Pošalji dalje

Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog pristupa

Svi zainteresirani za temu mogli su u dva dana čuti neke od problema s kojima se znanost suočava u istraživanju Domovinskog rata, kao i brojne zanimljive preglede i analize iz raznih znanstvenih područja...

Znanstveni skup Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog pristupa održan je u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te uz suorganizaciju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Znanstveni skup pod nazivom Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog pristupa održan je 10. i 11. listopada na borongajskom kampusu u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te uz suorganizaciju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup je održan pod pokroviteljstvom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i okupio je više od 40 znanstvenika, kao i brojnu zainteresiranu javnost.
"Vjerujem da će ovaj skup svojim rezultatima biti još jedan kamenčić u mozaiku slike koju stvaramo i koju želimo predočiti domovini i svijetu, a koja govori istinu o našem Domovinskom ratu," rekla je na otvorenju skupa Gordana Rusak, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Otvorenju skupa nazočio je izaslanik Predsjednice RH Ante Deur koji je istaknuo kako Domovinski rat opravdano sve više postaje predmet znanstvenog istraživanja u raznim područjima. "To pridonosi rekonstrukciji događaja i pruža nam sigurnije tlo za cjelovito sagledavanje i vrednovanje povijesne važnosti Domovinskog rata. Daljnje prikupljanje svjedočanstava, raznovrsni materijali i građa ostaju važnom zadaćom i pretpostavkom znanstvenog rada," rekao je Deur te posebno istaknuo ulogu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra koji je dosad prikupio, obradio i objavio iznimno važnu građu iz tog vremena.
Nakon pozdravnih riječi akademika Franje Šanjeka iz HAZU-a i voditelja Hrvatskih studija profesora Marija Grčevića, u svojem je obraćanju ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor izrazio zadovoljstvo što je 25 godina od početka Domovinskog rata organiziran takav znanstveni skup na kojem će govoriti gotovo 40 znanstvenika. "Namjera je bila ukazati na nužnost interdisciplinarnog pristupa. Naravno, to nije sav znanstveni potencijal koji ima nešto reći o Domovinskom ratu, ali zbog vremenske ograničenosti nastojali smo iz svih znanstvenih ustanova prikupiti govornike o ovoj važnoj temi," naglasio je Nazor. Svi zainteresirani za temu mogli su u dva dana čuti neke od problema s kojima se znanost suočava u istraživanju Domovinskog rata, kao i brojne zanimljive preglede i analize iz raznih znanstvenih područja.


Mediji i njihova perspektiva u ratnim okolnostima

Strani mediji o Vukovaru
Kako je znanstveni skup obuhvatio analizu Domovinskog rata kroz različite discipline i djelovanja, jedan je dio bio posvećen perspektivi javne komunikacije u ratnim okolnostima. Među ostalim, predavanje o tome održao je Danijel Labaš, izvanredni profesor komunikologije s Hrvatskih studija. U izlaganju pod nazivom Domovinski rat i agresija medijskim lažima iznio je svoju analizu pisanja stranih novinara i medija o događajima u Vukovaru, a kako je naglasio, toj je temi posvetio šest godina rada. Analizirao je ono što su strani mediji i publicisti, a posebice talijanski mediji, pisali i kako su objasnili događaje iz Domovinskog rata u svojim člancima. Pritom je radio i analizu talijanskih dnevnika, sve s ciljem saznanja koju su važnost strani mediji posvetili i kako su interpretirali te tragične događaje iz novije europske povijesti.
Analiza je pokazala kako je bilo onih novinara i publicista koji su u skladu s profesionalnim standardima pokušali vjerno prikazati događaje u Vukovaru, no u većoj su mjeri mediji propuštali objektivno izvještavati o tome te su često objavljivali neprovjerene informacije i time prenosili krivu sliku o tome što se zaista događa. U slučaju vukovarske tragedije, u analiziranim talijanskim dnevnicima dolazi do svojevrsnog preokreta kad postaje primjetno da se objavljuju netočne i neprovjerene informacije o pogibiji srpske djece u Hrvatskoj. Da je riječ o medijskoj manipulaciji i neprofesionalnom izvještavanju postaje jasno s padom Vukovara, a talijanske vlasti bile su prisiljene ispričati se hrvatskim vlastima zbog lažnih medijskih prikaza stanja u tom gradu.

Uloga Hrvatskog radija u Domovinskom ratu
Izlaganje Blanke Jergović, izvanredne profesorice na Hrvatskim studijima, bavilo se utjecajem Domovinskog rata na hrvatske medije i to kroz primjer Hrvatskog radija na kojem je i sama radila u tom razdoblju. Radio se u Domovinskom ratu pokazao kao najbolji medij za brzo prenošenje informacija, jednostavan, fleksibilan, a preko radioamatera mogao je i u najtežim situacijama doprijeti do svakog mjesta. Kako je objasnila profesorica Jergović, uloga radija u tom razdoblju bila je neprocjenjiva jer je imao moć dopiranja do ljudi u rovovima i podrumima. Za same je branitelje bio važan izvor informacija i obavijesti, ali također i "znak života" u teškoj izvanrednoj situaciji. Radijski je program u vrijeme rata bio klizni, dakle nije bio strukturiran, nego su ga diktirali sami događaji, a sastojao se od javljanja s terena i objavljivanja priopćenja kako su ona pristizala. Jedino redovito u kliznom programu bile su vijesti. U ratnom razdoblju na radiju je objavljivano mnogo toga u formatu i na način kako u mirnodopskom razdoblju nikad ne bi moglo biti, a ponekad je to, u nedostatku drugih informacija, bila samo jedna rečenica koja se više puta ponavljala. Zbog svega navedenog, i profesionalni su standardi u to vrijeme bili promjenjivi, istaknula je profesorica Jergović. Jednako tako, i sami su se novinari našli u posve novoj situaciji, a mnogi od njih upravo su se u ratu profilirali kao sjajni reporteri. Što se tiče trenutačnog stanja, profesorica Jergović slaže se s tvrdnjom da se danas nalazimo u tzv. postrazdoblju u kojem mediji još uvijek izvještavaju o tzv. repovima rata.


Skup je okupio više od 40 znanstvenika, kao i brojnu zainteresiranu javnost

Interdisciplinarni pristup
Znanstveni skup bio je, s obzirom na interdisciplinarni pristup, podijeljen na četiri sjednice. Nakon uvodnog predavanja predsjednika Organizacijskog odbora akademika Ivice Kostovića o znanstvenicima dragovoljcima i njihovu doprinosu tijekom Domovinskog rata, prva sjednica bavila se historiografijom i interpretativnim izazovima, druga se fokusirala na komunikaciju u ratnim okolnostima, treća je bila posvećena psihijatrijskoj skrbi za hrvatske branitelje, a četvrta se bavila odjecima Domovinskog rata u književnosti, filmu i arhivistici.


Petra Kostanjšak, Foto: Josip Kopi

Slični članci

Bili smo hrvatski vojnici!

Trojica britanskih dragovoljaca Domovinskog rata, Daniel Kington, Lars Newbould i dr. Martin G. su…

Ljerkina ratna priča

Ljerka Pavković je jedna od osnivačica i predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara iz u…