Pošalji dalje

Crno zlato i obrambena potrošnja

Najnovija SIPRI-jeva analiza govori da su među 15 zemalja s najvećim rezovima proračunskih izdvajanja za vojsku u 2016. godini samo dvije koje nisu izvoznice nafte. Ipak, pad cijene dragocjenog energenta nije doveo i do pada globalne potrošnje...

Tanker američke mornarice USNS "Cesar Chavez" (u sredini) dopunjava gorivom dva australska broda: fregatu HMAS "Toowoomba" (lijevo) i tanker HMAS "Success" (desno) (Foto: US Navy)

Čini se da ukupna globalna obrambena potrošnja opet pokazuje trend rasta. Nakon što je od 2012. do 2014. padala u odnosu na prethodne godine, doduše, u malim postocima, 2015. i 2016. zabilježila je porast. Upravo je protekla godina predmet analize Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI) javno objavljene 24. travnja.
Svjetske su vlade 2016. na svoje oružane snage i druge obrambeno-sigurnosne institucije potrošile ukupno 1686 milijardi dolara, 0,4 % više nego 2015. godine. Riječ je o 2,2 % svjetskog BDP-a u toj godini pa je jasno da je iznos od 2 % izdvajanja za obranu koji toliko čujemo u NATO-u zapravo blizu svjetskog prosjeka. Ipak, promjena je minimalna, pa bi prvi zaključak bio da u pojedinim zemljama i regijama nije bilo proračunskih turbulencija. Detaljniji pogled u brojeve ne podržava taj zaključak, dovoljno je pogledati one koji se odnose na Sjedinjene Države, koje su 2016. povećale potrošnju za 1,7 %. Taj je podatak bitan jer označuje prvi rast nakon pet godina pada, premda je ukupan iznos manji za velikih 20 % u odnosu na 2010. godinu. Naravno, SAD i dalje troši najviše, čak 36 % svjetskog udjela, a puno iza njega je Kina s 13 %.

Talijanska ratna mornarica uvela je prošle godine u operativnu uporabu novu FREMM fregatu "Alpino". Naš je prekomorski susjed 2016. na obranu potrošio 11 % više nego 2015. (Foto: Marina Militare)

Ruski poticaj
Među velikim igračima, koje SIPRI voli izdvojiti u Top-15 (obuhvaćaju ukupno 81 % svjetske potrošnje), Rusija je dolaskom na treće mjesto preskočila Saudijsku Arabiju koja ga je držala 2015. Ruska potrošnja od 69,2 milijarde dolara (5,3 % BDP-a, odnosno najviše otkad je ta zemlja neovisna), označila je skok od 5,9 % za koji SIPRI-jevi analitičari priznaju da ga nisu predvidjeli. Naime, rusko je gospodarstvo u teškoćama zbog niskih cijena nafte i plina te ekonomskih sankcija pa je najveća zemlja svijeta planirala smanjiti izdvajanja za obranu. Vlada je ipak krajem 2016. odlučila tvrtkama iz područja obrambene industrije isplatiti iznos od oko 11,8 milijardi dolara duga za dotadašnje isporuke vojsci. Bez te isplate, ruska obrambena potrošnja pala bi za 12 %, zaključuje SIPRI. S druge strane, Saudijska Arabija, koju je pad cijena energenata uvelike pogodio, nije povukla nikakav sličan potez pa je njezina potrošnja pala čak za 30 %. Taj iznos ipak nije egzaktan nego procijenjen jer SIPRI iz te zemlje ne dobiva dovoljno relevantnih podataka za svoje stroge analitičke kriterije, jednako kao ni iz Kine, UAE-a, Iraka, Venezuele... Zapaženo je u Top-15 skočila Indija, sa 7. na 5. mjesto, a 2016. potrošila je najviše nakon 2009. godine.

