Pripadnike danskih specijalnih snaga smatraju jednima od najboljih i najsposobnijih na Zapadu, a uživaju velik ugled i kod ostalih specijalnih snaga u sklopu NATO saveza

Unatoč uobičajenoj slici i stvorenom imidžu o Danskoj kao pacifističkoj i antimilitarističkoj, mirnoj skandinavskoj zemlji, istina je da su njezine oružane snage već niz godina prisutne na mnogim ratnim i kriznim žarištima diljem svijeta. U jednom dijelu takvih misija tamo su bile pod plavim stijegom Organizacije Ujedinjenih naroda, a u ostalima su participirale kao zemlja članica NATO saveza. Posljednje zadaće na kojima su sudjelovali pripadnici danskih specijalnih postrojbi bile su one u Bosni i Afganistanu.

Radi lakšeg organiziranja, naoružavanja i borbene potpore vojnih kontigenata razasutih diljem svijeta na različitim operativnim područjima, u sklopu danskih oružanih snaga osnovana je 1993. godine tzv. Brigada za brze intervencije. Njezina posebnost je u tome što je sastavljena isključivo od pričuvnog kadra oružanih snaga. Nakon odsluženja obvezne vojne službe, na dragovoljnoj osnovi pripadnici Brigade stavljaju se na raspolaganje u iduće tri godine. Na gotovo indentičan način popunjavaju se i danske specijalne snage. Dvije osnovne specijalne postrojbe kojima raspolažu danske oružane snage su Jaegerkorps odnosno rendžeri-izvidnici koji se nalaze u sastavu kopnene vojske i Fromandskorpset – elitni podvodni diverzanati danske ratne mornarice. Te dvije specijalne postrojbe organizirane su, ustrojene i trenirane po uzoru na slične američke postrojbe i na britanski SAS i SBS. Način na koji se unovačuju njihovi pripadnici ne utječe na to da pripadnike danskih specijalnih snaga smatraju jednima od najboljih i najsposobnijih na Zapadu, a uživaju velik ugled i kod ostalih specijalnih snaga u sklopu NATO saveza.

Sadašnji angažman i snage
Tijekom svoje posljednje zadaće u Afganistanu danske specijalne snage učestvovale su dvjema manjim postrojbama. Opremljene lakim terenskim vozilima Mercedes-Benz 290 GD 4×4, u početku su djelovale u sklopu Task Force K-Bar s kolegama iz američkog SEAL tima i njemačkim kolegama, pripadnicima poznatog KSK. Sukcesivno, personal danskog kontigenta izmjenjivao se na afganitanskom ratištu u okviru misije Enduring Freedom. Tijekom tog razdoblja dodijeljene su u Task Force 180. Ta postrojba, pod američkim vodstvom, ima tzv. Zapovjedništvo specijalnih snaga. Ono okuplja i upravlja svim specijalnim i nekonvencionalnim postrojbama zapadnih saveznika u Afganistanu. Podijeljeno je u tri združene operativne grupe specijalnih snaga JSOTF (Joint Special Operation Task Force).

Danski kontigent bio je uključen u JSOTF South (Jug), s bazom u gradu Kandaharu, s pripadnicima australskih, novozelandskih, kanadskih, njemačkih i američkih (SEAL) specijalnih postrojbi. Namjena te taktičke operativne grupe je izvođenje zadaća u južnim područjima Afganistana. Uz dvije osnovne i najvažnije specijalne postrojbe, spomenute Jaegerkorpset i Fromandskorpset, danske oružane snage raspolažu još dvijema postrojbama za dubinsko izviđanje. Obje su u rangu satnije. Jedna pripada kopnenoj vojsci, a druga nacionalnoj gardu. Obje se nalaze u sastavu Prve danske divizije i pod operativnim su upravom Zapovjedništva za kopnene operacije.

Obje satnije djeluju slijedeći tradicionalnu metodologiju postrojbi za dubok prodor i izviđanje (LRRP) iza neprijateljskih linija, s elementima preživljavanja i prikupljanja informacija, a obično ih prikupljaju male grupe – patrole sastavljene od pet članova. Svi pripadnici tih dviju satnija izabrani su poslije pomnog selekcijskog programa od ljudstva koje se nalazi na redovnom odsluženju vojnog roka i dragovoljno se javilo na službu u njih. Obuci i opremanju tih satnija posvećuje se velika pozornost: opremljene su modernim sredstvima veze i modernom i funkcionalnom opremom. Pripadnici satnija uz naoružanje, standardno u mnogim sličnim postrojbama, opremljeni su i karabinima M96 koji su u Danskoj dobili domaću nomeklaturnu oznaku Diemaco C8 kao i kanadskom lakom inačicom američke puške Colt M4.

Jaegerkorpset – nastanak i ustroj
Priča o danskim specijalnim postrojbama započela je prije 46 godina, točnije 1960. Naime te godine je nekoliko danskih časnika poslano u SAD gdje su pohađali tečaj za rendžere. Nakon uspješno završenog tečaja, po povratku u domovinu postali su inicijalna jezgra za obučavanje domaćeg ljudstva znanjima i vještinama stečenim u Americi.
Već sljedeće 1961. formiran je Jaegerkorpset, specijalna postrojba Danske kraljevske vojske, s ulogom i zadaćama u početku gotovo analognim kao i kod američkih specijalnih postrojbi, ali s naglaskom na zadaće tipa komando i dubinskog izviđanja. Sve do kraja 1982. Jaegerkorpset je nastavio slati svoje ljude na različite tečajeve (komando, rendžeri, SEAL itd.), gdje su postizali velik uspjeh. Gotovo redovito Danci su završavali te tečajeve kao najbolji ili među najboljim polaznicima.

