Igre u Lillehammeru 1994. početak su ere odvojenih olimpijskih ciklusa, a Nagano je 1998. dokazao…
Povijest Zimskih olimpijskih igara (XI. dio) – Ivičino nasljeđe
Igre u Vancouveru i Sočiju pamtimo po medaljama i uspjesima Ivice Kostelića, ali i po biatloncu Jakovu Faku, koji je Hrvatskoj donio prvu medalju sa ZOI-ja koja nije iz alpskog skijanja

Domaćinstvo XXI. izdanja ZOI-ja pripalo je Vancouveru. Bilo je to u drugom krugu glasanja, i to tijesno sa samo tri glasa više od južnokorejskog Pjongčanga. Potonji je grad nakon prvog kruga bio favorit s 13 glasova više, ali odlukom članova MOO-a u drugom krugu, Igre su ipak otišle u Kanadu. Pjongčang će domaćin postati osam godina poslije. MOO je Igre održane 2010. smatrao jednima od najuspješnijih u povijesti – i po posjećenosti, i po medijskoj pokrivenosti. Oko 2600 sportaša iz 82 zemlje sudjelovalo je u 86 natjecanja iz 15 sportskih disciplina. Bile su to treće Olimpijske igre održane u Kanadi. Prvi je put bila domaćin Igara održanih u ljeto 1976. u Montrealu, a zatim ZOI-ja 1988. u Calgaryju.

Igre su bile iznimno uspješne, a u službenom priopćenju MOO-a navedeno je da su borilišta bila puna te da je prodan velik broj ulaznica. Vancouver je također, prema podacima MOO-a, ostvario rekordnu televizijsku gledanost. Više nego dvostruko veću u odnosu na Igre u Torinu 2006. te trostruko veću u odnosu na Salt Lake City 2002. U brojnim izvješćima nakon Igara prepoznat je kao jedno od najgledanijih i najbolje prihvaćenih olimpijskih natjecanja u povijesti: i u Kanadi, i na međunarodnoj razini. Utakmica za zlato u hokeju na ledu između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država bila je najgledanija hokejaška utakmica u povijesti, sa 114 milijuna gledatelja diljem svijeta. Olimpijski plamen zapalilo je četvero sportaša: brza klizačica Catriona Le May Doan; Nancy Greene, skijašica koja je osvojila zlato na Igrama u Grenobleu; Wayne Gretzky, po mnogima najbolji hokejaš svih vremena; te Steve Nash, košarkaš koji je nastupao na čak osam All-Star utakmica NBA lige.