Europski brojevi
Što se tiče svjetskih regija, zanimljiv je podatak da je naš kontinent prosječno povećao potrošnju. Povećanje je zabilježeno u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi, svim trima SIPRI-jevim europskim podregijama (Hrvatska je u srednjoj Europi). I dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo na zapadu zabilježili mala povećanja, neusklađena s prijašnjim najavama, Njemačka je potrošnju povećala za 2,9 %, a Italija za priličnih 11 %. Čizma je očito slijedila težnje za modernizacijom svojih oružanih snaga naoružanjem i opremom iz domaćih tvrtki, ponajprije onih koje su članice koncerna Leonardo. U srednjoj Europi po izdvajanjima odskače Poljska s 44 % ukupne potrošnje u regiji, ali bilježi i mali pad u odnosu na 2015. godinu. Ipak, situacija na istočnim granicama NATO-a motivirala je neke od tamošnjih zemalja da 2016. zabilježe globalno visoke stope rasta. Latvija je čak rekorder godine s 44 % više nego 2015., Litva je treća s 35 %, a zanimljiva je i Bugarska s 14 %. U istočnoj Europi, možda i neočekivano, Ukrajina je smanjila izdatke za 3,8 % i oni su 2016. iznosili 3,5 milijardi dolara, međutim, za 2017. opet je najavljeno povećanje. Azerbajdžan je pak s padom od 36 % u konkurenciji onih koji su najviše rezali.

Uključenje svih
Bliski Istok, nažalost, tradicionalno je žarište većine svjetskih sukoba. Tamošnja situacija spriječila je i SIPRI da dođe do željenih informacija, a i neke su zemlje manje transparentne, pa u Stockholmu nisu iznijeli zajednički broj za tu regiju. Podataka nema za Libanon, Katar, Siriju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jemen, a ostale zemlje zajedno su doživjele smanjenje od velikih 17 %, što iznenađuje jer su prošle godine sve osim Omana na neki način bile uključene u barem jedan oružani sukob. Prvi je razlog pad cijene nafte. Ipak, to ih ne sprečava da i dalje za vojsku izdvajaju prosječno 6 % BDP-a, što je gotovo trostruko više od svjetskog prosjeka. Oman je tu svjetski rekorder s golemih 17 %, a slijedi ga Saudijska Arabija s 10 %. Zanimljiv je i Iran koji si je, zahvaljujući ukidanju gospodarskih sankcija, priuštio potrošiti 17 % više. Procjenjuje se da je njegov nekadašnji protivnik Irak potrošio 36 % manje, a čini se da su prethodna velika ulaganja bila dovoljna da se vojska opremi za pobjedu u ratu protiv ISIS-a. Izgleda i da je Turska, koju SIPRI također smješta na Bliski istok, potrošila nešto manje nego 2015., ali dobivanje detaljnih podataka bilo je otežano zbog okolnosti koje je prouzročio prošlogodišnji neuspjeli vojni udar.

Gospodarski rast
Dalje na istoku, u regiji Azije i Oceanije, potrošnjom dominira Kina s udjelom od 48 % (ili 215 milijardi dolara potrošnje), što je oko četiri puta više od najbližeg pratitelja, Indije. Japan i Južna Koreja zadržali su stabilne brojeve. Ekonomski rast zemalja tog područja omogućuje im konstantno povećanje obrambene potrošnje bez velikog opterećenja drugih proračunskih stavki, tako da se postotak puno ne mijenja, ali raste ukupan iznos. Recimo, Kina je u realnim uvjetima i 2007. i 2016. za obranu izdvajala oko 1,9 % BDP-a, ali to je 2007. iznosilo 68 milijardi dolara, dakle, tri puta manje. Ukratko, cijela je regija 2016. povećala potrošnju za 4,6 %. Najmanji udjel u tome ima Oceanija (1,7 % više), a najveći središnja i južna Azija (6,4 %).

Latvijska oklopna izvidnička vozila CVR(T), nedavno kupljena od Velike Britanije, na vježbi Allied Spirit VI u Hohenfelsu, Njemačka. Sigurnosna situacija na istoku Europe prouzročila je da je Latvija zemlja koja je 2016. najviše povećala svoju obrambenu potrošnju (Foto: Latvijas armija)

