Njemačke su oružane snage kao domaćin ovogodišnjeg kongresa pružile priliku vojnim novinarima da se upoznaju s njihovom organizacijskom strukturom i sposobnostima. No, takvi su događaji uvijek i prilika za razmjenu iskustava te nova saznanja u vezi s vojnim izdavaštvom i novim medijima u zemljama članicama EMPA-e, kao i za ona u vezi sa sigurnosnom i obrambenom politikom u okruženju. Uz izazove pred kojima se nalaze oružane snage općenito, ovaj je put u fokusu interesa bila i aktualna situacija s migrantima s kojom se trenutačno suočava Njemačka, a u čemu nezaobilaznu organizacijsku ulogu imaju i oružane snage…

Godišnji kongres Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA), koje okuplja urednike i izdavače vojnih tiskanih i audiovizualnih izdanja, održan je od 29. rujna do 3. listopada u Berlinu. Taj je 36. po redu susret okupio šezdesetak predstavnika iz sedamnaest zemalja i poklopio se s povijesnim datumom za domaćine, 25. obljetnicom njemačkog ujedinjenja. Upravo je stoga bio poseban jer je, uz upoznavanje s ulogom Bundeswehra kao instrumenta za upravljanje krizom i mehanizma za provođenje sigurnosne politike njemačke Vlade, te njegovom reorganizacijom i budućim koracima u razvoju obrambenih sposobnosti, pružio priliku i za dublji povijesni uvid u turbulentnu njemačku prošlost i berlinsku specifičnost obilježenu višegodišnjom podjelom grada i razdvojenošću jednog naroda zidom i žicom na dva svijeta.
Njemačke su oružane snage kao domaćin ovogodišnjeg kongresa vojnim novinarima prezentirale gdje su danas i u kojem se pravcu razvijaju. Novinari su upoznati sa svim aspektima reorganizacije OS-a i Teritorijalne obrane, kao i organizacijom pričuvnog sastava, razvojem obrambenih sposobnosti i obučnih tehnologija te ulogom vojnih medija i informacijske djelatnosti. U tu je svrhu održan niz prezentacija u berlinskom sjedištu Ministarstva obrane, Zapovjedništvu Teritorijalne obrane te Operativnom zapovjedništvu združenih snaga u Potsdamu.

Transformacija njemačkih OS
Njemačke su oružane snage prošle brojne transformacije u proteklih šezdeset godina od svoje uspostave, a vjerojatno najveću nakon njemačkog ujedinjenja 1990. i promjene političkih odnosa kad dolazi do znatnog smanjenja njihova brojnog stanja, okretanja novim izazovima i zadaćama te ustrojavanja mobilnih fleksibilnih vojnih snaga. Prije četiri godine u njemačkim je oružanim snagama ukinuto obvezno služenje vojnog roka, a promjene se i dalje nastavljaju. Restrukturiranje njemačkog OS-a nazvano Novi pravac Bundeswehra provodi se od 2011. i prema planu trebalo bi biti dovršeno 2017. godine. Njemački OS trenutačno broji oko 180 000 djelatnih vojnika i 60 000 civilnih zaposlenika.
Obrambeni proračun za oružane snage iz godine u godinu se povećava te je za iduću najavljeno izdvajanje od 34,2 milijarde eura, a do 2019. trebalo bi se povećati za dodatnih gotovo milijardu eura što će osigurati ostvarenje planiranog razvoja i opremanja.
Upravo je u proceduri usklađivanja i konačnog definiranja Bijela knjiga, dokument koji će definirati budućnost njemačkog OS-a.
Zapovjedništvo Teritorijalne obrane smješteno je u najstarijoj njemačkoj vojarni “Julius Leber” koja se prostire na 80 hektara i ima više od sto objekata različite namjene. Odgovorno je u prvom redu za provođenje zadaća u zemlji, a nadležno je i za kompletne kopnene snage, vojne poligone i središta za obuku te pričuvne snage. Angažira se u svim zadaćama Teritorijalne obrane koje podrazumijevaju i katastrofe bilo koje vrste te je tako trenutačno aktivno uključeno u organizaciju te prihvat i smještaj brojnih izbjeglica i migranata koji se masovno slijevaju u Njemačku.
Za sudjelovanje u misijama i operacijama izvan zemlje te pripremu postrojbi zaduženo je Operativno zapovjedništvo združenih snaga smješteno u Potsdamu. Sudjelovanjem u njima njemački OS daje ključan doprinos globalnoj stabilnosti i sigurnosti s obzirom na angažirane snage. Njemački OS vodi Zapovjedništvo u Mazar-e-Sharifu, Afganistan, u misiji Odlučna potpora, a trenutačno su više od tri tisuće vojnika angažirane u šesnaest UN-ovih, NATO-ovih i EU-ovih vojnih misija na području Afrike, Sredozemlja, Balkana i središnje Azije.
Informiranje njemačke javnosti o svim aktivnostima oružanih snaga, posebice onima angažiranim u misijama, iznimno je važno. Komunikacija prema javnosti, bilo putem društvenih mreža, videa ili vojnih i civilnih časopisa i drugih medija, usmjerena je na to da informacije o OS-u i njegovim aktivnostima budu primjereno i otvoreno prezentirane i dostupne. Upravo je to razlog da je na poslovima informiranja i odnosa s javnošću angažirano oko 600 djelatnika na različitim razinama, zapovjedništvima i misijama.

