OSRH na brojne načine pomaže civilnoj zajednici. Riječju i slikom u knjizi je opisan njihov…
Hrvatski vojnik – spreman služiti miru
Središte za međunarodne vojne operacije “Josip Briški” proslavilo je 25. obljetnicu ustrojavanja na mjestu na kojem je sve počelo i gdje je postrojba smještena i danas – u vojarni “Vitez Damir Martić” u Rakitju
Kao odgovoran dio međunarodne zajednice, članica Ujedinjenih naroda te aspirantica na članstvo u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji, Republika Hrvatska na izmaku 1990-ih željela se i trebala posvetiti i čuvanju svjetskog mira. Pobijedivši u Domovinskom ratu, Hrvatska vojska u to se vrijeme mogla koncentrirati i na neke nove zadaće. Trebala je pokazati da je sposobna biti ne samo čuvar i branitelj neovisnosti, suverenosti i teritorija svoje zemlje i građana nego i njezina međunarodnog položaja i ugleda. To je najbolje mogla činiti sudjelovanjem u međunarodnim misijama i operacijama.
Krajem rujna 1999. godine prvi hrvatski vojni promatrači upućeni su u Afriku, u UN-ovu misiju UNAMSIL u Sijeri Leoneu. S nedavnim ratnim iskustvom, obučenošću i profesionalnosti, kroz više rotacija izvršavali su zadaće kako se od njih i očekivalo. Ali, kako se intenzitet i brojnost sudjelovanja OSRH u međunarodnim operacijama nastojalo povećati, bilo je jasno da se za to vrlo specifično područje treba utemeljiti posebna ustrojstvena cjelina. I tako je 1. ožujka 2001., otprilike u vrijeme kad su hrvatski vojni promatrači upućeni i u misiju UNMEE u Etiopiji i Eritreji, ustrojeno Središte za međunarodne vojne operacije. Prošlog tjedna, 6. ožujka, Središte je proslavilo 25. obljetnicu na mjestu na kojem je sve počelo i gdje je postrojba smještena i danas. U vojarni u Rakitju kod Zagreba, povijesnom mjestu u kojem su temelji legendarnih Tigrova te koja danas nosi ime heroja poginulog u Domovinskom ratu pripadnika ratne Bojne Zrinski Damira Martića.
Brzo do međunarodnog ugleda
U počecima je SMVO bio pristožerna postrojba, čiji je prvi zapovjednik bio brigadir Ivan Beneta. Njezin su važan dio činili hrvatski vojnici koji su u prethodnih godinu i pol stekli ključno međunarodno iskustvo u UNAMSIL-u. Na početku je SMVO imao udio u obuci, ali i u odabiru, pripremi, opremanju i praćenju pripadnika OSRH koji su upućivani u misije i operacije izvan Hrvatske. Na svečanoj akademiji u povodu proslave 25. obljetnice, zamjenica zapovjednika SMVO-a pukovnica Marija Čičak rekla je da je od samog ustrojavanja postrojbe bilo jasno da hrvatski pripadnik mora biti spreman djelovati u skladu s najvišim standardima Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije. Mora razumjeti doktrine, poznavati procedure i biti sposoban surađivati u međunarodnom okružju.
Idućih je godina SMVO usmjerio aktivnosti na pripremu i obuku timova i pojedinaca koji su bili planirani za upućivanje u mirovne misije UN-a. Osim vojnih promatrača, Središte je obučavalo i pojedince određene za sudjelovanje u međunarodnim operacijama i vježbama. Broj hrvatskih vojnika i misija u kojima su sudjelovali postajao je sve veći i veći, a s tim je rastao i SMVO. Sa sve većim iskustvom i sposobnostima, došlo je vrijeme za novi korak: međunarodnu afirmaciju samog Središta. U ožujku 2003. godine SMVO je organizirao i proveo prvi Tečaj za vojne promatrače UN-a. Godinu poslije Tečaj dobiva i prve strane polaznike, a UN ga službeno verificira. U samo dvije godine postojanja SMVO se uvrstio u malobrojno međunarodno društvo. U Rakitje su počeli dolaziti polaznici sa svih kontinenata, a instruktori Središta prenosili su znanje diljem svijeta. Početak 2004. značio je veliku prekretnicu u povijesti međunarodnih aktivnosti OSRH – u NATO-ovu misiju ISAF u Afganistanu upućen je prvi hrvatski kontingent sa 50 pripadnika. Hrvatsku vojsku više nisu predstavljali isključivo pojedinci ili timovi, nego i namjenske organizirane ili organske postrojbe.
