Na ovogodišnjoj NATO-ovoj najvećoj i najsloženijoj međunarodnoj vježbi kibernetičke obrane Locked Shields prvi je put sudjelovalo i Zapovjedništvo za kibernetički prostor kao nositelj aktivnosti uime Republike Hrvatske zajedno s pripadnicima OP-a, ZSS-a, HVU-a, SOA-e, VSOA-e, CARNET-a, drugih državnih institucija i više od 20 privatnih IT tvrtki

Riječ je o multinacionalnoj računalno potpomognutoj vježbi uživo koja se provodi na strateškoj, taktičkoj, tehničkoj te manje na operativnoj razini, a koja je u organizaciji NATO-ova centra izvrsnosti u Estoniji (CCDCOE) od 13. do 24. travnja okupila više od 4000 sudionika iz 40 članica NATO-a i partnera. Hrvatsku je predstavljalo 135 sudionika koji su s još pet sudionika iz Republike Sjeverne Makedonije činili Plavi tim 15, a kibernetičkom poligonu u Estoniji pristupili su iz vojarne “Petar Zrinski“ u Zagrebu. Plavi tim 15 jedan je od 16 plavih timova koji su branili izmišljenu državu Beriliju, a svaki tim brani istovjetne informacijske sustave koji čine infrastrukturu cijele nacije. Naime, sudionici, podijeljeni u timove preuzimaju obranu Berilije izložene koordiniranim kibernetičkim napadima na ključne sustave – od elektroenergetskih mreža, sustava za pročišćavanje vode, sustava za glasanje, 5G sustava,  do vojnih komunikacijskih sustava za nadzor bojišnice i satelita te još mnogih drugih. Napadi su se odvijali u stvarnom vremenu, a obrambeni timovi morali su istodobno štititi infrastrukturu, analizirati prijetnje i donositi brze odluke pod pritiskom. “Riječ je o dvije izmišljene zemlje u Atlantskom oceanu, koje su u ratu. Zemlja koju brane plavi timovi zove se Berilija, a zemlja koja nas napada Krimsonija, koja je već zauzela jedan dio otoka Berilije. Na dan početka vježbe, dolazi naš Plavi tim 15 kao Cyber Rapid Response Team u pomoć Cyber Commandu Berilije. Od 13. do 22. travnja, odnosno do početka napada, radili smo procese pripreme za početak vježbe, odnosno pripreme za napad Crvenog tima, koji se fizički nalazi u Tallinu te napadaju Beriliju na svim razinama informacijskih sustava. Uz tehničke sudionike, vrlo su važan dio vježbe i skupina za izvješćivanje, strateško odlučivanje, strateško komuniciranje i pravna skupina“, objašnjava nam bojnik Dubravko Jerković, nacionalni voditelj vježbe i vođa Plavog tima 15.

Višedimenzionalnost vježbe

Plavi tim može činiti više država te veći broj sudionika, a tijekom napada Crvenog tima mogu i surađivati. “Neki timovi imaju i 400 osoba i mogu se sastojati od 4 do 5 država. Zanimljiv tim su Mađarska i Južna Koreja, a jedan od najvećih timova su Portugal, Brazil, Nizozemska, Danska i Sjeverna Irska“, ističe bojnik Jerković, koji je vodio BT15 podijeljen na 11 skupina, od kojih je sedam bilo tehničkih s tri tehnička voditelja i četiri netehničke skupine. Sedam tehničkih skupina činili su: Sigurnosno-operativi centar (SOC), Penetracijska testiranja (Pentest), WEB, Specijalni sustavi, Operativni sustavi, Mreže te Forenzika, a jednako velik doprinos uspjehu vježbe dale su i četiri netehničke skupine: Izvješćivanje, STRATCOM (strateško komuniciranje), STRATEX (strateško odlučivanje) te Pravna skupina (Legal). Treba spomenuti da posebnost ove vježbe leži u njezinoj višedimenzionalnosti. Osim tehničke obrane mreža i informacijskih sustava, sudionici se suočavaju i s pravnim, komunikacijskim i strateškim izazovima. Time se simuliraju uvjeti suvremenog hibridnog ratovanja, u kojem kibernetički napadi često prate dezinformacijske kampanje i politički pritisci. Upravo takav pristup omogućuje državama da testiraju ne samo tehnološku spremnost, već i koordinaciju između institucija te sposobnost upravljanja krizom na nacionalnoj razini. U tom pogledu vježba je imala za cilj povećati nacionalnu spremnost za kibernetičku obranu u multinacionalnom okruženju, a to se postiglo poboljšanom suradnjom u kibernetičkom prostoru između vojnih, civilnih i privatnih subjekata, ojačavanjem sposobnosti odgovora na incidente, uvježbavanjem upravljanja krizama kroz strateške odluke i komunikacije te osiguranjem pravne potpore. Naposljetku, bila je to prilika i za identifikaciju potrebnih poboljšanja sposobnosti, proceduralnih slabosti i uočavanja potrebe za daljnjom obukom.

