Pošalji dalje

Povjerenje, zajednički rad i domoljublje – ključ uspjeha

Znanje, iskustvo, energija, motiviranost naših pripadnica i pripadnika čine onu kvalitativnu razliku, čine dušu pobjedničke vojske na koju sam iznimno ponosan... Za Oružane snage, za naše ljude, koji su, uz svoje tradicionalne zadaće, uvijek i bezrezervno na usluzi i civilnoj zajednici, potrebno je kontinuirano stvarati bolje standarde gdje god se oni nalazili. To smatram jednim od svojih prioriteta...

Ministar obrane Damir Krstičević

"U svojem se poslu želim fokusirati na čovjeka, na vojnika, dočasnika i časnika, jer on je ta razlika koja nam je u Domovinskom pobjedničkom ratu donijela mir i slobodu," kazao je preuzimajući dužnost ministar obrane Damir Krstičević, ali i istaknuo važnost donošenja Strategije nacionalne sigurnosti, dokumenta od iznimne važnosti, kako bismo se mogli nositi s ugrozama i rizicima u budućnosti. Istaknuo je da će Ministarstvo koje je preuzeo voditi na pošten i transparentan način, a neposredno nakon preuzimanja ove odgovorne dužnosti u razgovoru za Hrvatski vojnik dotaknuli smo se niza aktualnih vojnih tema.

Odmah nakon preuzimanja dužnosti ministra održali ste vrlo emotivan govor djelatnicima MORH-a u kojem ste pozvali na maksimalnu odgovornost i poštenje, međusobno povjerenje i timski rad, istinsko domoljublje... te kako ćete u tome biti prvi među jednakima. Je li to ključ uspješnog i kvalitetnog djelovanja i vođenja?
Ponosan sam što sam na čelu ovog ministarstva. Njega su gradili svi moji ratni prijatelji, pripadnici pobjedničke vojske. To nikad ne zaboravljam. Danas, upravo bezrezervno ulaganje svih svojih sposobnosti u ispunjavanje zahtjevnih zadaća koje se pred sve nas postavljaju, znači vraćanje duga svim onim našim prijateljima koji su za našu današnju Hrvatsku založili svoje zdravlje i svoje živote. Često se pozivamo na pobjednički duh naše vojske. On i počiva na međusobnom povjerenju, zajedničkom radu, domoljublju. Da je to ključ uspjeha, pokazala su povijesna ostvarenja, povijesne pobjede tijekom Domovinskog rata. Nemamo pravo, počevši od mene, pa do svih djelatnika MORH-a i Oružanih snaga raditi drugačije, nego pobjednički.
Ministarstvo obrane poznato mi je područje tako da neću trošiti previše vremena na upoznavanje sa sustavom. U njemu sam bio, detaljno sam ga pratio sve ove godine, spreman sam slušati, učiti i djelovati najbolje što znam. Spreman sam uložiti svoje znanje i iskustvo, a isto očekujem i od svojih suradnika – da budu ozbiljni, odgovorni i motivirani.
Smatram da svi pripadnici ovog našeg sustava, koji je od nacionalnog interesa, moraju uvijek raditi nove iskorake, ulagati dodatan trud i napore. Uvjeren sam kako ćemo svi na svojim razinama dati vidljiv doprinos snaženju MORH-a i naših Oružanih snaga. Uvijek ima novih izazova, prostora za rast i za nove iskorake.

U jednom od svojih prvih obraćanja javnosti istaknuli ste važnost izrade Strategije nacionalne sigurnosti koja je uvjet za definiranje jednog šireg koncepta domovinske sigurnosti, uvjetovanog novim ugrozama i rizicima današnjice s kojima se suočavamo. Možete li to komentirati?
Već sam najavio da će neke od prvih aktivnosti Vlade i mene kao potpredsjednika i ministra obrane biti izrada Strategije nacionalne sigurnosti, Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i uspostavljanje sustava domovinske sigurnosti. Kad to govorim, mislim na naš – hrvatski model. On podrazumijeva zajedničko i koordinirano djelovanje svih uključenih ministarstva, institucija i organizacija, civilnog društva, zainteresirane javnosti, privatnog sektora, građana. Taj sustav domovinske sigurnosti ne traži neprijatelje, već prepoznaje ugroze u interesu građana. On nipošto nije put prema militarizaciji, već partnerstvu svih segmenata hrvatskog društva. Njime ćemo efikasnije uvezati sve naše resurse, naše sposobnosti, obrambene i sigurnosne aspekte. Na taj način bit ćemo spremniji prepoznati i reagirati na potencijalne prijetnje i ugroze koje su danas mnogo kompleksnije nego prije. To su hibridna djelovanja, informacijska djelovanja, terorizam, kibernetički terorizam, izbjegličke krize, nezaposlenost, demografski trendovi, elementarne nepogode... Strateško se okružje mijenja. Svaka se država mora prilagođavati, stvarati sustave koji će biti uvezaniji, učinkovitiji, brži. Uočavati potencijalne ugroze, reagirati na pravi način i u pravo vrijeme s adekvatnim snagama – bit će naša trajna zadaća. Sustav domovinske sigurnosti podrazumijeva snagu koju daje sinergija svih dijelova sigurnosnog i obrambenog sustava, kao i svakog građanina. Kad spominjem građanina, govorim o fokusu našeg djelovanja. Organizacije postoje zbog građana, samo zadovoljan i siguran građanin, samo sigurno društvo, čine zemlju stabilnijom, jačom i prosperitetnijom.

