Pošalji dalje

Dokumentarna zbirka I.: svjedočanstva iz vremena Prvog svjetskog rata

U nastavku suradnje s Hrvatskim povijesnim muzejom predstavljamo muzejske predmete povezane s Prvim svjetskim ratom po zbirkama u kojima su raspoređeni...

Vježba austrougarskih vojnika na protuavionskom topu

Rezultat prikupljanja građe iz vremena Prvog svjetskog rata bio je ograničena dometa što dovodimo u vezu s političkim i ideološkim promjenama koje su se zbivale u prvoj polovini XX. st. u nas i koje su se nepovoljno odrazile na cjelokupan položaj Muzeja u društvu. Arheološko-historički odjel Hrvatskog narodnog muzeja, poslije osamostaljeni Historički odjel (Povijesni muzej Hrvatske), pokušao je odgovoriti izazovu vremena.
Zasluge u prikupljanju građe vojnog karaktera pri kraju rata i neposredno nakon rata (1919.) pripadaju ravnatelju Viktoru Hoffilleru. Dio građe, posebno građu 25. domobranske pješačke pukovnije, sačuvali su Emilij Laszowsky i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" u starom gradu Ozlju. Građa spomenute domobranske pukovnije pristigla je u Povijesni muzej Hrvatske (PMH) posredno, preko muzeja u Ozlju i Ratnog muzeja i arhiva, nakon završetka Drugog svjetskog rata. Većina građe iz Prvog svjetskog rata koja je stigla u Dokumentarnu zbirku PMH-a iz nekadašnjeg Ratnog arhiva i muzeja dugo je čekala inventarizaciju.
U drugoj pol. XX. st. PMH je među građanstvom pokretao akcije prikupljanja građe. Međutim, sustavna obrada i valorizacija te građe, zatim adekvatno pohranjivanje i čuvanje, u duljem su razdoblju, što se tiče Dokumentarne zbirke I., izostali. U pripremi izložbe Dadoh zlato za željezo (prosinac 2006. – listopad 2007.) prvi se put sustavno pristupilo obradi građe. Trebalo je svladati brojne probleme s neobrađenom građom, koja je formalno i neselektivno inventarizirana i gotovo atomizirana, iako je u vrijeme kad je pristigla u Muzej, dakle 1919., predstavljala cjeline po vrstama i po pripadnosti postrojbama.
Unutar raznovrsne građe u Dokumentarnoj zbirci I., brojem najveću skupinu iz vremena Prvog svjetskog rata čini cjelina fotografija. Općenito se smatra da se fotografija u potpunosti, kao samostalan i višestruko korišten medij, afirmirala u Prvom svjetskom ratu. U austrougarskoj vojsci fotografske službe djelovale su uz službe za premjeru terena i izradu karata, ali i posebno kao fotografski odjeli formirani pri velikim vojnim formacijama. Za nas su posebno vrijedne fotografije austrougarskih postrojbi u kojima su bili novačeni vojnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Poznati su nam neki autori fotografija; za M. Kraljevića i S. Bratića možemo s priličnom sigurnošću reći da su bili na dužnosti fotografa u našim domobranskim pukovnijama zadnje dvije godine rata.
Drugu po brojnosti skupinu čine razglednice i dopisnice. Svojom namjenom bile su često vezane uz humanitarna društva. Njihovom prodajom prikupljana su novčana sredstva za pomoć invalidima i obiteljima poginulih vojnika. Na njima susrećemo uglavnom domoljubno-propagandne poruke. Estetski zadovoljavajuće oblikovanih razglednica i dopisnica je malo, pogotovo onih čiji su naručitelji bila domaća humanitarna društva. Iz te skupine posebnu vrijednost ima dopisnica koju je veoma uspješno, u duhu secesije, grafički riješio Milenko D. Đurić. Od dopisnica za bojnu poštu, što je i razumljivo s obzirom na to da su bile namijenjene isključivo vojnicima na ratištu, veliku je nakladu imala ona na kojoj je pošiljatelj osim svojeg imena i adrese primatelja smio podcrtati unaprijed otisnutu rečenicu na materinskom jeziku, a glasila je: "Zdrav sam i dobro mi je."
Dnevnici, ratno-povijesni spisi i dnevni izvještaji manje su zastupljeni, no s obzirom na to da je riječ o kompleksnoj građi čiji su stvaratelji poznati imenom i prezimenom, vojnom funkcijom i sl., njezina vrijednost nadilazi skromnu količinu. Zbog sveobuhvatnosti i dokumentarnosti na prvom mjestu treba spomenuti dnevnik Stjepana Kolandera sa zapisima i izvornom građom sabranom u čak 20 rukopisnih knjiga.
Rukopisne knjižice Teodora Soretića, carskog i kraljevskog podmaršala i zapovjednika 42. dom. pj. div. zadnje godine rata, jedina su izvorna dokumentarna građa tako visoko rangiranog austrougarskog zapovjednika u Prvom svjetskom ratu, koja se čuva i u Dokumentarnoj zbirci I.
Ratno-povijesni spisi 26. domobranske pješačke pukovnije i Dnevni izvještaji 70. pješačke pukovnije zbirne su cjeline koje sadrže podatke o ratnim operacijama i smještaju postrojbi na bojištima.

Ela Jurdana, muzejska savjetnica

Tekstovi i fotografije preuzeti su iz kataloga Dadoh zlato za željezo Hrvatskog povijesnog muzeja

Slični članci

Zbirka naoružanja

Prvi svjetski rat donio je mnoge promjene u vojnim taktikama i strategijama, koje su dovele i do u…