Pošalji dalje

Oxford – početak kraja

Vojni savjetnici nagovarali su kralja Karla I. da što prije napadne parlamentarističku New Model Army, ali protivnici su ih preduhitrili napadom na samo središte rojalističkih snaga...

Djelo nizozemskog baroknog slikara Jana Wycka (1652. – 1702.), koji se još kao dječak preselio u Englesku i postao poznat po djelima s vojničkom tematikom, prikazuje parlamentarističku opsadu Oxforda (Oxfordshire History/oxfordshirelocalhistory.modhist.ox.ac.uk)

Iako su nakon nje zadržali stratešku inicijativu u Prvom engleskom građanskom ratu, Bitka kod Newburyja iz listopada 1644. (v. podlistak HV br. 521) pokazala je i određene nedostatke u osposobljenosti i organizaciji parlamentarističke vojske. Oliver Cromwell započeo je stoga tijekom zime vrlo opsežnu i temeljitu reformu vojske pa je osim lokalnih grofovijskih postrojbi ustrojena i New Model Army koju je činilo 7000 konjanika i 14 000 pješaka. Posebna je pozornost pritom bila posvećena razvoju teškog konjaništva, koje je činilo veći dio cjelokupnog konjaništva, a čije je opremanje i uvježbavanje nadzirao sam Cromwell. New Model Army bila je profesionalna, stajaća vojska Parlamenta, vrlo dobro organizirana i uvježbana, dok su grofovijske snage bile slabije pa su i korištene samo za sekundarne zadaće, a u bitkama su trebale sudjelovati na pomoćnim smjerovima djelovanja.

Oliver Cromwell postao je neiscrpan motiv za slikare koji su prikazivali engleske građanske ratove. Ovako ga je nakon Bitke kod Nasebyja zamišljao Charles Landseer (1799. – 1879.) (Wikimedia Commons)

Deblokada Tauntona?
Dok se New Model Army još ustrojavala, rojalističke snage započele su nove napadne akcije početkom 1645., opsadom strateški važnih utvrda: Taunton (na jugozapadu Engleske) i Scarborough Castle, smještene na sjeveroistoku zemlje. Vojni savjetnici nagovarali su kralja Karla I. da napadne New Model Army prije nego se uspije potpuno ustrojiti i konsolidirati, za što se zalagao u prvom redu Rupert od Rajne. Zapovjedništvo parlamentarističke vojske odustalo je u međuvremenu od namjere deblokade utvrde Taunton i odlučilo je napasti samo središte rojalističkih snaga – Oxford, koji je bio sjedište Karla I. i svojevrstan glavni grad rojalista. Obje su vojske došle u kontakt sjeverno od Nasebyja, mjesta 90 kilometara sjeverno od Oxforda. Ondje je 14. lipnja 1645. došlo do bitke koja se smatra jednom od najkrvavijih u engleskim građanskim ratovima.

Sir Thomas Fairfax, jedan od najistaknutijih parlamentarističkih vojskovođa, na portretu nepoznatog autora izloženom u Nacionalnoj galeriji portreta u Londonu (Wikimedia Commons)

