Pošalji dalje

Pauci vratili tradiciju dodjele crvenih beretki

Nakon 2000. godine, u nekadašnjoj vojarni "Sveti Križ" u splitskoj četvrti Dračevac ponovno je održana posebna svečanost: dodjela crvenih beretki s oznakom Pauka. Običaj kojim se nekad inicirao ulazak mladih vojnika u 4. gardijsku brigadu vraća se u postrojbu koja je njezina sljednica, 3. mehaniziranu bojnu Pauci Gardijske mehanizirane brigade... "Obvezujem vas da budete obučeni i uvježbani. Samo tako možete se odužiti prethodnicima, a nasljednike zadužiti," rekao je tom prigodom mladim vojnicima zapovjednik GMBR-a brigadni general Tihomir Kundid...

U nekadašnjoj vojarni "Sveti Križ" u splitskoj četvrti Dračevac već dulje od desetljeća nema vojnika. Neki su od velikih objekata u funkciji, a neki zjape potpuno prazni. Da je nekad tu bilo sjedište udarne ratne 4. gardijske brigade Hrvatske vojske vidi se samo zahvaljujući golemim muralima na bočnim stranama dviju zgrada koji prikazuju oznake slavne postrojbe. Od priličnog sivila ipak odudara uredno obojena i održavana spomen-kapelica Svetog Križa. Zauvijek će takva i ostati jer čuvar je uspomene na 199 pripadnika 4. brigade koji su poginuli u Domovinskom ratu. Na malim pločama na zidovima uz njihove su fotografije zapisana imena te datumi rođenja i smrti. 

Nakon dugo vremena ekipa Hrvatskog vojnika stiže u Dračevac kišnog i vjetrovitog 17. siječnja. Dolazimo jer su tu opet i hrvatski vojnici. Prvi put nakon 2000. godine, ispred kapelice održat će se posebna, vrlo značajna svečanost: dodjela crvenih beretki s oznakom Pauka. Običaj kojim se nekad inicirao ulazak mladih vojnika u 4. gardijsku brigadu vraća se u postrojbu koja je njezina sljednica, 3. mehaniziranu bojnu Pauci Gardijske mehanizirane brigade. U blizini kapelice sedamdesetak je ljudi. Prepoznatljive crvene beretke nose djelatni pripadnici Pauka, a klasične vojne kape OSRH, popularne šilterice s hrvatskim grbom, dvadesetak mladića i djevojaka koji su crvene beretke zaslužili i trebaju ih dobiti na ceremoniji. Sa strane stoji skupina od desetak civila, pripadnici Udruge veterana 4. gardijske brigade te rodbina novih gardista. Jedan od njih, Anđelko Čavlina, pažljivo promatra mladića koji postaje pripadnik Pauka. Dok razgovaramo, glas mu podrhtava, ne od hladnoće, straha ili tuge, nego od iznimnog ponosa i ganuća. U ratu je bio pripadnik Četvrte, a sin Marko za pola sata dobit će crvenu beretku, baš kao što ju je on na istom mjestu dobio daleke 1993. godine. U toj su postrojbi bila i trojica Anđelkove braće. Fotografija jednog od njih, Marka, čije ime nosi Anđelkov sin, nalazi se na zidu kapelice. Hrvatski vojnik, poginuo je 23. travnja 1992. "Ne znam što bih vam rekao, malo ste me i zatekli. Moj sin je ovdje na ponos svojeg oca i strica. Znate, rekao mi je da ne dolazim ovamo, ali nisam mogao izdržati. Ponos sam osjetio od trenutka kad mi je rekao da bi želio pristupiti Paucima, još prije no što je otišao na dragovoljno služenje u Požegu. Kad sam ga ondje vidio u odori hrvatskog vojnika, na oči su mi pošle suze, baš kao i sad. I još sam sretniji bio kad sam shvatio da je kao vojnik na pravom putu, da je bio među najboljima na obuci. Mogu mu savjetovati samo da ostane kakav jest i ništa više," govori nam Anđelko Čavlina.