Redakcija Bundeswehra
Redakcija Bundeswehra i kasnovečernji obilazak njihova sjedišta pokazali su dijelom kako to u praksi izgleda. Redakcija broji 120 djelatnika i pedesetak vanjskih suradnika koji su uključeni u izradu cjelokupnog tiskanog, fotosadržaja i videosadržaja o njemačkom OS-u. Otuda se komunicira putem društvenih mreža i nastaje sav sadržaj dostupan na webu, ukratko: mogli bismo reći kako se “tu daje lice njemačkoj vojsci”. Ondje je uredništvo triju službenih vojnih časopisa: tjednika Bundeswehr Aktuell, mjesečnika Y-Magazin i časopisa If koji izlazi kvartalno; videoodjela koji godišnje proizvodi oko 400 filmova te odjela za društvene mreže koji je aktivan dvadeset i četiri sata sedam dana u tjednu. Što se videa tiče, svaki je djelatnik odjela barem desetak puta godišnje na novinarskoj zadaći izvan zemlje i prati aktivnosti njemačkog OS-a u nekoj od misija. Koordinacije, dogovori o temama i rasprave o prijedlozima česti su i redoviti, ništa se ne radi bez konzultacija, svatko zna svoj posao, odgovornosti i nadležnosti, nema preklapanja zadaća, sve je organizirano profesionalno u svakom segmentu i funkcionira u punom značenju riječi redakcija – red i akcija.

Novo vodstvo EMPA-e
Između spomenutih aktivnosti održan je i generalni sastanak članstva udruženja EMPA-e na kojem je rezimirana protekla godina djelovanja Udruženja te predstavljeni planovi i inicijative za iduće razdoblje, a izabran je i novi predsjednik, austrijski general Wolfgang Peischel.
Naglašena je potreba za širim populariziranjem EMPA-e, a svi zainteresirani više o Udruženju i njegovu radu mogu pronaći na www.empamil.eu, kao i na Facebookovoj stranici European Military Press Association. Na sastanku je najavljen i idući kongres za čije se domaćinstvo ponudila Norveška, a uručene su i nagrade za najbolji novinarski članak i fotografiju objavljene u nekom od vojnih časopisa u članstvu. Ove je godine najbolja fotografija, prema glasovima članova Udruženja, objavljena u latvijskom vojnom časopisu Tevias Sargs, a najboljim je novinarskim člankom objavljenim protekle godine proglašen tekst iz mađarskih vojnih novina Magyar Honved naslovljen Live and let live, povijesni tekst o kratkom borbenom predahu vojnika na Zapadnom bojištu tijekom božićnog primirja u Prvom svjetskom ratu.
Ovogodišnji je kongres također potaknuo i niz inicijativa i otvorio nove mogućnosti za suradnju na području vojnog izdavaštva te bio vrijedan sudjelovanja u svakom pogledu.