Rekorderi međunarodnih operacija
Preustrojem 2007. godine SMVO postaje ustrojstvena cjelina u okviru Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” Hrvatske kopnene vojske. Iako je Središte zadržalo svoje sposobnosti, preustroj je značio i da se ovlasti za odabir, opremanje i praćenje sudionika međunarodnih vojnih operacija prenose, tj. raspoređuju na druge nositelje u sustavu MORH-a i OSRH. Fokus Središta stavljen je na obuku i pripremu pojedinaca, a to nije podrazumijevalo samo vojno nego i policijsko te civilno osoblje koje sudjeluje u međunarodnim vojnim operacijama. Nije jenjavao ni broj i intenzitet zadaća. Dovoljno je reći da je Hrvatska tijekom 2008., dakle, nakon preustroja SMVO-a, imala osoblje u čak 20 (sic!) različitih misija i operacija. Po tome je tad bila svjetski rekorder. Obol tom impresivnom broju dalo je i Središte.
Sljedeći poticaj za nove zadaće dao je ulazak Hrvatske u NATO 2009. godine. Jedan od odgovora SMVO-a bilo je osmišljavanje Tečaja za stožerno osoblje NATO-a (NATO SOC), koji se počeo provoditi već 2010. godine. Od 1. listopada 2019. postrojba nosi ime Središte za međunarodne vojne operacije “Josip Briški”. To je učinjeno u spomen na skupnika Josipa Briškog, pripadnika Zapovjedništva specijalnih snaga, koji je smrtno stradao kao pripadnik 10. hrvatskog kontingenta u misiji Odlučna potpora u Afganistanu.
Jačanje borbene spremnosti OSRH
Tijekom godina SMVO se pokazao prilagodljivim potrebama OSRH koje ne moraju podrazumijevati međunarodno okružje. Provodi i obučne aktivnosti namijenjene jačanju borbene spremnosti pripadnika OSRH za situacije potencijalne izolacije odnosno iskorištavanja. Među njima su orijentacijski tečaj Povratak izoliranog osoblja pod prijateljski nadzor i obuka Preživljavanje, izbjegavanje, otpor i izvlačenje – S.E.R.E. razine A, B i C.
Međutim, letvica je i tu ubrzo podignuta na međunarodnu razinu, pa SMVO zadnjih nekoliko godina provodi S.E.R.E. obuku razine A i B pripadnika vojski savezničkih zemalja raspoređenih u Zapovjedništvo Multinacionalne divizije – Centar. SMVO danas provodi i preduputne obuke kandidata za stožerno osoblje za NATO-ove misije i aktivnosti u Iraku, Kosovu, Litvi, Mađarskoj i Poljskoj, te preduputne obuke za vojne promatrače u UN-ovim misijama u Zapadnoj Sahari, Libanonu te Indiji i Pakistanu. U skladu s novim zahtjevima i smjernicama te zahtijevanim NATO-ovim, EU-ovim i UN-ovim obučnim standardima, Središte kontinuirano prilagođava i nadograđuje obuku te je s tim u vezi razvilo i u 2026. će provesti novi Tečaj suzbijanja seksualnog nasilja u oružanom sukobu.
Na kraju, možda je najbolje izložiti konkretne brojeve. Do danas je različite obuke i tečajeve u SMVO-u završilo više od 8200 polaznica i polaznika. Među njima je i više od 800 stranih polaznika iz više od 60 zemalja. U Središtu su do danas razvijena 22 tečaja prema standardima UN-a, NATO-a i EU-a, a trenutačno ih je osam međunarodnog karaktera, uz provedbu na engleskom jeziku. Tečaj za vojne promatrače UN-a, UN-ov tečaj sveobuhvatne zaštite civila te Tečaj za stožerne časnike UN-a posebno su važni jer imaju certifikat Ujedinjenih naroda. Tijekom četvrt stoljeća SMVO se mijenjao i prilagođavao, ali poseban je po tome što je vrlo brzo stekao međunarodnu afirmaciju. Ta je postrojba na neki način međunarodno ogledalo OSRH, i to istodobno kroz tri najvažnije međunarodne organizacije čiji je Hrvatska član: EU, NATO i UN. “Dok god budemo njegovali kulturu učenja, suradnje i stalnog usavršavanja, budemo ostajali vjerni najvišim vojničkim i ljudskim standardima, hrvatski vojnik bit će spreman služiti miru, biti pouzdan partner te predstavljati Republiku Hrvatsku časno i dostojanstveno”, na proslavi je zaključila pukovnica Čičak.
