Pošalji dalje

Međunarodna konferencija Od Ottawskog procesa do svijeta bez mina

Međunarodnom konferencijom Od Ottawskog procesa do svijeta bez mina, u organizaciji Središta za sigurnosnu suradnju – RACVIAC, Ureda za razminiranje Vlade RH i Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj, obilježena je 20. obljetnica potpisivanja Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju. Konferencija je ukazala na aktualne trendove i izazove u primjeni Konvencije te na realnost ostvarenja postavljenog političkog cilja – svijeta bez mina do 2025. godine...

Međunarodnom konferencijom Od Ottawskog procesa do svijeta bez mina, održanom 17. i 18. listopada u organizaciji Središta za sigurnosnu suradnju – RACVIAC, Ureda za razminiranje Vlade RH i Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj te uz financijsku potporu Savezne Republike Njemačke, obilježena je 20. obljetnica potpisivanja Konvencije o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju.
Konferencija je ukazala na aktualne trendove i izazove u primjeni Konvencije te na realnost ostvarenja postavljenog političkog cilja – svijeta bez mina do 2025. godine. Poseban je naglasak stavljen na važnost suradnje vladinih i nevladinih organizacija u pružanju pomoći žrtvama mina. U uvodnom dijelu sudionicima se obratila državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Terezija Gras, pomoćnik ministrice vanjskih poslova Amir Muharemi, direktor Središta za sigurnosnu suradnju – RACVIAC veleposlanik Haydar Berk, bivši ministar vanjskih poslova Kanade Lloyd Axworthy, veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj Daniel Maksymiuk i veleposlanik SR Njemačke u Republici Hrvatskoj Thomas E. Schultze.
Prvi dan Konferencije uključivao je tri panela, na kojima su sudjelovali predstavnici uglednih međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija koje se bave problematikom protuminskog djelovanja, odnosno kontrolom naoružanja u širem smislu. Veleposlanik Haydar Berk upozorio je: "Protupješačke mine ne utječu samo na zemlje jugoistočne Europe, nego i na cijeli svijet. Iz otvorenih izvora saznajemo da svake dvadeset dvije minute jedna osoba umre ili se ozlijedi, a svakog mjeseca oko dvije tisuće ljudi izgubi život zbog mina."
Terezija Gras podsjetila je sudionike da je humanitarno razminiranje u našoj zemlji gorko nasljeđe Domovinskog rata i kao takvo jedan od dugoročnih nacionalnih ciljeva i sigurnosnih prioriteta.
Poseban gost predavač bio je Lloyd Axworthy, koji je, kao jedna od najzaslužnijih osoba za nastanak Ottawske konvencije, bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir 1997. godine. Rekao je kako smatra da je važno održavati sastanke, posebno regionalne, između vlada i nevladinih udruga te drugih čimbenika koji tako stvaraju mrežu u pogođenim regijama kao što je Balkan. To pokazuje koliko treba uložiti energije i rada za učinkovitost.
Sudionici su drugog dana Konferencije obišli teren za razminiranje u okolici Sunje te posjetili spomen-obilježje u petrinjskom naselju Mošćenici, podignuto u znak sjećanja na 12 mještana stradalih od mina.
Konvencija do danas ima 162 potpisnice. To su uglavnom zemlje koje su nekad upotrebljavale, skladištile ili proizvodile protupješačke mine te čije je stanovništvo bilo pogođeno minama.
Iako za prekršitelje nema formalnih sankcija, Lloyd Axworthy smatra da ih postojeći sustav nadzora koji se brine o provedbi Konvencije javno osuđuje. Povelja je postavila međunarodni standard čak i za zemlje koje nisu potpisnice. Tako Sjedinjene Američke Države i Ruska Federacija ne prodaju protupješačke mine, iako ih proizvode. Za njega su problem zemlje poput Burme ili Mjanmara koje mine koriste protiv civila.


Marko Škovrlj, Foto RACVIAC

Slični članci