Vrijednost suradnje civilnog i vojnog sektora

Vježba je završila 24. travnja Danom uvaženih gostiju na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman“ kojem su nazočili zapovjednik ZzKP-a pukovnik Davor Stanković, zamjenik načelnika Uprave za KIS brigadir Tihomir Tomac, načelnik Sektora za komunikacijske sustave i digitalnu transformaciju MORH-a brigadir Eduard Špoljarić, ravnatelj Nacionalnog centra za kiberentičku sigurnost Ivan Matić, inspektor Inspektorata obrane brigadir Daor Dabo, zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Željko Perić te ostali predstavnici MORH-a i Oružanih snaga RH, tijela državne uprave i privatnog sektora. Nacionalni voditelj vježbe i voditelj Plavog tima 15 bojnik Dubravko Jerković prikazao je tijekom svečanosti tijek vježbe. Zapovjednik ZzKP-a pukovnik Davor Stanković rekao je da je ova vježba pokazala da je kiberentički prostor danas jednako važno operativno okruženje kao kopno, more, zrak i svemir, naglasivši da su prijetnje sve složenije, a odgovor na njih je zajedništvo, znanje i koordinacija. “Tijekom ovih dana naši su timovi bili suočeni s kompleksnim i zahtjevnim scenarijima. No jednako važan rezultat ove vježbe nisu samo operativni odgovori, već i brojna zapažanja i naučene lekcije koje smo prikupili. One su iznimno vrijedan temelj za daljnji razvoj naših sposobnosti. Na nama je sada odgovornost da ta iskustva ne ostanu samo zabilježena, već da ih pretočimo u konkretne mjere, poboljšanja procedura i daljnju izgradnju kapaciteta. Već danas moramo razmišljati o sljedećem koraku, o pripremama za vježbu iduće godine kako bismo bili još spremniji, učinkovitiji i otporniji“, poručio je je pukovnik Stanković. Nazočnima se obratio i zamjenik načelnika Uprave za KIS brigadir Tihomir Tomac te poručio da je vježba pokazala koliko su poduzete preventivne mjere važne. Pritom je podsjetio da je ovo vježba u određenom vremenu s određenim početkom i krajem, ali da je stvarni život drugačiji, jer u njemu se incidenti događaju cijelo vrijeme. Istaknuo je također vrijednost suradnje civilnog i vojnog sektora. “U ovoj vježbi vidjeli smo gdje smo dobri, a gdje možemo napraviti napredak, a kad govorimo o suradnji civilnog i vojnog sektora vidjeli smo jednu dodanu vrijednost. Dodana vrijednost za civilni sektor jest ta da su upoznali organizaciju, strukturu i hijerarhiju vojske, a s druge strane vojska je vidjela da postoji veliko znanje u privatnom sektoru koje može iskoristiti za obranu svojih sustava“, zaključio je brigadir Tomac. U kontekstu sve učestalijih i sofisticiranijih kibernetičkih napada, vježba Locked Shields ima važnu ulogu u jačanju međunarodne suradnje. Sudjelovanje u vježbi pruža državama priliku za razmjenu znanja, razvoj zajedničkih procedura i unapređenje interoperabilnosti među saveznicima. Poseban je naglasak na zaštiti kritične infrastrukture, čije bi ugrožavanje moglo imati ozbiljne posljedice za funkcioniranje modernih društava.

Tekst: Hrvoje Lončarević

Foto: Dražen Volarić