Ivica Kostelić glavna zvijezda
Hrvatsku je na Igrama u Vancouveru predstavljalo 19 sportaša, petero manje nego četiri godine prije u Torinu. Nakon umirovljenja Janice Kostelić, njezin je brat Ivica preuzeo primat glavne zvijezde i uzdanice Hrvatske na tim Igrama. Očekivanja je u potpunosti opravdao. Četiri godine nakon Igara u Torinu vodio je borbu s ozljedama, ali kada je bio zdrav, briljirao je. Prije samih Igara ostvario je dvije pobjede u Svjetskom kupu. Osvojio je slalom u svojem Wengenu te kombinaciju u Kitzbühelu. U Vancouver je došao s velikom željom za novom olimpijskom medaljom, a na tom je putu bio iznimno uspješan. U kombinaciji koja se sastojala od jedne slalomske vožnje i skraćenog spusta završio je kao drugoplasirani. Samo 33 stotinke sekunde nedostajale su mu do zlata. Amerikanac Bode Miller, jedan od najboljih i najsvestranijih skijaša, osvojio je zlatno odličje, dok je treće mjesto pripalo Švicarcu Silvanu Zurbriggenu.
Šest dana poslije u slalomskoj utrci samo 16 stotinki nedostajalo je da Ivica dosanja olimpijsko zlato. Talijan Giuliano Razzoli mjesec dana prije Igara osvojio je sljemensku utrku. Iako je to bila njegova prva pobjeda u karijeri, bio je u sjajnoj formi. Kao takav bio je neuhvatljiv za sve, pa čak i za sjajnog Kostelića, koji je nakon prve vožnje bio na četvrtom mjestu. Uspio je odličnom vožnjom smanjiti zaostatak, no pobjeda je ipak otišla u ruke talijanskog skijaša. Bronca je pripala švedskom skijašu Andréu Myhreru. Igre u Vancouveru najuspješnije su u Kostelićevoj karijeri. Na njima je potvrdio svoju kvalitetu i otvorio si put prema blistavoj sezoni.
U ostalim skijaškim disciplinama izmjenjivali su se pobjednici. Norvežanin Aksel Lund Svindal pobijedio je u superveleslalomu. Švicarac Carlo Janka, pobjednik Svjetskog kupa te godine, bio je zlatni u veleslalomu, a njegov sunarodnjak Didier Défago u spustu. Njemica Maria Riesch osvojila je dva zlata, u kombinaciji i slalomu. Amerikanka Lindsey Vonn bila je najbrža u spustu, a broncu je osvojila u superveleslalomu, u kojem je slavila Austrijanka Andrea Fischbacher. Njemica Viktoria Rebensburg bila je zlatna u veleslalomu. Hrvatske predstavnice bile su Ana Jelušić, Nika Fleiss, Matea Ferk i Sofija Novoselić. Jelušić je ostvarila 12. mjesto u slalomskoj utrci, što je njezin najbolji rezultat na ZOI-ju. Fleiss je u toj utrci bila 25., a Ferk i Novoselić završile su iza 30. mjesta. Bode Miller i Aksel Lund Svindal osvojili su po tri medalje: zlato, srebro i broncu u različitim disciplinama.

Švicarac Simon Ammann nakon dviju medalja u Salt Lake Cityju godinama je bio bez velikih rezultata. To se promijenilo 2010., kada je ponovno osvojio zlato na objema skakaonicama. Te je godine osvojio i Veliki kristalni globus te konačno potvrdio svoju klasu. Poljak Adam Małysz bio je srebrni, a Austrijanac Gregor Schlierenzauer brončani. U ekipnom dijelu Austrijanci su bili najuspješniji.
Jakov Fak donio je Hrvatskoj prvu medalju u biatlonu. Bila je to ujedno prva i do danas jedina medalja na Zimskim igrama koju je neki hrvatski sportaš osvojio, a da se ne radi o alpskom skijanju. Fak je godinu prije na Svjetskom prvenstvu u Pjongčangu osvojio broncu na 20 km pojedinačno. U Vancouver je stigao u odličnoj formi, te je osvojio broncu u sprintu u utrci na 10 km. Zlato u potonjoj utrci osvojio je Francuz Vincent Jay, a srebro je pripalo Norvežaninu Emilu Hegleu Svendsenu, koji je, s još dva zlata, bio najuspješniji pojedinac u biatlonu. Jakov Fak nakon završetka Igara primio je slovensko državljanstvo te od ljeta te godine nastupa za Sloveniju.
Clara Hughes oduševila je domaću publiku novom medaljom. Posebna je po tome što se natjecala u dva različita sporta. Na Igrama u Atlanti 1996. osvojila je dvije bronce u biciklizmu: na cestovnoj utrci i na kronometru. Uz biciklizam, bavila se i brzim klizanjem. Na Igrama u Torinu osvojila je zlato na 5000 metara i srebro u ekipnom dijelu. Među olimpijskim medaljama još su dvije bronce: iz Vancouvera i Salt Lake Cityja.