U jačanju obrambenih sposobnosti nužno je nastaviti s ulaganjem u opremanje i modernizaciju OSRH. Može li OSRH u godini koja je pred nama očekivati povećanje proračunskih sredstava za obranu?
Naša trajna zadaća u Ministarstvu obrane, posebno kad imamo u vidu nove izazove o kojima sam već govorio, omogućavanje je jačanja obrambenih potencijala i sposobnosti. Svjestan sam kako su za to potrebna značajna financijska sredstva i nastojat ću da obrambeni proračun bude takav da može omogućiti taj novi zamah. Treba zaustaviti trendove pada obrambenog proračuna. Od 2008. do 2016. godine smanjen je za više od 25 posto, što iznosi gotovo milijardu i četiristo milijuna kuna.
Udio obrambenog proračuna je od 1,58 posto u 2008. godini, preko 1,55 u 2015. godini pao na 1,17 posto bruto domaćeg proizvoda. Vrijeme je da se ti trendovi promijene jer novo vrijeme, nove prijetnje i ugroze traže i nove odgovore. Vjerujem kako ćemo u Vladi znati posložiti prioritete i osigurati daljnje jačanje dostignutih obrambenih sposobnosti i ulaganje u ljude, vojnike i vojnikinje, časnike, dočasnike, u njihovo konstantno usavršavanje, u bolje uvjete života i rada. Jer ulaganje u ljudski potencijal ono je što se sigurno vraća.
S druge strane, racionalna i pametna ulaganja u modernizaciju našeg obrambenog sektora koriste prije svega nama samima, a s druge strane i pridonose našoj vjerodostojnosti u NATO savezu.
Naravno da bih kao i svaki ministar volio da u tom smjeru idemo bržim tempom, no svjestan sam kako do njega može doći tek onda kad Republika Hrvatska i njezino gospodarstvo budu postizali još veći rast. Naravno, postoje i zahtjevi Sjevernoatlantskog saveza u vezi visine obrambenog proračuna. Ne treba zaboraviti ni pomoć naših saveznika u raznim projektima, posebno Sjedinjenih Američkih Država kroz donacije oružja, opreme, školovanja i obuke. Ona se broji u milijardama kuna i zasigurno ubrzava započete procese modernizacije.

Istaknuli ste kako ćete se fokusirati na vojnika, dočasnika i časnika jer upravo je čovjek bio ono najvrednije i odlučujuće što smo imali u Domovinskom ratu. Smatrate li da je unatoč svim tehnološkim i vojnim dostignućima, čovjek-vojnik i danas taj presudni čimbenik...
U to sam bez dvojbe uvjeren, bez obzira na to što će netko reći da je to floskula. Cijelim svojim životom, osobito onim vojničkim, uvjeravao sam se koliko može čovjek, koliko može moj suborac. Naravno da se vremena mijenjaju i da tehnološki napredujemo. Međutim, znanje, iskustvo, energija, motiviranost naših pripadnica i pripadnika čine onu kvalitativnu razliku, čine dušu pobjedničke vojske na koju sam iznimno ponosan.

 Što smatrate da treba poduzeti u cilju poboljšanja uvjeta života i rada vojnika?
Za Oružane snage, za naše ljude, koji su, uz tradicionalne zadaće, uvijek i bezrezervno na usluzi i civilnoj zajednici, potrebno je kontinuirano stvarati bolje standarde gdje god se oni nalazili. To smatram jednim od svojih prioriteta. Treba stvarati optimalne uvjete života i rada za sve naše ljude koji daju sve od sebe u jačanje naših obrambenih kapaciteta, izvršenje svih drugih zadaća u zemlji, ali i u inozemstvu. I to je proces koji zahtijeva vrijeme. No, vojnički mogu reći kako ćemo vrlo brzo sagledati gdje smo i načine na koje ćemo u ovom području u najkraćem mogućem roku postići vidljive rezultate.

