U povodu 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, otvorena je 1. kolovoza u Muzeju Domovinskog rata Karlovac-Turanj izložba Oči iz zraka: Bespilotna letjelica u VRO Oluja – Zborno područje Karlovac

Bespilotne letjelice (dronovi) neizostavan su dio suvremenog ratovanja, koji je donio velike promjene u provedbi vojnih operacija. Njihova primjena znatno povećava učinkovitost, smanjuje rizik za ljudske živote te omogućava vojnim snagama da djeluju brzo, precizno i na teško dostupnim područjima. U eri digitalizacije i informacijske superiornosti, dronovi su ključni alat za postizanje taktičke i strateške prednosti.

Jedna je od većih prednosti bespilotnih letjelica mogućnost stalnog nadzora i izviđanja bez potrebe za prisutnosti posade u zoni sukoba. Opremljeni kamerama visoke rezolucije, infracrvenim senzorima i drugim sofisticiranim sustavima, dronovi pružaju precizne i pravodobne informacije o kretanju protivnika, čime se unapređuje donošenje odluka u stvarnom vremenu. Satima mogu lebdjeti nad ciljevima, pružajući uvid koji je prije bio teško ostvariv klasičnim metodama izviđanja.

Hrvatska među prvima u svijetu

Tijekom Domovinskog rata Republika Hrvatska suočila se s brojnim izazovima u području vojne opremljenosti, uključujući i nedostatak suvremene tehnologije. Unatoč skromnim resursima i međunarodnom embargu na oružje, hrvatski stručnjaci i entuzijasti uspjeli su razviti prve bespilotne letjelice koje su se koristile za izviđanje i nadzor bojišnice. To je jedno od prvih takvih korištenja dronova u Europi u vrijeme kad je takve letjelice u operativnoj uporabi imalo samo nekoliko zemalja. Već 1992., suradnjom vojnog i civilnog sektora, u improviziranim radionicama i istraživačkim centrima počinje razvoj bespilotnih izvidničkih letjelica. Ključnu ulogu imali su entuzijasti iz akademske zajednice, inženjeri i zrakoplovni stručnjaci, koji su od dostupnih materijala konstruirali prve prototipove dronova. U izradi su korištene komponente modelarskih letjelica, modificirane kamere i improvizirani sustavi daljinskog upravljanja.

Tijekom ljeta 1993. okupljena je skupina za izradu bespilotne letjelice, koju su činili: Zvonimir Novosel, zapovjednik skupine; Mario Špiljak, aviomodelar i pilot; Ranko Antunović, elektroničar; Vinko Šajfar, mehaničar; Zlatko Knezović, elektroničar; Krešimir Čulig, elektromehaničar. Prilikom izrade poboljšane verzije bespilotne letjelice, skupini su se pridružili i novi članovi: Igor Slijepčević, aviomodelar i pilot; Mario Omrčen, aviomodelar i elektroničar; te Darko Blažun, mehaničar. Prve snimke okupiranog dijela karlovačkog područja zabilježene bespilotnom letjelicom potječu iz ljeta 1993. godine, a napravljene su iznad sela Kamenskog. Najvrednije snimke neprijateljskih položaja prikupljene su neposredno prije i za vrijeme vojno-redarstvene operacije Oluja. Dana 2. kolovoza 1995. otkriven je na karlovačkoj bojišnici utvrđeni neprijateljski tenkovski rov, dug gotovo kilometar i pol. Ta je novootkrivena informacija utjecala na planiranje i daljnji tijek operacije. Postrojba zadužena za bespilotne letjelice otkrila je i izvlačenje snaga Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, koje su se povlačile pred snagama 5. korpusa Armije BiH na područje Republike Hrvatske (7. kolovoza 1995.). Zahvaljujući tom obavještajnom podatku, spriječen je sukob s tim snagama i moguća tragedija.

