Razvoj topova pratio je i razvoj brodskih topnika. Topnici su specijalizirani članovi brodske posade koji ne samo što poznaju svoje topove, već moraju poznavati i mnoge druge elemente za uspješno korištenje topa kao važnog dijela brodskog oružnog sustava. Sve to dobro zna stožerni narednik Miroslav Števanja, voditelj Odjeljka za protubrodsku borbu na raketnoj topovnjači “Šibenik”…

Otkako su se u XV. stoljeću na brodovima u većoj mjeri pojavili topovi, pojavila se i nova vrsta mornara, topnik. S vremenom su topovi postajali sve brojniji i učinkovitiji a topnici sve specijaliziraniji dio posade broda. Topovi na brodovima vrhunac su razvoja i primjene doživjeli krajem XIX. i prvom polovinom XX. stoljeća. Iako su ih s pozicije najvažnijeg brodskog borbenog sustava tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća potisnule rakete (projektili), topovi su u svojem prilagođenom i specijaliziranom obliku ostali važan dio brodskog naoružanja, a tako će biti i ubuduće.
Razvoj topova pratio je i razvoj brodskih topnika. Topnici su specijalizirani članovi brodske posade koji ne samo što poznaju svoje topove, već moraju poznavati i mnoge druge elemente za uspješno korištenje topa kao važnog dijela brodskog oružnog sustava. Sve to dobro zna stožerni narednik Miroslav Števanja, voditelj Odjeljka za protubrodsku borbu na RTOP-21 “Šibenik”. HRM-u je pristupio 1991. godine i to kao topnik na OB-63 “Cavtat” gdje je radio kao voditelj topničkih postaja i palubne navigacijske službe, a na raketnoj je topovnjači “Šibenik” od 2003. godine. Pramčani top Bofors kalibra 57 mm poznaje u dušu. Taj je top, govori nam Števanja, namijenjen za uništavanje ciljeva na moru, kopnu i u zraku. Maksimalni domet mu je 12 000 metara, a ciljeve u zraku može uništavati na udaljenosti od 7000 m. Brzina gađanja je 200 granata u minuti. Posada topa ima pet članova, voditelja, po jednog dočasnika i mornara u topu i dva poslužitelja mornara koji se nalaze u pramčanoj komori streljiva. U pramčanom topu vidno je polje suženo. Gleda se kroz prozor veličine 30 puta 20 cm, a kako se top okreće, tako se mijenja i vidno polje. Najviše, kaže, radi ruka. Zadaća je topnika uočiti cilj, pripremiti parametre za uspješno paljbeno djelovanje i neutralizirati cilj. Zapovijedi dobiva sa zapovjednog mosta.
Iako smo često pratili vježbe topničkog bojnog gađanja HRM-a, Števanju nismo vidjeli jer je on uvijek ispod kupole gdje tijekom vježbe zna biti i šest do osam sati. Najviše je u topu proveo tijekom jedne obuke deset sati. “Iako to izgleda dugo, vrijeme brzo prođe. Dinamično je, dobivaju se informacije o cilju, koordinatama cilja, zapovjednik broda mijenja ciljeve… Cijelo vrijeme treba biti koncentriran i ni u jednom trenutku ne smije paničariti.” Za topnika je najvažnije da bude smiren, neprekidno mora pratiti cijev, slušati zapovijedi zapovjednika s kojim je kao i s topnikom na krmenom topu povezan i komunicira topničkim krugom. Sigurnost broda i posade u borbenoj situaciji ovisi, kaže Števanja, upravo o topnicima i zato zapovjednik mora imati bezuvjetno povjerenje u svoje topnike da ih u stvarnoj situaciji neće uhvatiti panika i da će odraditi zadaću. U svojih je 26 topničkih godina obučio mnoge mlade topnike. Kad smo prije dvije godine razgovarali s poručnicom Majom Matković koja je na vježbi Združena snaga 15 izvršila ispaljivanje rakete RBS-15 s raketne topovnjače “Kralj Dmitar Zvonimir”, podsjetimo s broda je to bilo prvi put nakon 21 godine, i iz prve pogodila cilj, tad nam je rekla da ju je o topovima najviše naučio upravo stožerni narednik Miroslav Števanja. Za obuku dobrog topnika Števanja kaže da treba oko tri godine. Obuka se sastoji od teorije i prakse tijekom koje se topnik mora upoznati sa svim dijelovima topa, znati ga rastaviti, sastaviti, puniti granatama. Poseban je izazov pripremati topnike za bojna gađanja. ”Kad se pripremaju za bojno gađanje, s njima sam cijelo vrijeme u topu. Bitno je da osjete trzaj, nadgledaju dijelove koji trzaju i znaju procijeniti je li to ispravno ili ne. Kad se procijeni da je topnik spreman za bojno gađanje, još ga dodatno pripremamo kako ga, kad dođe na paljbenu crtu i treba ispaliti granatu, ne bi uhvatila panika. To se na ovom brodu još nije dogodilo.“ Stožerni narednik Števanja bio je topnik i na krmenom topu. Na raketnoj topovnjači ”Šibenik” to je šestocijevni rotirajući top AK-630M kalibra 30 mm. Iz krmenog topa je, kaže, teže gađati. Naime, pramčani top ima žirostabilizator i tijekom plovidbe cijev topa uvijek je na istoj razini i ne ovisi o kretanju broda, za razliku od krmenog topa koji je fiksno vezan za strukturu broda te se pomicanjem broda pomiče i cijev topa. Kad se dobiju koordinate i topnik uoči cilj, mora voditi računa o kretanju broda i dobro procijeniti kad će stisnuti papučicu za okidanje. Sve se to postiže praksom. A kako to izgleda u praksi pitali smo skupnika Marija Barišića topnika na krmenom topu RTOP “Šibenik”. I dok se Števanja više i ne sjeća ispaljivanja svoje prve granate, Mariju je prvo bojno gađanje još uvijek u sjećanju. Topnik je na krmenom topu tri godine. Za razliku od pramčanog topa kod kojeg je najbitnija preciznost, krmeni top kod ispaljenja napravi “oblak” metaka (4-5000 metaka/min) i na taj način neutralizira cilj, pojašnjava Barišić. Krmenom topniku je vidno polje 360 stupnjeva. Metu prati vizualno, a kad dobije zapovijed okrene top prema meti i otvara vatru. 
Najteže je što je krmeni topnik cijelo vrijeme na otvorenom u svim vremenskim uvjetima po kiši, suncu, vjetru. Na krmenom su topu dva topnika koji se mijenjaju svaka dva do tri sata. Tijekom vježbe kad brod plovi brzinom od deset do dvanaest milja, more ”valja“ cijelo vrijeme, treba pratiti kretanje broda i stanje mora kako bi se odabrao najbolji trenutak za ispaljenje. Samo jednim stiskanjem papučice za okidanje, kaže Mario, ispali se 50 metaka. “Buka kod ispaljenja je zaglušujuća, brod se nagne ustranu, a ti moraš ostati miran. Tu adrenalin odradi svoje. Svaki put kad se gađa, doživljaj je jednako snažan kao i prvi put. Grmljavina koju top proizvede kod ispaljenja, koliko god je očekivali, uvijek vas strese,” kaže Mario. Kako bi nam najbolje opisao kako to izgleda biti topnik na krmenom topu kazao je: “To je kao kad se vozite autobusom, svi putnici su u autobusu, a vi se vozite na krovu.” Za sve vještine koje topnik mora imati najvažnija je praksa, redovito uvježbavanje i naravno želja za učenjem, a s motiviranim ljudima zadovoljstvo je raditi, kaže nam stožerni narednik Števanja. Ma koliko tehnologije napredovale i razvijali se oružni sustavi i dalje će nam zasigurno prva asocijacija na ratni brod biti topovi koji jesu i bit će važan dio brodskog naoružanja.

