Područje odgovornosti UNMOGIP-a proteže se uzduž linije kontrole i radne granice (koja razdvaja Kašmir pod upravom Indije i Pakistana). Misija mirovnih vojnih promatrača nadzor je i izvješćivanje o poštivanju sporazuma o prekidu vatre što uključuje provedbu svakodnevnih zadaća ophodnje područja odgovornosti i motrenje vojnih aktivnosti u području uzduž linije kontrole (LoC – Line of Control) i radne granice (koja razdvaja Kašmir pod upravom Indije i Pakistana)

Kašmir, planinsko područje na razmeđu Indije, Pakistana i Kine, poznat po iznimnoj prirodnoj ljepoti, već desetljećima obilježavaju neriješena politička pitanja, vojne napetosti te težnje lokalnog stanovništva za samostalnošću. Podijeljen je na dijelove koje danas kontroliraju Indija (Jammu i Kašmir te Ladakh), Pakistan (Azad Kašmir i Gilgit-Baltistan) i Kina (Aksai Chin) koji zahtijevaju visoku razinu opreza, snalažljivosti i prilagodljivosti u svim situacijama. Uz stalne izazove koji se pojavljuju zbog specifičnih  klimatoloških i vremenskih karakteristika u području misije, svjedočili smo i izazovima koji su proizišli iz zadnjeg ovogodišnjeg indijsko-pakistanskog sukoba u svibnju 2025. U vrlo kratkom razdoblju od svega 15 dana, nakon napada petorice naoružanih terorista u Pahalgamu (indijskom administrativnom dijelu Jammu i Kašmir) 22. travnja 2025.,u kojem je ubijeno 26 civila, indijska je vojska 7. svibnja 2025. izvršila  operaciju Sindoor u kojoj je gađano devet spornih lokacija na području regije Azad Kašmira i Punjaba. Pakistanska je vojska odgovorila operacijom Bunyan al-Marsus te su nastavljena obostrana granatiranja uzduž linije kontrole koja odvaja Kašmir pod kontrolom Pakistana (Azad Kašmir) i pod kontrolom Indije (Jammu i Kašmir) do objavljenog primirja 10. svibnja 2025.

Unatoč tim izazovima, hrvatski vojni promatrači ostali su dosljedni mandatu UNMOGIP-a  tijekom tog oružanog sukoba. Iako je situacija na terenu bila iznimno napeta, a sigurnosni rizici pojačani, hrvatski pripadnici misije nastavili su predano izvršavati sve zadaće u skladu s UN-ovim smjernicama, pokazujući pritom iznimnu profesionalnost, pribranost i predanost očuvanju mira. U složenom i često nepredvidivu okruženju, hrvatski vojni promatrači svakodnevno odražavaju temeljne vrijednosti misije UNMOGIP-a: nepristranost, profesionalnost, etičnost, timski duh, međukulturnu osjetljivost, taktičnost i sposobnost donošenja odluka u zahtjevnim okolnostima. Te vrijednosti nisu samo standard UN-ove mirovne službe, nego i vjerodostojan prikaz hrvatskog doprinosa globalnoj sigurnosti.

Povijesno obilježje spora u Kašmiru

U kolovozu 1947., nakon stjecanja neovisnosti, Indija i Pakistan postale su samostalne države. Prema Zakonu o neovisnosti Indije iz 1947., Kašmir je imao pravo slobodno se priključiti Indiji ili Pakistanu. Međutim, odluka o pristupanju Indiji postala je predmetom spora između dviju zemalja, što je ubrzo dovelo do izbijanja sukoba. Prvi tim nenaoružanih vojnih promatrača Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) stigao je u područje misije u siječnju 1949. s ciljem nadzora prekida vatre između Indije i Pakistana u državi Jammu i Kašmir. Krajem 1971. ponovno su izbila neprijateljstva između Indije i Pakistana duž granice Istočnog Pakistana, povezana s pokretom za neovisnost koji se razvio u toj regiji. U srpnju 1972. dvije su države potpisale Sporazum iz Simle kojim je definirana linija kontrole u Kašmiru. Ta je linija, uz manja odstupanja, pratila smjer linije prekida vatre utvrđene Sporazumom iz Karachija 1949. godine. Indija je zauzela stav da je mandat UNMOGIP-a istekao, jer se odnosio isključivo na liniju prekida vatre prema Sporazumu iz Karachija, dok Pakistan taj stav nije prihvatio. Od potpisivanja Sporazuma iz Simle 1972. godine, Indija je usvojila politiku nepriznavanja uloge trećih strana u bilateralnim pregovorima s Pakistanom o pitanju države Jammu i Kašmir.  U tom složenom kontekstu UNMOGIP djeluje u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 307 iz 1971. godine, s ciljem osiguravanja poštovanja trajnog prekida vatre i nadzora linije razdvajanja. Ključnu ulogu u toj misiji imaju 43 vojna promatrača iz 13 zemalja. Njihov svakodnevni rad pridonosi očuvanju mira između dviju nuklearno naoružanih susjednih država – Indije i Pakistana. Hrvatska vojska sudjeluje u misiji UNMOGIP od 2002. godine, kad su prvi hrvatski promatrači upućeni u operaciju. Danas, s osam pripadnika, Hrvatska je najzastupljenija država u misiji, što potvrđuje našu kontinuiranu predanost međunarodnim naporima za očuvanje mira i sigurnosti.

