U povodu 1100. godine Hrvatskog Kraljevstva Galerija Klovićevi dvori organizirala je izložbu “U početku bijaše kraljevstvo“ u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskim povijesnim muzejom, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu

Izložba, čiji su autori povjesničar umjetnosti Dino Milinović te povjesničari Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, predstavlja ključne sastavnice hrvatske državnosti od prvih narodnih vladara do državne samostalnosti u XX. stoljeću,  a može se razgledati do 15. veljače 2026. godine. Primjetno je da naziv izložbe podsjeća na prvi stih proslova Ivanova evanđelja. Ne bez razloga. Hrvati su prvi od slavenskih naroda prihvatili kršćanstvo o čemu svjedoče zabilježeni donacijsko-posvetni kameni natpisi iz vremena hrvatskih knezova. Oni su podsjetnici vladarske moći, ali i ukorijenjenosti kršćanstva u ranim vremenima hrvatske državnosti. Stoga je nemoguće razumjeti hrvatsku povijest bez kršćanstva. Ta veza bit će očita posjetitelju dok razgledava izložbu. Dok bude okružen s više od 1100 godina svoje povijesti, koje su definirale njegov sadašnji trenutak, neće ostati ravnodušan. To dugo razdoblje čini njegov svojevrsni DNK i izaziva ga na razmišljanje o njemu samom. Tko sam? Odakle dolazim? Kamo idem?, pitanja su koja se nameću posjetitelju dok promatra predmete koja svjedoče i uprisutnjuju davna vremena i pomažu mu naći odgovore na ova pitanja.

Brojne inozemne posudbe

Izložba sadrži više od 400 umjetnina, arheoloških spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske građe  kao i predmeta umjetničkog obrta od ranog srednjeg vijeka do samostalnosti u XX. stoljeću iz više od 50 institucija, a jedna od njih je Vojni muzej Ministarstva obrane Republike Hrvatske, koji je za ovu prigodu iz svojeg bogatog fundusa izdvojio i posudio gipsani odljev epitafa Tome II. Erdodyja. Dodatnu vrijednost izložbi daju brojne inozemne posudbe izložaka iz Vatikana, Austrije, Slovenije, Mađarske i Slovačke.

Organizator je odlučio početi izložbu s kratkim prikazom antičke baštine koju su Hrvati zatekli, jer je rimska civilizacija obilježila ranosrednjovjekovne države nastale na prostoru nekadašnjeg Rimskog Carstva. Ostala razdoblja podijeljena su na rani srednji vijek, kasni srednji vijek, rani novi vijek, XVIII. stoljeće, XIX. stoljeće, 1918. godinu, zaključujući izložbu s 1990. godinom i donošenjem Božićnog Ustava. Među mnogobrojnim izlošcima nalaze se faksimil pisma pape Ivana VIII. kojim javlja knezu Branimiru da blagoslivlja njegov narod, oltarne pregrade iz IX. stoljeća, faksimili darovnica hrvatskih knezova, Višeslavova krstionica, sarkofag kraljice Jelene, replika Bašćanske ploče, faksimil Pacta Convente, faksimil Zlatne bule Bele IV., kopija škrinje sv. Šimuna, faksimil Cetingradske povelje, glagoljski rukopisi, djela Marka Marulića, Petra Zoranića, Ivana Gundulića, Frane Petrića, Fausta Vrančića, Brne Krnarutića, Bartola Kašića te drugih znamenitih autora, Škrinja povlastica, krunidbena zastava Kraljevine Hrvatske, instalacijska odora i banska zastava Josipa Jelačića, Hrvatsko-ugarska nagodba, pečatnjak sabora Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te slike s prikazom hrvatske povijesti domaćih i stranih umjetnika. Izložba se nastavlja u prizemlju Klovićevih dvora, gdje posjetitelj nailazi na izdvojen postav posvećen 925. godini, odnosno kraljevanju Tomislava. Ovdje su prikazane reprodukcije djela O upravljanju Carstvom Konstantina VII. Porfirogeneta, vrijedne umjetničke slike koje prikazuju Tomislavovo kraljevanje autora Josipa Horvata Međimurca, Marijana Trepše, Otona Ivekovića, Joze Kljakovića te predmete iz 1925. godine, godine proslave 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.

Dramatična povijesna razdoblja

Dok prolazi hodnicima Klovićevih dvora posjetitelj će uočiti povijesne karte hrvatskih zemalja, koje će mu, više od pisanog kazivanja pored njih, govoriti o dramatičnoj borbi hrvatskog naroda za opstanak. Primijetit će da manji broj izložaka svjedoči o vremenu mira i prosperiteta, a mnogo više o dramatičnim razdobljima, kad su naši predci bili primorani ratovati protiv Bugara, Mađara, Mlečana i Osmanlija kako bi očuvali svoju kulturu življenja, a ponekad i sam život. Izložba prikazuje bogatu hrvatsku pisanu i spomeničku baštinu i neprekinutu težnju hrvatskog naroda o vlastitoj državnosti.

---

Na izložbi koja predstavlja najvrednije eksponate o hrvatskoj povijesti svoj je doprinos dao i Vojni muzej Ministarstva obrane koji je za ovu prigodu iz svojeg bogatog fundusa izdvojio i posudio gipsani odljev epitafa Tome II. Erdodyja dimenzija 212 x 130 x 14 cm. Riječ je o originalu nepoznatog autora nastalom klesanjem u mramoru oko 1624. godine i čuva se u južnoj apsidi Zagrebačke katedrale, nedaleko od oltara Blažene Djevice Marije.

Na središnjem reljefu epitafa prikazan je pokojnik odjeven u viteški oklop koji lijevom rukom drži sablju što mu visi o boku, a desnom se oslanja na kacigu odloženu na postamentu. Oko vrata nosi orden Reda Otkupitelja, a iznad glave na latinskom je jeziku ispisano geslo koje je preuzeo nakon pobjede kod Siska 1593. godine. S lijeve je strane Krist na križu, a ispod njega raskošno izveden grb obitelji Erdody. Život Tome II. Erdodyja bio je obilježen vojnom službom i obranom hrvatskog teritorija, a jedan od njegovih najvećih uspjeha bilo je razbijanje osmanske opsade sisačke utvrde 1593. godine. Osim vojne službe, obnašao je i brojne političke dužnosti, a zapamćen je i kao gorljivi branitelj rimokatoličke vjere i papinstva.

---

Tekst: Hrvoje Lončarević; Foto: Filip Beusan