RAZGOVOR: general-bojnik Enrico Barduani, zapovjednik KFOR-a

Jedan je od mojih prioriteta održavanje redovite komunikacije utemeljene na povjerenju sa svim kolegama. Za stjecanje povjerenja ključna je vjerodostojnost, a ona proizlazi iz našeg svakodnevnog rada, angažmana, predanosti i žrtve, rekao je zapovjednik KFOR-a general-bojnik Enrico Barduani

Tijekom posjeta naše redakcije pripadnicima 41. HRVCON-a u operaciji KFOR na Kosovu, koji su se u međuvremenu sretno vratili u domovinu, iskoristili smo prigodu i razgovarali sa zapovjednikom KFOR-a general-bojnikom Enricom Barduanijem. Sa svoje nam je pozicije dao široku sliku situacije na Kosovu te istaknuo brojne važne uloge koje međunarodne snage imaju u očuvanju mira.

Koji su primarni ciljevi KFOR-a u osiguravanju stabilnosti na Kosovu i jesu li se s vremenom mijenjali?

Od svoje uspostave 1999., pod mandatom UN-a, na temelju Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, KFOR u svakom trenutku nepristrano pridonosi sigurnom okruženju i slobodi kretanja svih ljudi i zajednica koje žive na Kosovu. Ciljevi naše misije nisu se tijekom godina mijenjali. Međutim, nakon što je poboljšano sigurnosno okruženje, NATO je postupno smanjio veličinu KFOR-a. KFOR je 1999. godine činilo oko 50 000 pripadnika, a danas ih je oko 4300, a neke su sigurnosne funkcije i odgovornosti prenesene na Kosovsku policiju. Nažalost, 2023. je, nakon rastućih napetosti koje su prerasle u ozbiljno nasilje, uključujući i ono prema našim pripadnicima, NATO odmah povećao svoju prisutnost na Kosovu za oko 1000 vojnika i ojačao svoj položaj, posebno na sjeveru i duž administrativne granice sa Srbijom. Bilo je to najveće pojačanje KFOR-a u zadnjem desetljeću. Riječ je o razboritim koracima, koji osiguravaju da imamo snage i sposobnosti potrebne za nastavak učinkovitog izvršavanja našeg mandata. KFOR blisko surađuje s Kosovskom policijom i EU-ovom misijom vladavine prava (EULEX) kako bi im pomogao u njihovim zadaćama sigurnosnih službi.

Kako KFOR održava neutralnost i stječe povjerenje među različitim zajednicama na Kosovu?

Put prema trajnoj sigurnosti diljem Kosova i regije oslanja se na konstruktivan dijalog i interakcije između lokalnih, regionalnih i međunarodnih dionika, entiteta i institucija. U tu svrhu ključno je suzdržati se od bilo kakve eskalirajuće retorike i jednostranih akcija koje bi mogle negativno utjecati na regionalnu stabilnost. Zato je jedan od mojih prioriteta održavanje redovite komunikacije utemeljene na povjerenju sa svim kolegama. Za stjecanje povjerenja ključna je vjerodostojnost, a ona proizlazi iz našeg svakodnevnog rada, angažmana, predanosti i žrtve.

Što smatrate najvećim izazovima regionalnoj stabilnosti i kako se KFOR s njima nosi?

Zapadni Balkan strateški je važan za NATO. Primarna je zadaća KFOR-a održavanje mira, stabilnosti i sigurnosti na Kosovu. Time se pridonosi stabilnosti u cijeloj regiji na dobrobit svih. Zato je, kao što sam rekao, iznimno važno izbjegavati jednostrane i nekoordinirane akcije koje bi mogle negativno utjecati na lokalnu i regionalnu sigurnost. Dobro smo opremljeni i spremni uhvatiti se ukoštac s bilo kojom situacijom koja može utjecati na sigurnosno okruženje i nastavljamo djelovati u suradnji s Kosovskom policijom i EULEX-om.

Kako se KFOR koordinira s drugim međunarodnim organizacijama, primjerice EU-om i UN-oM, radi postizanja zajedničkih ciljeva?

KFOR djeluje u složenom okruženju, stoga su redovita komunikacija i koordinacija ključni za osiguranje trajne sigurnosti i postizanje regionalne stabilnosti za sve ljude koji žive na Kosovu. U vezi s tim surađujemo s institucijama na Kosovu, tamošnjim sigurnosnim organizacijama, svim lokalnim zajednicama, srpskim oružanim snagama i međunarodnom zajednicom, uključujući Europsku uniju, Ujedinjene narode i Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju.