Područje odgovornosti i terenske postaje

 Područje odgovornosti UNMOGIP-a proteže se uzduž linije kontrole i radne granice (koja razdvaja Kašmir pod upravom Indije i Pakistana). Misija mirovnih vojnih promatrača nadzor je i izvješćivanje o poštivanju sporazuma o prekidu vatre što uključuje provedbu svakodnevnih zadaća ophodnje područja odgovornosti i motrenje vojnih aktivnosti u području uzduž linije kontrole (LoC – Line of Control) i radne granice (koja razdvaja Kašmir pod upravom Indije i Pakistana). Iz navedene misije proizlaze i zadaće mirovne misije koje provode mirovni vojni promatrači u područjima odgovornosti UN-ovih terenskih postaja. U području linije kontrole smješteno je devet terenskih postaja od kojih je sedam na području Azad Kašmira pod upravom Pakistana  (Gilgit, Skardu, Domel, Rawalakot, Kotli, Bhimber, Sialkot) te tri postaje na području  Jammu i Kašmira pod upravom Indije (Poonch, Rajouri, Jammu). Zapovjedništvo UNMOGIP-a uspostavljeno je na pakistanskoj strani u glavnom gradu Islamabadu dok je na indijskoj strani u gradu Srinagaru. U skladu s nepristranošću u provedbi misije, Zapovjedništvo je smješteno od travnja do listopada u Islamabadu, a od listopada do travnja u Srinagaru.

Operativne i potporne zadaće misije

Vojni promatrači provode zadaće misije u područjima odgovornosti dodijeljenih terenskih postaja te su podijeljene na operativne i potporne. Od operativnih zadaća izdvajaju se zadaće motrenja koje se provode s promatračkih postaja, a koje se nalaze na udaljenostima manjim od tri kilometra od linije kontrole što zahtijeva timski rad i dobro poznavanje prethodno utvrđene situacije. Navedene zadaće motrenja provode se i u noćnim uvjetima što podrazumijeva prošireni timski rad dviju susjednih postaja u području odgovornosti jedne od postaja. Uz te zadaće motrenja situacije vrlo su važne operativne zadaće ophodnje kojima se utvrđuje stanje prometnica te naselja i lokacija u području odgovornosti pojedine postaje. To uvelike pridonosi svjesnosti lokalnog stanovništva o prisutnosti mirovnih promatrača te omogućuje prikupljanje informacija o problemima lokalnog stanovništva koje je povezano s mogućim nasilnim prekidima primirja. Ako postoje naznake i prijava o mogućem nasilnom prekidu primirja uzrokovano pojedinim incidentima uzduž linije kontrole, česte su i zadaće istraga kojima se utvrđuju sudionici, okolnosti pod kojima su nastali te oružje kojim je provedeno. Vrlo važna operativna zadaća jest posjet postrojbama u području odgovornosti. Provodi se u svrhu informacijske svjesnosti o vojnim snagama te razvijanju odnosa povjerenja između UN-ovih vojnih promatrača i pripadnika vojnih postrojbi u području odgovornosti terenskih postaja. Osim toga, provode se i brojne potporne aktivnosti, uključujući administrativne poslove, obuke, službena putovanja,  posjeti među postajama, prihvaćanje peticija lokalnog stanovništva koje posredstvom mirovnih promatrača žele uputiti u sjedište UN-a, a ako je povezano s provedbom i mandatom misije.

S obzirom na službene potrebe prelaska granice između pakistanske i indijske strane Kašmira provode se najavljena službena putovanja i prelasci na točno utvrđenim radnim graničnim točkama  tzv. radnoj granici. Prelasci se organiziraju kako bi se vojni promatrači mogli redovito mijenjati na dužnostima u svim predviđenim promatračkim postajama na indijskoj i pakistanskoj strani. Sve su aktivnosti koordinirane i vođene iz Zapovjedništva misije kako bi se osigurala nepristranost te stalna prisutnost vojnih promatrača na području razgraničenja.

Izazovi i predanost hrvatskih vojnih promatrača

U svakodnevnom djelovanju promatrači se suočavaju s brojnim izazovima koje nameću prirodni i infrastrukturni uvjeti u regiji. Među najzahtjevnijima su iznimno promjenjive vremenske prilike, od jakih snježnih padalina i guste magle do obilnih kiša i ekstremnih vrućina koje znatno otežavaju kretanje i operativni rad na terenu. Prometna je infrastruktura, mnoge su ceste zahtjevne, neodržavane i opasne. Bujične poplave, kao i česti odroni zemlje i kamenja, dodatno povećavaju složenost svakodnevnih zadaća.

Hrvatski promatrači stekli su bogato iskustvo tijekom Domovinskog rata, u NATO-ovim operacijama te u drugim misijama Ujedinjenih naroda, što dodatno osnažuje njihovu sposobnost djelovanja u izazovnom i multikulturnom okruženju poput Kašmira. Iako izvan fokusa globalne javnosti, misija UNMOGIP i dalje je snažan podsjetnik na važnost trajne predanosti miru, dijalogu i međunarodnoj suradnji. Pripadnici Hrvatske vojske ne samo da pridonose stabilnosti u regiji, nego i jačaju međunarodni ugled Republike Hrvatske kao pouzdanog partnera u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda.

Tekst: Ivica Kordić, Ljubomir Ostović; Foto: Fotoarhiva UNMOGIP-a