Izložba Oči iz zraka pruža posjetiteljima jedinstvenu priliku da vide brojnih originalne fotografije iz zraka koje su, zahvaljujući tim letjelicama, omogućile Hrvatskoj vojsci učinkovitije planiranje obrambenih i napadnih operacija. “Slučajno sam u Domu Hrvatske vojske naletio na filmove snimljene bespilotnom letjelicom. Neke su fotografije razvijene prije dosta godina, a neke tek sad. Postavio sam ovu izložbu zato što smatram da su ti filmovi iznimno vrijedni jer pokazuju pripremu operacije Oluja na karlovačkom području”, rekao nam je autor izložbe Dubravko Halovanić. Izložba ne samo da podsjeća na jedan od prvih primjera uporabe dronova u ratovanju u Europi već i odaje priznanje hrabrosti, znanju i domišljatosti hrvatskih ljudi u trenucima kad su stvarali oružje za obranu gotovo ni iz čega. Bespilotnih letjelica u to vrijeme nije bilo puno. “Glavni stožer imao je svoju letjelicu i te podatke zadržavao je za sebe. Mi smo imali svoju i koristili je za svoje potrebe, a imali smo i probleme u dva navrata. Trebali smo je rasformirati, što nismo napravili jer nije bila u ustroju, i nastavili smo je koristiti. Naši su podaci korišteni tijekom pripreme Oluje. Izbjegli smo velike žrtve jer smo točno znali kamo trebamo udariti”, objašnjava Halovanić.

Iznenađenje iznad Slunja

Prve bespilotne letjelice korištene su primarno za izviđanje i snimanje neprijateljskih položaja, ponajprije na teško dostupnim i opasnim područjima. Njihova glavna zadaća bila je prikupljanje informacija o rasporedu i kretanju snaga JNA i srpskih paravojnih formacija. Zračne snimke s bojišta omogućavale su preciznije planiranje obrambenih i napadnih operacija te su pružale dragocjene podatke u situacijama kad klasično izviđanje nije bilo moguće bez velikih rizika. Taadašnje su letjelice bile male mase, izrađene od kompozitnih materijala, opremljene kamerom i sustavom za bežični prijenos slike. Iako skromnog dometa i kratkog vremena leta, pokazale su se iznimno korisnim u taktičkom izviđanju. Unatoč tome što se radilo o prototipovima i eksperimentalnim modelima, ti su sustavi otvorili vrata razvoju domaće vojne tehnologije i pokazali iznimnu domišljatost u ratnim uvjetima. Zauvijek će ostati zapamćen trenutak kad je obavještajna letjelica netom prije Oluje presrela i vojnu paradu pobunjenih Srba kod Slunja, zasuvši je iz zraka gomilom letaka s hrvatskim grbom i porukom da je nastavak borbe besmislen.

Dronovi su u brojnim sukobima XXI. stoljeća, od Bliskog istoka do Ukrajine, pokazali učinkovitost. Njihova uloga u nadzoru, napadima, elektroničkom ratovanju i logistici bila je presudna za uspjeh mnogih operacija. Posebno su se istaknuli turski Bayraktar TB2, američki MQ-9 Reaper i izraelski Hermes, a mnoge zemlje razvijaju vlastite sustave kako bi osigurale tehnološku samostalnost i taktičku prednost. Bespilotne letjelice nisu samo tehnološki dodatak postojećim oružnim sustavima: one mijenjaju pravila ratovanja. Njihova svestranost, dostupnost i prilagodljivost čine ih jednim od važnijih alata suvremene vojne sile. U budućnosti se očekuje daljnji razvoj autonomije, umjetne inteligencije i još veća integracija dronova u sve grane vojske, što će dodatno naglasiti njihovu ključnu ulogu u obrambenim i napadnim operacijama.

Iako su prve hrvatske bespilotne letjelice bile daleko od sofisticiranih sustava koji se danas koriste, njihova uporaba u Domovinskom ratu ima golemu povijesnu i tehničku važnost. Pokazale su da i u uvjetima tehnološke inferiornosti, uz znanje, volju i domišljatost, mogu nastati funkcionalni vojni sustavi. Postavile su usto temelje za daljnji razvoj bespilotnih sustava u Hrvatskoj, uključujući i današnje napore u razvoju domaćih dronova za vojne i civilne potrebe. Uporaba dronova u Domovinskom ratu tako je bila pionirski iskorak koji svjedoči o snalažljivosti hrvatskih branitelja i stručnjaka te je važan, iako često zaboravljen, segment ratne inovativnosti.

Tekst: Tomislav Vidaković; Foto: Tomislav Vidaković