RAZGOVOR: general-bojnik Devin Pepper, zamjenik načelnika ACT-ova Stožera za strateško planiranje i politiku

 “Jedan od glavnih fokusa konferencije o višedomenskim operacijama u Hrvatskoj bit će kako sinkronizirati vojne aktivnosti s nevojnim organizacijama kako bi se postigli bolji učinci na bojištu“

Radionica o višedomenskim operacijama održana je u Zagrebu 24. rujna, a proveli su je OSRH, Uprava za planiranje GS-a OSRH i delegacija Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT) koju je predvodio američki general-bojnik Devin Pepper, zamjenik načelnika ACT-ova Stožera za strateško planiranje i politiku. Svrha radionice bilo je upoznavanje s konceptom višedomenskih operacija, kao relativno novim konceptom u NATO-u, vojnim i civilnim struktura te kao priprema za održavanje NATO-ove konferencije o višedomenskim operacijama koja će se održati u Hrvatskoj u drugoj polovini 2026. godine.

Višedomenske operacije podrazumijevaju djelovanje u svih pet NATO-ovih domena – moru, kopnu, zraku, kibernetičkom prostoru i svemiru – koje se više ne mogu promatrati odvojeno, već moraju biti objedinjene u jedinstvenu silu. Brzina protoka informacija i rastuće sposobnosti potencijalnih protivnika zahtijevaju novu metodologiju zapovijedanja i nadzora, prilagođenu modernom i budućem ratovanju. Saveznički koncept višedomenskog zapovijedanja upravo opisuje taj pristup i njegov utjecaj na ljude, procese i tehnologiju.

Razgovor s general-bojnikom Devinom Pepperom u tom je kontekstu posebno je vrijedan jer nudi strateški uvid u razvoj doktrina, praktičnu primjenu kroz koordinaciju svemirskih i C5ISR kapaciteta te razumijevanje kako povezati senzore i efektore u realnom vremenu. Pod efektorima mislimo na oružna i druga sredstva koja isporučuju određeni kinetički ili drugi učinak na cilj. Perspektiva generala Peppera otvara prostor za bolju suradnju saveznika i industrije te pokazuje kako i manje zemlje mogu koristiti nove resurse, čime se pridonosi interoperabilnosti i jačanju obrambenih sposobnosti NATO-a.

 Koji su ciljevi radionice u Hrvatskoj?

Cilj je početi uvoditi rječnik onoga što NATO smatra operacijama u više domena. Kad sam prije otprilike godinu i pol došao na svoju dužnost, da ste pitali 32 države što misle pod pojmom MDO (multi-domain operations), dobili biste 32 različita odgovora. NATO ima jasno definiranu definiciju MDO-a koja se ne razlikuje previše od toga kako pojedine članice to definiraju. Radionica je bila odlična prilika za raspravu o tome kako Hrvatska definira MDO  posebno zato što će biti domaćin MDO konferencije 2026. godine.

Kako je Hrvatska izabrana za domaćina nadolazeće konferencije o NATO-ovim višedomenskim operacijama? Koji doprinos male zemlje članice mogu imati u NATO-ovu konceptu MDO?

 Imamo organizaciju koja je odgovorna za konferencije, i kad su oni postavili upit tko želi biti domaćin sljedeće konferencije za MDO, javili su se hrvatski predstavnici. Mislim da je to bio pravi izbor jer je Hrvatska mala država i nema svih pet domena. Upravo na takvim skupovima manje zemlje mogu pronaći rješenje kako integrirati svoje sposobnosti, ako djeluju u samo tri ili četiri domene, i tako iskoristiti domenu neke druge zemlje, primjerice svemir, kako bi omogućila svoje operacije u njoj. Zato je još bolje da manja država bude domaćin konferencije, jer može bolje razumjeti kako djelovati u svih pet domena iako stvarno djeluje u njih manje.

Koje su glavne prednosti NATO-a kad su u pitanju operacije u više domena i koji su najveći problemi?

Ovdje moramo imati dobru definiciju MDO-a u okviru Saveza. MDO je podijeljen u dvije kategorije. U prvoj kategoriji imamo združene domenske operacije. Pet domena u kojima djelujemo: zrak, more, kopno, kibernetički prostor i svemir. U prve tri, tradicionalne domene, djelujemo desetljećima i imamo veliko iskustvo, ali sada je tu i kibernetička domena koja se pojavila zbog razvoja tehnologije, a od 2019. NATO je proglasio i svemir operativnom domenom. To nam je pomoglo da shvatimo kako voditi operacije u svih tih pet domena istodobno.

