Hrvatski ratni plakat, pa tako i one nastale u ciklusu HELP CROATIA NOW, odlikuje aktualnost i kratkoća poruke, njihova dojmljivost i sugestivnost

Tijekom više desetljećja jednostranačkog političkog sustava, hrvatski politički plakat dobrim je dijelom izgubio na komunikativnosti i postao tek dio ”partijskog materijala“ čije se značenje iscrpljivalo u pukoj dekoraciji (S. Pavičić, Hrvatski politički plakat 1940. – 1950., Zagreb, 1991.) Devedesete godine prošlog stoljeća, rat i obrana domovine dovele su do značajne promjene i hrvatski ratni plakat približio se primarnim komunikacijskim ciljevima. Kako ističe Marijo Reljanović u knjizi Hrvatski ratni plakat 1991.-1995., ”kod političkih plakata općenito, a poglavito kod onih koji pozivaju na akciju u kriznim i prijelomnim političkim situacijama, napose ratnim, aktualna, jasna i razumljiva poruka od presudne je važnosti za njegovu učinkovitost, glavni, a često i jedini zahtjev koji treba zadovoljiti.“ Na taj način, premda možda nije oblikovan prema strogim pravilima grafičkog dizajna, ili ne posjeduje značajniju umjetničku vrijednost plakat ima svoju učinkovitost – on postaje spontani odgovor na politička zbivanja ili krizu, postaje i sam dio tih zbivanja te u određenoj mjeri njihov kreator.

Hrvatski ratni plakat, pa tako i one nastale u ciklusu HELP CROATIA NOW, odlikuje aktualnost i kratkoća poruke, njihova dojmljivost i sugestivnost. I plakati ovog ciklusa primarno se obraćaju europskom i svjetskom javnom mnijenju želeći ga upoznati s ratom i agresijom na Hrvatsku te ih potaknuti na akciju. Ciklus obuhvaća 16 plakata čiji je izdavač bio Hrvatski informativni centar. Plakate ovog ciklusa povezuje crna podloga uokvirena mozaikom na kojoj se nalaze fotografije ratnih prizora nastale 1991. godine ispod kojih je žutim velikim slovima otisnuto HELP CROATIA NOW.

U fundusu Vojnog muzeja MORH-a nalazi se plakat EASTER 1992. (Uskrs 1992.) s fotografijom autora Roberta Šipeka. Fotografija je nastala u Farkašiću, u listopadu 1991., i prikaz je raspela iz Novog Farkašića na koje su pripadnici JNA i pobunjenih srpskih snaga pucali iz neposredne blizine. Raspelo je zbog toga prozvano Strijeljani Krist i Izranjeni Spasitelj.

Lada Puljizević