Izniman doprinos razvoju OSRH u cjelini
Uz sadašnje i bivše pripadnike i zapovjednike postrojbe te hrvatske i strane predavače, instruktore i polaznike trenutačnih programa izobrazbe i obuke, na svečanosti obilježavanja 25. obljetnice SMVO-a bili su zapovjednici, čelnici i predstavnici ustrojstvenih cjelina OSRH, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova RH, Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, lokalne i područne samouprave i drugi.
Uoči svečanosti položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred znaka SMVO-a “Josip Briški” u znak sjećanja na skupnika Josipa Briškog, te kod spomenika Tigar u spomen na sve poginule i preminule hrvatske branitelje. U okviru svečanosti prikazan je i kratak film o povjesnici i zadaćama SMVO-a, a uzvanici su mogli i razgledati prigodnu izložbu fotografija posvećenu 25. obljetnici postrojbe. Na svečanoj akademiji uzvanicima je pročitana povjesnica SMVO-a. Opisani su ustroj, zadaće, postignuća kao i buduće aktivnosti te planovi postrojbe. Najistaknutijim pripadnicima SMVO-a uručene su poticajne mjere.
U prigodnom obraćanju zapovjednik ZOD-a brigadir Dražen Batrnek čestitao je pripadnicima SMVO-a obljetnicu te im zahvalio na svim dosadašnjim postignućima. “SMVO je dao izniman doprinos razvoju Oružanih snaga RH u cjelini i na poseban način pokazao njihovu pravu sliku i kvalitetu”, rekao je te dodao da će uloga SMVO-a u budućnosti biti sve važnija. Kao zaključak, brigadir Batrnek istaknuo je da suvremene operacije traže stalno usavršavanje, učenje i prilagodbu, pa SMVO treba razvijati svoje sposobnosti u tom smjeru.
Jačanje međunarodnog aspekta
SMVO redovitom međunarodnom razmjenom instruktora s partnerskim obučnim središtima iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država jača međunarodni aspekt i podiže kvalitetu svojih obučnih aktivnosti. Jednako tako, suradnja s lokalnom zajednicom i nevladinim organizacijama daje realističnost tečajevima i obukama i stvara stimulativno obučno okružje, čime se ne samo podiže kvaliteta nego i potvrđuje ekspertiza obučnih aktivnosti Središta za međunarodne vojne operacije “Josip Briški”.
Dnevnici iz misija
SMVO od samih svojih početaka izvrsno surađuje s Hrvatskim vojnikom. Otvorenost novinarskim ekipama podrazumijeva se za nekoga tko se bavi međunarodnim misijama i operacijama. I zato smo redovito pozivani na praćenje njegovih programa izobrazbe i obuke. Sa zapovjednicima, instruktorima i polaznicima bili smo i razgovarali i na terenima i u učionicama. Priznajemo, najatraktivnije su nam uvijek bile terenske obuke i vježbe. Ipak, vjerojatni vrhunac suradnje bila je rubrika Dnevnik vojnog promatrača, koju smo više godina objavljivali u našim izdanjima. U njoj su pripadnici OSRH pisali o svojim zadaćama, doživljajima i dojmovima koje su stjecali u različitim misijama i operacijama. Bila je to prilika da objasne što rade daleko od domovine, ali i kakva im je svakodnevica. I nisu nam se javljali samo promatrači nego i drugi hrvatski vojnici, primjerice sudionici misija u Afganistanu i Čadu.
Tekst Domagoj Vlahović; Foto Tomislav Brandt, arhiva SMVO-a “Josip Briški”