Pošalji dalje

25. obljetnica razmjene u Nemetinu

Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata obilježen je 14. kolovoza u Vukovaru i Nemetinu u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Naime, prije 25 godina upravo je u Nemetinu, koji se nalazio  na tadašnjoj crti razgraničenja koju je nadzirao Unprofor, provedena posljednja velika razmjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora na način "svi za sve". Na slobodni hrvatski teritorij pušteno je tada prema službenim podacima 714 logoraša...

Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata obilježen je 14. kolovoza u Vukovaru i Nemetinu u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Naime, prije 25 godina upravo je u Nemetinu, koji se nalazio  na tadašnjoj crti razgraničenja koju je nadzirao Unprofor, provedena posljednja velika razmjena zatočenika srpskih koncentracijskih logora na način "svi za sve". Na slobodni hrvatski teritorij pušteno je  tada prema službenim podacima 714 logoraša, većinom zarobljenih nakon slamanja herojske obrane Vukovara...
U Hrvatskom domu u Vukovaru svečanoj su akademiji nazočili ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, predsjednik tadašnje hrvatske Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak te brojni branitelji, bivši zatočenici.
Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak rekao je na svečanoj akademiji u Vukovaru kako Hrvatska danas priznaje nešto više od 7600 logoraša, ali i da je to mnogo manje od stvarnog broja. ”Prema našim evidencijama zatočeno je bilo oko 30 000 osoba. Međutim, status logoraša imaju samo oni koje su popisali predstavnici Međunarodnog Crvenog križa i koji su bili zatočeni duže od 72 sata. Tako niti oni hrvatski branitelji i civili zatočeni i ubijeni na Ovčari nemaju status logoraša jer su bili manje od 72 sata zatočeni,” pojasnio je Rehak. Istaknuo je i kako je od trenutka zatočenja pa do razmjene ubijeno 3000 hrvatskih branitelja i civila, od čega njih oko 300 u logorima.
Rehak je podsjetio kako su hrvatski građani tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu bili zatočeni u 70-ak srpskih logora na okupiranim dijelovima Hrvatske i u Srbiji, dok komisije UN-a imaju podatke o više od 440 logora na prostoru bivše Jugoslavije. Unatoč odmaku od 25 godina bivši logoraši nisu uspjeli ostvariti niz svojih zahtjeva. Tako za sada nema nikakvih informacija o njihovim zahtjevima za isplatu odštete, a niti podnesene kaznene prijave niti tužbe protiv odgovornih ne daju rezultata, dodao je.
Ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković ovom je prigodom rekao da je potrebno obilježiti sva mjesta gdje su stradali logoraši, hrvatski branitelji i civili, gdje su mučeni i ubijani.
U okviru programa nekadašnji logoraši posjetili su i mjesto razmjene kod Nemetina.

Logoraši najrizičnija skupina proizišla iz Domovinskog rata
Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata, odnosno Dan logoraša obilježen je 13. kolovoza svečanom akademijom i u Kninu. Izaslanik Predsjednice Republike, pokroviteljice Dana logoraša Jožek Štignjedec, istaknuo je kako su logoraši najrizičnija skupina proizišla iz Domovinskog rata. Prema njegovim riječima kroz 70-ak srpskih logora prošlo je više od 30 000 logoraša od kojih je više od 500 malodobne djece te više od 3000 žena.
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Miro Kovač istaknuo je kako je skup u Kninu iznimno važan jer se njime pokazuje da Hrvatska skrbi o Domovinskom ratu i njeguje uspomene na žrtve, ali kako je potrebno biti još učinkovitiji na tom planu i puno više raditi na razvijanju kulture sjećanja. Također je istaknuo da hrvatski logoraši i njihove obitelji imaju pravo od Srbije tražiti odštetu za pretrpljene patnje u srpskim logorima.
Izaslanik predsjednika Vlade Nikola Blažević rekao je kako se nikad ne smiju zaboraviti patnje logoraša te da je nužno zajedničko djelovanje hrvatskih institucija radi poboljšanja položaja logoraša u društvu. Posebice je istaknuo angažman ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i državnog tajnika Ivana Vukića u zauzimanju za prava branitelja i logoraša. "Siguran sam da ćemo još bolje promicati interese hrvatskih logoraša koji zaslužuju kvalitetniju skrb," poručio je Blažević.
Dopredsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih (HDLSKL) logora Ivan Turudić izvijestio je kako su do sada postavljene tek 22 spomen-ploče na mjestima bivših logora (od ukupno 70 na prostoru bivše Jugoslavije) i to isključivo na hrvatskom teritoriju jer Srbija i Republika Srpska ne žele priznati svoje zločine.


U razmjeni po načelu ”svi za sve“ temeljem Sporazuma o razmjeni zarobljenika između tadašnjeg hrvatskog premijera Franje Gregurića i SRJ Milana Panića potpisanog u Ženevi 29. srpnja 1992., na slobodni teritorij Republike Hrvatske 14. kolovoza 1992. pušteno je 714 logoraša, hrvatskih branitelja i civila  od kojih je najveći broj bio iz Vukovara i okolice.


Mnogi od zatočenih razmjenu u Nemetinu prije 25 godina nisu dočekali. Nisu preživjeli muke i patnje i nikad se nisu vratili svojim domovima. U srbijanskim logorima ubijeno je oko 300 ljudi. Neki su podlegli batinanjima i zlostavljanjima. Najmlađi zatočenik bilo je dijete od šest godina, najstarijem je bilo 90 godina.


 Pripremila Vesna Pintarić, HINA; foto: Josip Kopi

Slični članci

Bili smo hrvatski vojnici!

Trojica britanskih dragovoljaca Domovinskog rata, Daniel Kington, Lars Newbould i dr. Martin G. su…

Ljerkina ratna priča

Ljerka Pavković je jedna od osnivačica i predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara iz u…