Stupamo na plato ispred kapelice gdje postrojeni vojnici uvježbavaju ceremoniju. Prvi dočasnik Bojne časnički namjesnik Željko Bilandžić poravnava postroj uz uzvike: "Ponosnije! Prkosnije! Glasnije!" Koristimo kratkotrajni otpust i nalazimo Marka Čavlinu. Još će kratko nositi maskirnu kapu. "Naravno, želio sam u istu postrojbu kao i moj otac te stričevi, naša je Bojna prava sljednica ratne Brigade. Želja mi se ostvarila! Ima malo treme, ali ovo je velik trenutak za mene. Namjeravam se razvijati kao vojnik, posvetiti se vojnom pozivu, odlaziti na vježbe i u misije…," na brzinu nam kaže Marko. 

Sve smo bliže misi i ceremoniji, ali krademo malo vremena i prvom dočasniku Bojne. "Nakon mnogo vremena vratili smo svečanu dodjelu beretki i to na istom mjestu," kaže Bilandžić. Objašnjava da će ih dobiti pripadnici 29. kampa za prijam u djelatnu vojnu službu, koji su u Bojni tri mjeseca i već su prošli mnoge provjere i vidove obuke. Došlo je vrijeme za početak programa i misu za poginule pripadnike 4. gardijske brigade koju je u kapelici služio vojni kapelan fra Ilija Mikulić. I onda sama dodjela: prvo je pročitana povjesnica postrojbe. "Ovi su vojnikinje i vojnici izvršili sve svoje obveze časno i time stekli beretku," istaknuto je prije no što su jedan po jedan prozivani. Krenuli bi prema ulazu u kapelicu, skidali maskirnu kapu i ulazili te se poklonili poginulima. Na izlasku su ih čekali zapovjednik GMBR-a brigadni general Tihomir Kundid, zapovjednik bojne Pauci bojnik Samir Mršić i predsjednik Udruge veterana Hrvoje Pupić Vurilj, koji im je uručivao beretku. "Pogled na vas ulijeva povjerenje u budućnost i sigurnost naše domovine Hrvatske," rekao je u kratkom obraćanju Hrvoje Pupić Vurilj. General Kundid istaknuo je da su vojnici s crvenim beretkama sad nositelji imena, ali i promicatelji tradicije i vrijednosti te slavne brigade. "Kroz vojnu službu služite domovini, nema ničeg časnijeg od toga. Obvezujem vas da budete obučeni i uvježbani. Samo tako možete se odužiti prethodnicima, a nasljednike zadužiti," dodao je zapovjednik GMBR-a. Bojnik Samir Mršić podsjetio je na simboliku koju daje kapelica, tradiciju te zahtjevnu selekciju kojom se zaslužuje beretka. "Ovako se pobjednički duh, zanos i domoljublje prenosi i na vas," istaknuo je.

Nakon što su u postroju na platou ostali samo vojnici s crvenim beretkama, slijedila je gromka prisega. I Oružane snage dobile su nove Pauke! "Kako se osjećam? Jednostavno: časno i ponosno. Tomu je pridonio pogled na sve pripadnike Bojne i nekadašnje brigade koji su došli ovamo, a posebno na fotografije 199 pripadnika koji su poginuli pod ovom beretkom. Iz Dugopolja sam, naravno da su u razmišljanju o vojnoj karijeri prevladali Pauci. Sad sam fokusiran na izvršavanje zadaća koje se pred mene budu postavljale, a vidjet ćemo što će vrijeme donijeti," zaključio je vojnik Stjepan Radan. 

Časnički namjesnik Željko Bilandžić jedan je od onih koji spajaju dva razdoblja u povjesnici gardijske postrojbe s crvenom beretkom. U Domovinskom ratu bio je izvidnik u 4. brigadi i njezin glavni simbol znači mu neizmjerno mnogo: "Previše je mojih prijatelja poginulo pod tom beretkom da bismo je olako shvaćali. Ona treba vojnicima dati osjećaj da su gardisti, da su sljednici 4. brigade. Kad gledate fotografije u kapelici i čitate koja su godišta bili, vidite da su vršnjaci ovih mladića i djevojaka. Želimo im pokazati da su ovu državu stvarali njihovi vršnjaci, da i oni mogu biti takvi, samo ako se dovoljno posvete vojnom pozivu."

Domagoj Vlahović, snimio Tomislav Brandt

Slični članci