U drugoj je kategoriji riječ o koordinaciji s civilnim (nevojnim) instrumentima moći. Na primjer, Europska unija ima mnogo svemirskih kapaciteta. Kako možemo iskoristiti njihove svemirske sposobnosti za podršku vojnim operacijama? Organizacije poput komercijalnih kompanija također podržavaju borbene operacije. Primjer su tvrtke koje proizvode svemirsku tehnologiju i podržavaju Ukrajinu. Jedna od tih tvrtki, Viasat, bila je meta kibernetičkog napada iz Rusije. To pokazuje koliko je ta domena postala kritična. Putin je izjavio da ako ste tvrtka koja podržava vojne operacije, onda ste meta. Tu trebamo komercijalnu industriju da popuni praznine gdje naše vojne sposobnosti ne pokrivaju sve što nam treba. Te kompanije također moraju biti svjesne da bi mogle postati mete. To će biti jedan od glavnih fokusa konferencije u Hrvatskoj, kako sinkronizirati vojne aktivnosti s nevojnim organizacijama kako bi se postigli bolji učinci na bojištu.

Nije li državama poput Kine i Rusije prednost što postoji jedinstveno središte odlučivanja pri razvoju koncepata i implementaciji operacija u više domena?

Autoritarne vlade možda mogu brže djelovati jer se oslanjaju na jednu osobu koja donosi sve odluke jer ne moraju prolaziti demokratski proces. I da, demokracije jesu ponekad nespretne i uvijek postoji potreba za poboljšanjem procesa nabave. Međutim, ako su svi usmjereni prema jednom cilju, lakše je ubrzati cikluse nabave i brže isporučiti sposobnosti. Svaka naša država, pa i SAD, ima izazove u isporuci sposobnosti. Moramo pronaći način kako brže dovesti nove sposobnosti u ruke vojnika. Što se tiče procesa odlučivanja, demokratski proces ima dosta prednosti nad autoritarnim režimom jer uzima u obzir različita mišljenja i različita iskustva. Sve to povećava šansu za donošenje bolje odluke nego u slučaju kad sve ovisi o jednoj osobi.

Nije mnogo članica NATO-a sposobno djelovati u svim domenama. Koliko je SAD napredovao u razvoju zajedničkih operacija u više domena i treba li NATO jednostavno kopirati američki model?

U nekim tehnološkim područjima moramo se oslanjati na SAD jer je napredniji od europskih država u određenim tehnologijama, primjerice u razvoju umjetne inteligencije. Mislim da je u redu oslanjati se na njih sve dok ne zaboravimo da trebamo podržavati i europski vojno-industrijski kompleks. Nije stvar samo u iskorištavanju sposobnosti SAD-a koji ima obvezu osigurati da europske države i europske kompanije mogu napredovati jednako brzo kao i Sjedinjene Države. To je nekakav model međusobnog osiguranja kad govorimo o interoperabilnosti; ako neka država ima rješenje za problem, ne zadržavajmo to rješenje samo za sebe, podijelimo ga s drugim članicama kako bismo svi kao kolektiv bili jači, jer na kraju krajeva svi smo zajedno u tome.

Vaša matična grana trenutačno Američke svemirske snage (US Space Force). Treba li NATO imati sličnu organizacijsku jedinicu na razini zapovjedništva?

Prošli ponedjeljak sudjelovao sam u NATO-ovoj radnoj skupini za svemir (Space Task Force). Ondje smo okupili sve pomoćnike glavnog tajnika koji se bave pitanjima svemira kako bismo uskladili sve NATO-ove aktivnosti koje se odvijaju u svemiru. To je jedno od pitanja koje uvijek postavljamo na tim sastancima jer imamo zapovjednika pomorske komponentne u Ujedinjenoj Kraljevini, zapovjednika zračne komponente u Ramsteinu u Njemačkoj te zapovjednika kopnene komponente u Turskoj. Što se tiče svemira, zašto ne bismo postavili to pitanje članicama i vidimo što će one odgovoriti iz svoje perspektive? Smatram da mogu ići u oba smjera i na državama je da odluče što žele i kako se žele organizirati za svemirsku domenu. Mogli bismo izbjeći dupliciranje, ako bi postojao zapovjednik svemirske komponente koji bi mogao koordinirati aktivnosti država i maksimizirati interoperabilnost. Postoji argument da bi jedna osoba mogla biti koordinacijski element koji sinkronizira svemirske aktivnosti među 32 države. S druge strane, mnoge države nemaju svemirske sposobnosti i ne razumijemo svemir još dovoljno duboko, jesmo li spremni za zapovjednika svemirske komponente? Zato bih prepustio da članice same odluče o tome.

