Na četvrtu korizmenu nedjelju, 15. ožujka 2026. godine, na Ksaverskoj kalvariji u Župi sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu održan je križni put za katoličke vjernike pripadnike hrvatske vojske i policije

Kao i prethodnih godina, u pobožnosti su sudjelovali pripadnici Oružanih snaga RH, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, kadeti Hrvatskog vojnog učilišta i polaznici Policijske akademije, vatrogasci, pripadnici Civilne zaštite, pravosudne policije, Hrvatskog Crvenog križa te brojni drugi vjernici. Križni put predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan. Uz biskupa Bogdana u pobožnosti križnog puta bili su generalni vikar Ilija Jakovljević, biskupski vikari za pastoral Slavko Rajič i Frano Musić, župnik Župe sv. Franje Ksaverskog fra Jurica Galić TOR, vojni i policijski kapelani iz Zagreba.

Nakon okupljanja ispred zgrade Vojnog ordinarijata sudionici su se u procesiji uputili prema Ksaverskoj kalvariji, predvođeni križem koji su nosili pripadnici Počasno-zaštitne bojne. Na pojedinim postajama prigodne su tekstove čitali polaznici Policijske akademije, kadeti Hrvatskog vojnog učilišta, pripadnici Civilne zaštite, Hrvatskog Crvenog križa, Vatrogasne škole i pravosudne policije, dok su molitve predvodili vojni ordinarij te vojni i policijski kapelani. Za molitvu je ove godine izabran Križni put koji je napisao mostarsko-duvanjski biskup u miru Ratko Perić.

Otajstvo Božje ljubavi

Nakon posljednje postaje križnog puta, prigodni nagovor izgovorio je biskup Jure Bogdan. Naglasio je kako pobožnost križnog puta vjernike uvodi u samo središte kršćanske vjere, jer kroz postaje Isusove muke ne promatraju samo događaje iz posljednjih sati njegova života nego razmatraju otajstvo Božje ljubavi i spasenja čovjeka. U nagovoru je posebno istaknuo snažnu biblijsku paralelu između dvaju stabala – stabla spoznaje dobra i zla iz edenskog vrta i stabla Kristova križa na Golgoti: “Križ na kojem je Krist razapet nosi duboko značenje u povijesti spasenja. On nas podsjeća na jedno drugo drvo – stablo spoznaje dobra i zla u edenskom vrtu. Čovjek – vrhunac stvaranja, stvoren je za zajedništvo s Bogom, za život u istini, miru i radosti. No upravo je uz jedno drvo, stablo spoznaje dobra i zla, povezan duboki i veliki pad prvog čovjeka.”

Monsinjor Bogdan podsjetio je kako su posljedice tog pada duboko obilježile ljudsku narav. U srce se uvukla sklonost prema zlu, a u svijet su ušli patnja, nesklad i smrt. Čovjek, stvoren za život i zajedništvo s Bogom, suočio se s vlastitom krhkošću i prolaznošću. “Ali Bog nije napustio čovjeka. U svojoj neizmjernoj ljubavi pripremio je put spasenja. Ono drvo koje je postalo simbol pada čovječanstva dobiva svoj odgovor u drugom drvu – drvu križa na Golgoti”, rekao je.

Križ – središnji znak nade

“Na tom križu Isus Krist, Sin Božji, prihvaća patnju, bol i smrt. Njegova žrtva nije znak poraza, nego čin savršene ljubavi i poslušnosti Ocu nebeskom. On na križu prinosi zadovoljštinu za grijehe čovječanstva. Ono što je grijeh razorio, Krist svojom ljubavlju ponovno izgrađuje. Tako drvo križa postaje novo drvo života. Ono što je nekoć bilo znak smrti sada postaje znak spasenja. Križ s Golgote postaje središnji znak nade, znak otkupljenja čovjeka i pobjede nad grijehom i smrću”, naglasio je vojni ordinarij.

Biskup Bogdan na završetku propovijedi potaknuo je vjernike da u svjetlu Kristova križa promatraju i vlastite životne poteškoće: “U svakodnevnom životu susrećemo se s mnogim poteškoćama: bolešću, nepravdom, razočaranjem i gubitkom. Ali Kristov križ pokazuje da patnja nema posljednju riječ. Nakon tame Velikog petka dolazi svjetlo uskrsnog jutra. Zato je križni put put nade. On nas uči da smrt nije kraj, nego prijelaz u život koji nam je Krist otvorio svojim uskrsnućem. Križ nas podsjeća da Bog nikada ne napušta čovjeka, čak ni u trenucima najveće patnje. U srcu nosimo sigurnost da je Krist pobijedio smrt. Njegov križ ostaje trajni znak nade za cijelo čovječanstvo – znak da je čovjek otkupljen i da je pozvan na život koji nema kraja.”

Tekst: Vojni ordinarijat; Foto: Tomislav Brandt