Spremnost na veleizdaju
Obje su strane postavile standardne borbene postroje tog vremena – pješaštvo u sredini raspoređeno po tzv. tercijama (formacije sastava otprilike 3000 vojnika i časnika iz kojih su poslije nastale brigade – op. a.), koje su činili mušketiri, štićeni pikenirima koji su se nalazili ispred njih. Na bokovima je bilo raspoređeno konjaništvo. Rojalističko pješaštvo napalo je prvo, dok je princ Rupert držao svoje konjaništvo na desnom krilu, čekajući povoljan trenutak da istodobno s rojalističkim pješaštvom napadne protivnika. Uočivši pravi trenutak, Rupert je konjaništvom napao lijevo krilo parlamentarista i postigao značajne uspjehe. Međutim, na desnom je krilu parlamentarista konjaništvo pod zapovjedništvom Olivera Cromwella razbilo rojalističko konjaništvo i svom snagom udarilo na bok rojalističkog pješaštva, izdvojivši tek manje snage za progon razbijenih rojalista. Cromwell je dijelom snaga napao kraljevu konjaničku gardu i prisilio je na povlačenje, čime je bitka bila praktički riješena. Rojalističko pješaštvo potpuno je uništeno, kao i velik dio njegova konjaništva. Zaplijenjeno je i cjelokupno rojalističko topništvo, a odnos gubitaka obiju strana bio je iznimno velik. Na strani rojalista poginulo je oko 1000 časnika i vojnika, a više od 5000 je zarobljeno, dok su parlamentaristi izgubili oko 400 vojnika i časnika. Prema svim tadašnjim, ali i današnjim analizama, kraljevi su protivnici pobijedili zahvaljujući prije svega izvanrednom i odlučnom Cromwellovu zapovijedanju. Tijekom bitke zaplijenjeni su dokumenti koji su ozbiljno kompromitirali kralja Karla I., upućujući na njegovu spremnost na djela koja su se mogla smatrati i veleizdajom, samo kako bi se zadržao na vlasti.

Jedan od prikaza princa Ruperta na pamfletu koji ga opisuje kao okrutnog palitelja Birminghama. Nakon predaje Bristola, kralj Karlo I. potjerao je svojeg zaslužnog vojskovođu iz zemlje (Newman University)

Domino-efekt
Već idućeg mjeseca došlo je do Bitke kod Langporta, mjesta južno od Bristola, koju su rojalisti izgubili, što je rezultiralo snažnim urušavanjem njihova borbenog morala i masovnim dezertiranjima. Krajem kolovoza te godine parlamentarističke snage započele su opsadu Bristola koji je branio princ Rupert s razmjerno slabim i potpuno demoraliziranim snagama. Shvativši bezizlaznost situacije, predao je 10. rujna Bristol parlamentarističkom zapovjedniku Sir Thomasu Fairfaxu. Bijesan zbog gubitka važnog lučkog grada, kralj Karlo I. smijenio je princa Ruperta sa svih dužnosti i zapovjedio svojem najboljem vojniku da napusti Englesku. Od važnijih je luka u rukama rojalista ostao samo Chester koji im je mogao poslužiti za vezu s Irskom. Međutim, sredinom rujna te godine i on je došao pod opsadu parlamentarističkih snaga. U međuvremenu je uslijedio niz poraza rojalističkih snaga u bitkama kod Rowton Heatha (24. rujna 1645.), Torringtona (16. veljače 1646.) i Stow-on-the-Wolda (21. ožujka 1646.), koji su konačno doveli do parlamentarističke opsade Karlove prijestolnice Oxforda. U lipnju te godine pao je i Oxford, ali se Karlo I. na vrijeme povukao iz grada. Nakon pada Oxforda sve su se rojalističke utvrde počele predavati jedna za drugom, a kralj se naposljetku u travnju 1646. predao škotskim parlamentaristima. Predajom utvrde Raglan Castle 19. kolovoza 1646. u ruke parlamentarista prestala su borbena djelovanja i završio je Prvi engleski građanski rat.

Marinko OGOREC

Slični članci

Završna poglavlja

Posljednje godine ratova triju kraljevstava obilježene su bitkama u Engleskoj i Škotskoj u kojima…

Irski rat

Iskoristivši sukob rojalista i parlamentarista u Engleskoj, Irska je u proljeće 1642. proglasila u…

Proglašenje republike

Početkom proljeća 1648. dolazi do rojalističkog ustanka u nekoliko engleskih pokrajina. U pomoć je…

Bitka kod Marston Moora

Vrlo burnu 1644. u Prvom engleskom građanskom ratu obilježio je niz bitaka od kojih se najvažnija…