Ima li NATO tehnološku prednost nad potencijalnim protivnicima?

Mislim da imamo. Ako pogledate Rusiju, oni se ne oslanjaju toliko na svemir kao mi, ali svemirska su nacija. Vidjeli smo da su sposobni i u svemiru i u kibernetičkom prostoru i znamo da su provodili kibernetičke napade na mnoge naše zemlje. Kina s tehnološke strane brzo napreduje u stvaranju mreže senzora i efektora u svemiru. Međutim, gledajući lidere na poljima umjetne inteligencije i kvantnih tehnologija, Zapad i dalje nadmašuje Kinu i Rusiju. Još uvijek imamo prednost u mnogim ključnim područjima, ali Kina brzo napreduje. Ako ništa ne poduzmemo, Kina će nas u nekoliko godina nadmašiti. Ali ako ubrzamo, možemo ostati ispred Kine. Sve što moramo jest nastaviti ubrzavati.

Među ključnim elementima za višedomenske operacije nalaze se C5ISR i svemirski sustavi. Koliko je izazovno njihovo objedinjavanje na razini NATO-a? Treba li suradnja s industrijom koja proizvodi te sustave biti intenzivnija?

Ovdje dolazi do izražaja naš koncept zapovijedanja i upravljanja operacijama u više domena koji je napisalo Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (Allied Command Transformation), jer sada imamo zapovijedanje i upravljanje u svih pet domena. Privatne kompanije moraju biti u stanju pružiti nam C5ISR koji nam treba da utječemo na proces od otkrivanja do neutralizacije cilja koji može ići od senzora do izvršitelja u realnom vremenu u svim domenama. Tu ćemo se oslanjati na industriju da nam ponudi rješenja. To je izazov.

NATO-ov koncept operacija u više domena posebno spominje nacionalne instrumente moći. Treba li se NATO fokusirati samo na suradnju s instrumentima pojedinih članica ili bi bilo jednostavnije naglasiti suradnju s većim entitetima, poput EU kao organizacije?

Svaki put kad sam na sastancima Vojnog odbora uvijek me pitaju kako se koordiniramo s EU-om. Moramo to razjasniti jer EU pruža mnogo kapaciteta i sposobnosti koje NATO može iskoristiti ako naučimo kako s njima raditi. Moramo se pobrinuti za komunikaciju i osigurati da sve što EU proizvodi za neku europsku državu bude interoperabilno s NATO-om. Unutar naših država moramo shvatiti kako koordinirati s drugim nevladinim instrumentima moći. U SAD-u iskorištavamo puno komercijalnih svemirskih sposobnosti do te mjere da u jednom od naših operacijskih centara imamo predstavnike ključnih tvrtki koji sjede unutar operacijskog centra. Tako se možemo izravno koordinirati s tim kompanijama.

Možemo li očekivati više velikih vojnih vježbi na razini NATO-a u budućnosti, posebice onih koje se bave operacijama u više domena?

U našem Središtu za združeno ratovanje koji je odgovoran za vježbe Steadfast, tj. vježbe koje obuhvaćaju sve od konvencionalnog do nuklearnog naoružanja, za sljedeću koja dolazi, Steadfast Duel razmatrali smo suradnju sa SAD-om. Oni će s NATO-ovim zapovjedništvom zračne komponente osigurati zajednički tim za svemirske efekte u Ramsteinu. Tako bi se osiguralo da se svi zahtjevi za djelovanje u svemiru koje NATO ima mogu proslijediti Američkom svemirskom zapovjedništvu radi pružanja efekata za tu vježbu. To je prvi put da to radimo i pokušavamo shvatiti kako uključiti svemir u planske operacije ili, u ovom slučaju, u vježbu. U jednom trenutku morat ćemo pronaći način da to integriramo za sve nacije koje djeluju ili planiraju djelovati u svemiru, ali to će biti prvi primjer kako možemo iskoristiti američku svemirsku sposobnost u NATO-ovim vježbama i bit će dobar korak naprijed za budućnost.

Razgovarao: Tomislav Vidaković; Foto: HVU