanja sudionicima održali norveška ministrica obrane Ine Eriksen Soreide o obrambenoj i sigurnosnoj politici te načelnik Glavnog stožera norveškog OS-a general-pukovnik Erik Gustavson koji je ujedno i otvorio Kongres, kao i zapovjednici mornaričkih, zrakoplovnih i kopnenih snaga te čelnici parlamentarnih odbora zaduženi za pitanja obrane.

Važnost EMPA Kongresa prepoznata je na najvišoj razini te je tako predavanje o obrambenoj i sigurnosnoj politici sudionicima održala norveška ministrica obrane Ine Eriksen Soreide

Obvezno služenje vojnog roka i za žene
Iako smo dobili vrlo detaljan pregled djelovanja, opremanja i sposobnosti svake pojedinačne grane Norveških oružanih snaga, nekoliko segmenata vrijedi izdvojiti kako bi se stekla cjelovitija slika. To su prije svega iskoraci koje je Norveška napravila vezano uz obvezu služenja vojnog roka. Naime, kao prva među članicama NATO-a, Norveška je početkom 2015. započela obvezno služenje vojnog roka i to za oba spola. Za to su imali veliku potporu svih segmenata društva, a temeljni je stav bio kako će takav pristup dodatno osnažiti Oružane snage za što već imaju i konkretne pozitivne pokazatelje, naime, interes za karijeru u OS-u dodatno je povećan. Specifičnost norveškog sustava služenja vojnog roka, koji inače traje 19 mjeseci, jest i to da među spolovima nema nikakve razlike, nema poštede ni iznimaka, obuka je zajednička, prava, mogućnosti, dužnosti i obveze jednaki su za sve, smještaj je u miješanim spavaonicama, tuševi zajednički... Da projekt nije promašen potvrđuje i anketa provedena nakon prve eksperimentalne muško-ženske generacije na služenju vojnog roka, prema kojoj se iznimno zadovoljnima takvim služenjem izjasnilo devedeset posto ispitanih vojnika ročnika.
U testnoj je fazi i pokrenuti projekt osnivanja posebnih postrojbi sastavljenih isključivo od žena u okviru norveških specijalnih postrojbi, i kako kažu, iskustva su dosad vrlo dobra, a projekt je izazvao velik interes i saveznika i partnerskih zemalja.

Zamjena zračne flote borbenim avionima F-35
Uz specifičan sustav služenja vojnog roka, norveške kopnene snage, kao najveća grana, u svojem sastavu uz mehaniziranu Brigadu Sjever i nekoliko namjenskih bojni imaju i Kraljevsku gardu Nj. Veličanstva kao najveću cjelinu kopnenih snaga s temeljnom zadaćom zaštite kraljevske obitelji te Graničnu gardu koja isključivo nadzire norveško-rusku granicu na najsjevernijem dijelu zemlje.
Posebna je cjelina norveškog OS-a i Home guard koji inače broji oko 45 000 tisuća vojnika raspoređenih na regionalnom načelu diljem zemlje. Oni su zapravo glavna spona vojske i civilnog sektora i odgovorni za čitav spektar zadaća: od zaštite vitalnih objekata do potpore u kriznim situacijama sa snagama i sposobnostima brzog djelovanja na kopnu, moru i u zraku.
Duga morska granica uvjetovala je i dobro organizirane i ustrojene pomorske vojne snage koje raspolažu respektabilnim brojem korveta, fregata te obalnih brodova i podmornica organiziranih u Flotu, Obalnu stražu i nekoliko pomorskih baza.
Kraljevske zračne snage norveške vojske broje na desetke letjelica raznih namjena, od aviona za obuku i elektroničke operacije do transportnih, te raspolažu značajnim brojem helikoptera za pomorske operacije, transport te traganje i spašavanje. Ipak, udarnu snagu trenutačno čini šezdesetak borbenih aviona F-16. Norveški je OS upravo u postupku zamjene svoje zračne flote novom generacijom borbenih lovaca te je tako u planu do 2024. opremiti se s 52 borbena aviona F-35.
Nazočnost velikog broja vojnih novinara iskoristili su i predstavnici norveške obrambene industrije FSi koja okuplja oko 120 poznatih norveških proizvođača vojne tehnike, naoružanja i opreme te su prezentirali neke od svjetski najpoznatijih, poput tvrtki Kongsberg, Nammo, Thales i Vinghog.