Krmeni top kod ispaljenja napravi “oblak” metaka (4-5000 metaka/min) i na taj način neutralizira cilj. Krmenom topniku je vidno polje 360 stupnjeva. Metu prati vizualno, a kad dobije zapovijed, okrene top prema meti i otvara vatru. Krmeni topnik cijelo je vrijeme na otvorenom u svim vremenskim uvjetima, po kiši, suncu, vjetru. Na krmenom su topu dva topnika koji se mijenjaju svaka dva do tri sata. Tijekom vježbe kad brod plovi brzinom od deset do dvanaest milja, more “valja” cijelo vrijeme, treba pratiti kretanje broda i stanje mora kako bi se odabrao najbolji trenutak za ispaljenje. Samo jednim stiskanjem papučice za okidanje ispali se 50 metaka.

Obuka dobrog topnika traje oko tri godine. Obuka je teorijska i praktična. Topnik se mora upoznati sa svim dijelovima topa, znati ga rastaviti, sastaviti, puniti granatama. Poseban je izazov pripremati topnike za bojna gađanja…

Za topnika je najvažnije da bude smiren, neprekidno mora pratiti cijev, slušati zapovijedi zapovjednika s kojim je kao i s topnikom na krmenom topu povezan i komunicira topničkim krugom. Sigurnost broda i posade u borbenoj situaciji ovisi upravo o topnicima i zato zapovjednik mora imati bezuvjetno povjerenje u svoje topnike.

Posada pramčanog topa ima pet članova, voditelja, po jednog dočasnika i mornara u topu i dva poslužitelja mornara koji se nalaze u pramčanoj komori streljiva. U pramčanom je topu vidno polje suženo. Gleda se kroz prozor veličine 30 puta 20 cm, a kako se top okreće tako se mijenja i vidno polje. Zadaća je topnika uočiti cilj, pripremiti parametre za uspješno paljbeno djelovanje i neutralizirati cilj. Zapovijedi dobiva sa zapovjednog mosta.

Leida PARLOV, Foto Tomislav BRANDT