Prvi pad od 2003.
S druge strane Pacifika, dovoljno je da SAD malo podigne potrošnju i da se to osjeti na ukupnom postotku obiju Amerika (0,8 % ukupnog rasta), pa čak i ako gotovo svi ostali pribjegnu smanjenju. Na samom sjeveru, Kanada je jedva primjetno smanjila svoj proračun, ali zato su Srednja Amerika i Karibi pali za 9,1 %, i to je prvi pad od 2003. godine. Glavni je razlog manja potrošnja Meksika koji je prvi put od 2004. zabilježio njezin pad (za 11 %). Obrambeni proračun konstantno je rastao jer je vojska korištena u borbi protiv narkokartela, no sad su veliki državni dugovi i situacija na naftnom tržištu to zaustavili, a procjena je da će meksički iznosi otići u minus i 2017. godine. Južna Amerika pala je za 7,5 % i to je nastavak tamošnjeg trenda koji je vrhunac imao 2013. godine. Uzroci su relativno stabilna sigurnosna situacija, ali i gospodarski problemi. Velik udjel u padu ima Brazil sa 7,2 % manje, a tamošnji su gospodarski problemi zaustavili vrlo ambiciozne projekte modernizacije. No, najveći doprinos padu dala je puno manja Venezuela: pad cijena nafte i politička nestabilnost među uzrocima su rekordnog smanjenja potrošnje od 56 %! Na takvom su putu, pogođeni naftnom deflacijom, i Ekvador (13 % manje) i Peru (20 % manje), no zato su iznose povećali Argentina (12 %) i Kolumbija (8,8 %).

Alžir na vrhu
Koliko je pojam nafta bitan za obrambenu potrošnju, dovoljno govori činjenica da među 15 zemalja s najvećim rezanjem tijekom 2016. samo dvije (Gvineja i Zambija) nisu izvoznice crnog zlata. Inače, Afrika je ukupnu potrošnju u 2016. održala više-manje stabilnom, pala je za 1,3 % do iznosa od 37,9 milijardi dolara. Za razliku od ostatka svijeta, to je druga godina pada zaredom i prerasta u trend, no još je uvijek za 48 % veća nego 2007. godine. Smanjenje se ne odnosi na sjevernu Afriku koja je povećala iznose za 1,5 % u odnosu na 2015., a čak za 145 % u odnosu na 2007. godinu. Najveći je potrošač Alžir čiji je rast od 2,3 % ipak najmanji od 2007. (uzrok je, naravno, nafta). U supsaharskoj Africi golem pad izdvajanja bilježe Južni Sudan (–54 %, drugi na svijetu) i Bjelokosna Obala (–27 %). DR Kongo je, za razliku od 2015. kad je povećao potrošnju za 43 %, prošle godine povećao ukupan iznos za 2,4 %, unatoč oružanim sukobima u dijelovima zemlje. Mali je zbog pogoršanja sigurnosne situacije povećao izdvajanja za 18 %, ali to je također puno manje nego 2015. (67 %). Nigerija je, unatoč nastavku borbe protiv Boko Harama, potrošila tek 1,2 % više. Bocvana je zato druga u svijetu u 2016. s povećanjem od 40 %, makar se nikad u svojoj povijesti nije našla u oružanom sukobu! Povećanjem su se istaknuli i Čad (+18 %), Senegal (+18 %), Gabon (+16 %)...

Kanadski tenk Leopard 2 na vježbi gađanja. Obrambeni proračun te zemlje ostao je stabilan (Foto: Canadian Armed Forces)

Nastavak rasta?
Kakvo SIPRI-jevo izvješće očekujemo za 2017. godinu? Gledajući ključne čimbenike, čini se da se svjetska sigurnosna situacija, barem kad je riječ o većim oružanim sukobima, ipak lagano stabilizira, što bi moglo dovesti do daljnjih smanjenja ulaganja u zemljama koje su u njih uključene. Cijene nafte i dalje su niske, premda još nisu došle do najniže razine iz 2016. godine. S druge strane, sve članice NATO-a najavljuju pomake prema toliko puta spominjanih 2 % BDP-a za obranu, a one najveće, poput SAD-a i Velike Britanije, uvode neke najmodernije i najskuplje borbene sustave (nosači aviona, F-35...). Na drugoj strani svijeta, Kina i Indija sigurno će nastaviti kontinuiranu modernizaciju oružanih snaga, prva isključivo iz vlastitih industrijskih potencijala, dok će se druga osloniti i na nabavu iz inozemstva. Rusija je 2016. u zadnji čas izbjegla pad i pretvorila ga u rast pa je teško predvidjeti njezinu potrošnju. Lagani rast globalne potrošnje u zadnje dvije godine govori da bi prvi put u povijesti mogla biti probijena rekordna granica iz 2011.: 1,7 bilijuna dolara!

Pripremio Domagoj VLAHOVIĆ

Slični članci

Vojna potrošnja 2014.

Ukupan iznos koji zemlje izdvajaju za obranu pada već treću godinu zaredom. To je prva koju iz za…