Sudionici kongresa s norveškom ministricom obrane

Zaštita prava pripadnika OS-a
Norveška inače iznimnu pozornost posvećuje zaštiti ljudskih prava, a to je, dakako, prisutno i u Oružanim snagama gdje se institucionalno vrlo sustavno vodi briga o zaštiti prava pripadnika na svim razinama. U tu svrhu postoji parlamentarni odbor koji vodi brigu o zaštiti pripadnika norveške vojske, posebno vojnika na obveznom služenju vojnog roka, od bilo kakvog oblika samovolje. Taj odbor, inače potpuno neovisan o Ministarstvu obrane, adresa je na koju se mogu uputiti sve pritužbe na neprimjeren tretman i odnos u vojsci, a njihova je uloga i zadaća da ga ispitaju, provjere, i na njega, ako je utemeljen, reagiraju i na najvišim razinama. Na istom načelu djeluju i predstavnici vojnika koji su na odsluženju vojnog roka. Njima se može obratiti za sve nepravilnosti, a oni ih pokušavaju riješiti na odgovornim razinama u Ministarstvu, pa i na najvišim vojnim razinama ako je nužno.
Organizator ovogodišnjeg Kongresa, vojni časopis Forvarets Forum i vojni Media centar, zaokružili su priču o Norveškoj kao zemlji spremnoj na velike iskorake na svim područjima. Naime, prema odluci Ministarstva obrane, časopis djeluje potpuno samostalno i neovisno, poput svih ostalih civilnih medija, što znači da za sadržaj i objave nisu odgovorni nikom u vojnim strukturama, unatoč tomu što se financiraju iz vojnog proračuna. Tako nije ništa neobično ako se na naslovnici objavi karikatura dvosmislena ili komična sadržaja ili negativno intoniran tekst o nekoj vojnoj temi ako je argumentiran i utemeljen, jer od javnosti se ništa ne želi skriti. Usko surađuju s Media centrom zaduženim za izradu i distribuciju video i foto sadržaja te promociju OS-a na svim elektroničkim medijima, kao i odjelom za komunikacije na razini Ministarstva obrane.

Nagrade za najbolji članak i fotografiju
Godišnji generalni sastanak članstva EMPA-e na kojem se rezimira protekla godina djelovanja Udruženja te predstavljaju planovi i inicijative za iduće razdoblje održan je u tvrđavi Akershus, inače više od 700 godina starom povijesnom zdanju i jednoj od najvećih turističkih atrakcija Osla, gdje su, uz ostalo, smješteni i redakcija norveškog vojnog časopisa Forsvarets Forum i vojni Media centar. Na njemu je također najavljen idući Kongres koji bi se trebao održati u Mađarskoj, a dodijeljene su i nagrade za najbolji novinarski članak i fotografiju objavljene u nekom od vojnih časopisa u članstvu. Već je drugi put nagrada za najbolji članak uručena predstavnicima hrvatskih vojnih glasila, za članak objavljen u Hrvatskom vojniku i CROMIL-u pod naslovom Računalnom tehnologijom protiv PTSP-a autorice i vanjske suradnice Snježane Dukić. Nagrada za najbolju fotografiju ove je godine pripala domaćinu. Naglašena je i potreba još šireg populariziranja EMPA-e, a više o Udruženju i njegovu radu može se naći na adresi www empamil.eu kao i stranici Facebooka European Military Press Association.
Ovogodišnji je kongres u Oslu, gradu na fjordovima, gradu vikinga, ali i gradu mira, kako su nam ga predstavili domaćini, uz brojne nove spoznaje i iskustva, potaknuo i niz inicijativa i novih mogućnosti za suradnju na području vojnog novinarstva te bio vrijedan sudjelovanja u svakom pogledu.


Drugi put nagrada EMPA-e za najbolji članak
Stručni članak objavljen u Hrvatskom vojniku br. 490 pod naslovom Računalnom tehnologijom protiv PTSP-a, autorice i vanjske suradnice našeg časopisa Snježane Dukić, izabran je za najbolji članak godine objavljen u nekom od vojnih časopisa u članstvu EMPA-e. Ovo je već drugi put da je naš nominirani članak dobio nagradu kao najbolji.
Tekst govori o hrvatskim stručnjacima sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji već dulje intenzivno surađuju s vodećim svjetskim sveučilištima vezano uz problematiku ratnog stresa, osobito posttraumatskog stresnog poremećaja. Postupno su dolazili do novih saznanja u području računalne tehnologije i načina kako može biti učinkovita i u rješavanju psihičkih problema...
Pobjednički je članak zbog zanimljivosti teme i inovacija koje otvaraju put novim metodama liječenja PTSP-a i pripreme vojnika na stresne situacije objavljen i u našem engleskom izdanju CROMIL.
Inače, nagrada za najbolji članak EMPA-e počela se dodjeljivati 2008. godine s ciljem promicanja rada novinara u vojnim časopisima. Izabire se glasovanjem članova Udruženja koje okuplja urednike vojnih časopisa iz dvadeset europskih zemalja.


Vesna Pintarić, Foto: EMPA




Slični članci