Soči 2014. Zadnja hrvatska medalja sa ZOI-ja
Crnomorski grad domaćinstvo je osvojio na 119. sjednici MOO-a u Gvatemali. Protukandidati su ponovno bili Pjongčang i Salzburg. Bile su to druge Igre kojima je domaćin Rusija, ali prve Zimske. Moskva je, kao glavni grad SSSR-a, 1980. bila domaćin ljetnog izdanja. Igre su obuhvatile rekordnih 98 natjecanja u 15 zimskih sportskih disciplina. Posebnu novost činilo je 12 novih događaja, uzimajući u obzir obje konkurencije, među kojima su bili mješovita štafeta u biatlonu, ženski skijaški skokovi, mješovita natjecanja u umjetničkom klizanju i sanjkanju, kao i drugi manje zapaženi sportovi. Natjecanja su se odvijala u planinskom skijaškom centru Krasne poljane iznad Sočija.

Hrvatsku je na Igrama predstavljalo 11 sportaša. Predvodio ih je Ivica Kostelić, trostruki osvajač olimpijskog srebra. Bile su to četvrte i ujedno zadnje Igre na kojima se natjecao. Kostelić je ponovno pokazao da je najbolji kad je najteže. Nastupao je u svim disciplinama osim spusta. U slalomu je osvojio deveto mjesto, ali nekoliko dana prije bio je jedan od favorita za medalju u kombinaciji. Status je opravdao. Osvojio je srebro u superkombinaciji. Ta je disciplina, kao i na Igrama u Vancouveru, sadržavala jednu skraćenu vožnju spusta te jednu slalomsku vožnju. Iako je bio sjajan u spustaškom dijelu utrke, u slalomu je zbog lošijih uvjeta prednost imao Švicarac Sandro Villeta, koji je došao do zlata. Bronca je pripala Talijanu Christofu Innerhofferu. Kostelić je impresivno zaključio svoju olimpijsku karijeru. Osvojio je čak četiri srebrne olimpijske medalje na trima Igrama.
Ostali hrvatski predstavnici u Sočiju nisu ostvarili zapaženije rezultate. Tek je Natko Zrnčić-Dim u superkombinaciji osvojio deseto mjesto. Što se alpskog skijanja tiče, u muškoj konkurenciji zlata su uz Villetu osvojili još i Norvežanin Kjetil Jansrud (superveleslalom), Amerikanac Ted Ligety (veleslalom) te Austrijanci Mario Matt (slalom) i Matthias Mayer (spust).
Slovenka Tina Maze, koja je prethodne godine osvojila Veliki kristalni globus i usput srušila rekord Janice Kostelić u broju bodova u jednoj sezoni, u Sočiju je stigla do zlata u spustu (dijelila ga je sa Švicarkom Dominique Gisin), te u veleslalomu. Mikaela Shiffrin, osamnaestogodišnja Amerikanka, osvojila je zlato u slalomu, svoju prvu medalju na ZOI-ju. Do danas je srušila brojne rekorde u Svjetskom kupu, ali olimpijski ostaju u vlasništvu Janice Kostelić. Osvajanjem dviju zlatnih medalja, u sprintu i mješovitoj štafeti, Norvežanin Ole Einar Bjørndalen postao je najuspješniji zimski olimpijac svih vremena, s ukupno osam zlatnih, četiri srebrne i jednom brončanom medaljom.

Poljak Kamil Stoch bio je najbolji na maloj i velikoj skakaonici. Japanac Noriaki Kasai se s 42 godine, dva desetljeća nakon svoje prve medalje, ponovno popeo na pobjedničko postolje. Osvojio je srebro na velikoj skakaonici te broncu u ekipnom dijelu. Njemica Carina Vogt prva je osvojila zlato u skijaškim skokovima u ženskoj konkurenciji. Austrijanac Gregor Schlierenzauer, najuspješniji skijaš skakač po broju pobjeda u Svjetskom kupu, osvojio je srebro u ekipnom dijelu. Uspješnu karijeru zaključio je bez osvojenog olimpijskog zlata u pojedinačnoj konkurenciji. Igre su se pokazale uspješnim, ali bile su i jako skupe. Najuspješniji su bili Norvežani, koji nakon 12 godina ponovno preuzimaju primat najbolje nacije na ZOI-ju. Dominaciju su nastavili i na idućim Igrama.
Tekst: Ivan Šurbek