Koje je veće uspjehe odnosno pozitivne pomake KFOR postigao zadnjih godina?

Nemojmo zaboraviti da je, kao što sam već rekao, KFOR 1999. godine imao oko 50 000 pripadnika, a danas ih je oko 4300. To znači da se sigurnost s vremenom poboljšala, što je samo po sebi važno postignuće. Situacija je i dalje osjetljiva ne samo zbog izostanka bilo kakvog važnog napretka u dijalogu između Prištine i Beograda uz posredovanje EU-a – koji nastavljamo u potpunosti podržavati – nego i zbog nekih poduzetih jednostranih radnji s negativnim posljedicama za regionalnu stabilnost. S tim u vezi, KFOR je stalno prisutan diljem Kosova i dobro je pozicioniran za rješavanje svih sigurnosnih izazova koji se mogu pojaviti, u skladu s našim dugogodišnjim mandatom. Izniman je uspjeh što vidimo koliko mogućnosti, u usporedbi s prijašnjima, imaju nove generacije na Kosovu, posebno u pogledu većeg pristupa obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja. Nova generacija ima bitnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti u regiji. Sudjelovanjem u civilnom društvu, politici i međukulturnim dijalozima pridonosi poticanju dijaloga među svim zajednicama, čime pomaže razvoju inkluzivnijeg i miroljubivijeg društva.

Kako KFOR prilagođava svoje strategije za suočavanje s prijetnjama u nastajanju, poput kibernetičkog ili hibridnog ratovanja?

Kibernetičke i hibridne prijetnje zabrinjavajuće su i KFOR je toga svjestan. Različiti čimbenici povećavaju ranjivost na hibridne prijetnje, uključujući suživot različitih etničkih grupa, duboko ukorijenjene napetosti kao i sveprisutan stupanj dezinformacija. Kao misija snažno smo opremljeni za rješavanje višestrukih izazova, oslanjajući se i na NATO i na nacionalna sredstva, koja nam omogućuju prikupljanje, dijeljenje i procjenu informacija kako bismo otkrili i suprotstavili se prijetnjama koje dolaze iz kibernetičke te hibridnih domena.

Možete li detaljnije objasniti ulogu KFOR-a u potpori snagama sigurnosti na Kosovu i njegov utjecaj na samodostatnost Kosova?

Prisutnost NATO-a na Kosovu artikulirana je kroz rad dvaju odvojenih, ali međusobno podupirućih entiteta: KFOR-a i NATO-ova Tima za savjetovanje i vezu (NALT). Od kolovoza 2016. godine NALT pruža potporu razvoju sigurnosnih organizacija na Kosovu, uključujući Kosovske sigurnosne snage, u skladu sa smjernicama Sjevernoatlantskog vijeća. To uključuje izgradnju kapaciteta, izobrazbu, koordinaciju obuke, uvijek u skladu sa svojim primarnim zadatkom – zaštitom civilnog stanovništva.

Kakvu ulogu imaju zajedničke vježbe u pripremi postrojbi KFOR-a i kako one poboljšavaju operativnu spremnost?

Prije razmještaja nacionalno osoblje prolazi dnevne aktivnosti obuke o nizu scenarija kako bi se održao najviši stupanj operativne spremnosti i interoperabilnosti među različitim kontingentima kojima pridonose članice NATO-a i partnerske zemlje. Kad uđu u KFOR, svi oni redovito provode zajedničku i kombiniranu obuku među postrojbama, službama i komponentama kako bi se postigla interoperabilnost i osiguralo razumijevanje zajedničkih postupaka. Sve to pomaže i povećanju kohezije među doprinosima različitih nacija. Dodat ću i da spremnost nije dovoljna. Svoje aktivnosti moramo obavljati predano, s osjećajem odgovornosti i, što je još važnije u ovako složenoj sredini, razumijevanjem lokalnih navika i tradicije. U konačnici, ovdje smo kako bismo nastavili pridonositi sigurnom okruženju na dobrobit svih zajednica.

Razgovarao: Tomislav Vidaković

Foto: KFOR, Tomislav Brandt