Zgrada Reichstaga – dom njemačkog Parlamenta
Burna je prošlost vezana uz zgradu Reichstaga u kojoj je danas smješten Donji dom njemačkog Parlamenta (Bundestag). Zgrada iz novije prošlosti pamti veliki požar 1933., a potom i velika oštećenja tijekom savezničkih napada 1945. godine. Punih je pedeset godina njemačke podijeljenosti Parlament zasjedao u Bonnu, da bi nakon ujedinjenja Njemačke zgrada Reichstaga ponovno postala njegovim sjedištem. Godine 1999. dovršena je i obnova zgrade pod arhitektonskom palicom slavnog Normana Fostera. Njezina je glavna značajka dojmljiva staklena kupola, reprezentativan primjer suvremene arhitekture i danas jedna od najvećih znamenitosti Berlina.
Posjet vojnih novinara Bundestagu iz naše perspektive nije bio neobičan zbog činjenice da je u njegovoj nadležnosti i uporaba njemačkog OS-a. No, zatečeni smo bili dugom kolonom znatiželjnika na glavnom ulazu u zgradu Parlamenta koji je uz manju sigurnosnu provjeru potpuno otvoren za posjet i razgledavanje. Obilazak nam je potvrdio i zašto je toliko jedinstven. Moderna, otvorena zgrada konstruirana od stakla i čelika naslanja se na stare zidine Reichstaga, a zadržavanjem tragova prošlosti na njegovim zidovima, u obliku poruka grafita vojnika Crvene armije koji datiraju iz 1945., postignuta je jedinstvena harmonija starog i novog, modernog i povijesnog. Otvorenost i transparentnost koje karakteriziraju tu jedinstvenu arhitekturu simboliziraju ideal moderne demokracije. Cjelovitu sliku nadopunjuje kupola, staklena struktura mase 1200 tona i visine 54 metra. Na vrh se stiže spiralnom rampom, a s njega se u podnožju vide plave zastupničke fotelje, simbolizirajući tako da je glasač iznad onih koji ga u Parlamentu zastupaju. Jednom riječju: fascinantno djelo arhitektonskog genija koje godišnje posjete tri milijuna posjetitelja.

Berlinski zid
Berlin je završetkom Drugog svjetskog rata i njemačkom kapitulacijom bio podijeljen u četiri sektora, a svaki je od sektora okupirala jedna od četiriju savezničkih snaga: američka, britanska, francuska i sovjetska. Zahladnjenje odnosa istoka i zapada dovodi i do podjele grada na
Istočni i Zapadni Berlin, a sredinom kolovoza 1961. i do njihova fizičkog razdvajanja i podizanja Berlinskog zida. Iz istočnog u zapadni dio više nije bilo moguće doći, mnoge su obitelji zauvijek preko noći razdvojene. Život stanovnika s istočne strane Zida krenuo je u sasvim drugom pravcu, prepun ograničenja, straha, zabrana… Zid je bio dug 155 kilometara i nekoliko puta tijekom idućih 28 godina pojačavan, osiguran žicom, stražarnicama, minama… Na nekoliko je službenih prijelaza bilo moguće, i to s posebnim dozvolama, ući u istočni dio, a jedan od najpoznatijih, check point Charli, i danas simbolično i tek u turističke svrhe podsjeća na to razdoblje. Berlinski zid srušen je 1989. godine. I danas u srcu grada stoje njegovi ostaci kao dio memorijalnog centra. Padom Zida otvara se nova stranica povijesti dvije podijeljene Njemačke koje se ponovno ujedinjuju 3. listopada 1990. godine.

Tekst i fotografije: Vesna Pintarić