Preustroj je permanentan proces u cilju izgradnje novih sposobnosti i podizanja efikasnosti oružanih snaga? Kakve se kvalitativne odnosno kvantitativne personalne promjene mogu očekivati u OS-u i MO-u? Koji su najvažniji i najveći izazovi koji su trenutačno pred pripadnicima OSRH?
Činjenica jest kako svako vrijeme donosi nove izazove koji prije nisu postojali u ovom obliku. Kako bi obrambeni sustav u cjelini mogao odgovarati takvim izazovima, treba ga dimenzionirati i prilagođavati, davati mu neke nove sposobnosti da bi na takve prijetnje mogao adekvatno odgovarati.
Vjerujem da će proces preustroja, za koji ste i sami rekli da je trajan, upravo kao najveći izazov pred sobom imati za cilj prepoznavanje novih zadaća, novih prijetnji i ugroza. Personalno upravljanje najvrednijim dijelom našeg sustava – našim ljudima na racionalan, učinkovit i logičan način ima mogućnost davanja efikasnog i usredotočenog odgovora na sigurnosna pitanja. To je, po mom mišljenju, i smisao naših Oružanih snaga i našeg cjelokupnog obrambenog i sigurnosnog sustava. Znam kako ćemo i na tom području pronaći efikasna rješenja. Ljude imamo, sposobne, stručne, motivirane, domoljubne. Oni su uvijek ona odlučna prevaga, odlučna snaga našeg sustava.

Ratni ste zapovjednik jedne od naših elitnih gardijskih brigada i rekli ste kako je Hrvatska vojska brend koji treba čuvati. Valoriziramo li danas na primjeren način Domovinski rat i velike ratne uspjehe, činimo li dovoljno da se taj duh, ponos i zajedništvo prenesu na mlade naraštaje? Što još možemo ili trebamo učiniti kako bismo istinu o časnim i istinskim vojničkim pobjedama na najbolji način prenijeli naraštajima koji dolaze?
Treba biti iskren i reći kako su u prethodnim godinama vrijednosti i postignuća iz Domovinskog rata bila dovođena u pitanje. No, znam da je naš narod svjestan kako hrvatsku slobodu, čistu hrvatsku pobjedu, nama nitko nije poklonio. Tu su pobjedu izborili moji suborci, moja braća, od istoka Slavonije do krajnjeg hrvatskog Juga. Živio sam to zajedništvo, stvarali smo ga, žrtvujući sve što smo imali. Stvarali smo od prvih dana taj neslomljivi hrvatski pobjednički duh. Naša je trajna zadaća ne zaboraviti povijesna ostvarenja hrabrih, odlučnih, časnih ljudi, hrvatskih branitelja.

Ove godine obilježavamo i 25. obljetnicu stradanja i sjećanja na žrtve herojskog Vukovara i Škabrnje. Te tragične dionice Domovinskog rata trajno nas obvezuju da povijest nikad ne smijemo zaboraviti. Činimo li dovoljno da sačuvamo istinu od zaborava?
Ono što su branitelji Vukovara i Škabrnje podnijeli za hrvatsku budućnost obvezuje nas na poštovanje, na čuvanje istine o beskrajnoj hrabrosti, o snazi volje naših branitelja, o njihovim podvizima i njihovoj žrtvi.
Mi, koji smo i sami dali svoj doprinos hrvatskim pobjedama i te kako smo vezani za ovo prijelomno razdoblje stvaranja i obrane Republike Hrvatske i te kako se skrbimo da ta bolna, junačka, tragična dionica Domovinskog rata ostane dio zajedničkog sjećanja, ali i zajedničkog ponosa.

Časopis Hrvatski vojnik krajem studenog obilježit će 25 godina postojanja. Kako vi kao sudionik Domovinskog rata gledate na ulogu koju je imao u tim presudnim trenucima novije hrvatske povijesti?
Još mi je u sjećanju ono iščekivanje svakog novog broja Hrvatskog vojnika. Za časopis sam inače vrlo vezan. U Domovinskom ratu on je mnogim našim vojnicima bio svojevrsni udžbenik. Pratili ste iz dana u dan stvaranje i stasanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, naše napore, naše pobjede. Bili ste časopis branitelja na svim bojištima, postali časopis pobjednika. Vjerujem kako ćete se uvijek truditi i nastaviti raditi na korist čitavom našem obrambenom sustavu.

Brzo širenje informacija, razne komunikacijske platforme i nove tehnologije uvjetovali su i našu prilagodbu i praćenje trendova u području medija i audiovizualnih sadržaja. Novo vrijeme promijenilo je dijelom nekadašnju ulogu časopisa. Na čemu bi po vašem mišljenju danas trebao biti glavni fokus časopisa, odnosno ostalih oblika komunikacije s javnosti (video, web, internet, društvene mreže...)
Korištenje svih raspoloživih komunikacijskih kanala, svih raspoloživih platformi imperativ je vremena u kojem živimo. Svjesni smo da se njihovom uporabom skraćuju udaljenosti i vrijeme. Informacije su trenutačne. To je uvijek izazov, ali i mogućnost.
Volio bih na našim komunikacijskim platformama vidjeti što više interaktivnih sadržaja, dijaloga, a u našim informacijama što više detalja o životu i radu našeg vojnika, dočasnika i časnika. Oni su pokretač našeg sustava, oni su jamac stabilnosti i sigurnosti svih građana Republike Hrvatske.

Željko Stipanović, Vesna Pintarić, Foto: Josip Kopi
















Slični članci