Načela uporabe specijalnih postrojbi kod Danaca polako su evoluirala od američkog prema britanskom modelu, temeljenom na uporabi malih postrojbi, visokospecijaliziranih i profesionaliziranih, orijentiranih ponajprije na strateško izviđanje duboko u području koje kontrolira neprijatelj.  Jaegerkorpset danas ima sjedište u zrakoplovnoj bazi Aalborg u sjevernom Jutlandu i predstavlja silu brojčano limitiranu na nekih 130 do 150 pripadnika (136 u rujnu 2005.). Podijeljen je na tri voda, koji se dijele na posebne specijalne grupe, sastavljene od po pet operativaca. Unutar svake grupe su operativci specijalizirani za eksplozive i rušenja, telekomunikacije, obavještajni rad, kao i za poljsku medicinu. Misije i zadaće dubinskog izviđanja koje se postavljaju pred tu postrojbu imaju obilježje “strateškog”, a informacije prikupljene na taj način namijenjene su izravno najvišim vojnim i političkim krugovima Danske. Osim strateškog izviđanja (koje podrazumijeva preživljavanje u dubini neprijateljskog teritorija) postrojba je posebno, pojedinačnom i zajedničkom obukom osposobljena za antiteroristička djelovanja u svim okruženjima (uključujući i urbano) i za pružanje borbene potpore policijskim snagama. Postrojba Jaegerkorpset osposobljena je u potpunosti i za klasične ofenzivne komando aktivnosti, kao što su napadi i sabotaže na visokovrijednim vojnim i privrednim instalacijama protivnika.

Selekcija i obuka
S obzirom na interes za ulazak u tu elitnu postrojbu, uvjeti za primanje novih pripadnika mogu se nazvati – drakonskim. Koliko su kriteriji oštri i rigorozni možda najbolje ilustrira podatak da se prije nekoliko godina na nekoliko uzastopnih selekcijskih tečajeva u postrojbu nije uspio “ubaciti” ni jedan novi časnik. Na selekcijski tečaj se mogu javiti svi danski vojnici koji za sobom imaju najmanje godinu dana službe u oružanim snagama. Tijekom selekcijskog postupka prvo se podvrgavaju rigoroznom medicinskom pregledu i seriji psiho-fizičkih ispitivanja. Oni čije zdravstveno stanje zadovoljava postavljene kriterije, započinju selekcijski program. Svi kandidati koji žele postati Jaegersoldati (pripadnici Jaegerkorpseta) moraju završiti skraćeni tzv. Patruljekursus (tečaj ophodnje) u trajanju od osam dana. Taj teorijski tečaj u realnim okolnostima traje osam tjedana, a primarno je fokusiran na stjecanje navigacijskih i orijentacijskih znanja i vještina i rad na karti. Nakon toga slijedi praktično uvježbavanje stečenih teorijskih znanja i vještina te praktične vježbe ophodnje u trajanju od šest tjedana.

To razdoblje bi se moglo slobodno nazvati prvim selekcijskim filtrom, jer već na njemu odustane znatan dio kandidata koji ne mogu zadovoljiti postavljene norme. Samo oni koji dobiju najmanje ocjenu “vrlo dobar” mogu nastaviti daljnju obuku na sljedećem tečaju “Aspirantkursus” (tečaj kandidata – aspiranata).
Taj tečaj traje 16 tjedana. Po uspješnom završetku kandidat postaje “jedan od članova familije” i otpočinje njegovo probno razdoblje u trajanju od 1,5 godine. Dosadašnji rezultati selekcijske obuke i trenažnog procesa pokazuju da tek jedan ili najviše dvojica na svakih 100 prijavljenih kandidata postane pripadnicima postrojbe. Tijekom tog šesnaest tjedana dugačkog i mukotrpnog procesa proučavaju se i uvježbavaju sve bazne tehnike i vještine potrebne svakoj specijalnoj postrojbi. Tijekom tog razdoblja obavlja se konačna selekcija i vrednovanje potencijala svih pojedinca, čiji se broj svakodnevno smanjuje sve do posljednjeg dana tečaja.
U programu tečaja su i mnoge fizičke provjere koje se moraju ispuniti u zadanom vremenu jer u protivnom slijedi isključenje s tečaja. Neki od takvih provjera su i:
– trčanje na 2400 metara pod punom opremom za manje od 10,5 minuta
– trčanje na 10 km u odori s osobnim naoružanjem za manje od 52 minute
– plivanje na 1 km za manje od 24 minute

Kandidate koji uz takve fizičke i terenske testove i provjere uspiju “preživjeti” to razdoblje čeka slijedeća faza obuke. Ona traje pet tjedana i sastoji od dvije cjeline. Prva cjelina, u trajanju od dva tjedna, posvećena je temeljnom padobranskom tečaju na kraju kojega kandidati ostvaruju svoje prve samostalne skokove. Druga cjelina u ovom razdoblju, u trajanju od tri tjedna, posvećena je amfibijskoj i ronilačkoj obuci kandidata koja se sprovodi u ronilačkom centru Danske ratne mornarice. Po završetku ta dva tečaja započinje razdoblje naprednih tečajeva i produbljavanja stečenih znanja i vještina u ophodnji, dubinskom izviđanju, ambijentalnoj prilagodbi (snijeg, kamenito okružje, šuma), ronilačkim borbenim tehnikama. Između ostalog, tijekom godinu i pol dugog “probnog roka” najsposobniji pojedinci pohađaju napredne padobranske tečajeve na kojima se osposobljavaju za HAHO/HALO skokove, skokove s malih visina i skokove sa specijalnom opremom.

Padobranci-izvidnici
Program naprednih tečajeva nastavlja se tečajem CQB (Close Quarter Battle), odnosno obučavanjem za blisku uličnu borbu, borbu u svim vremenskim okolnostima, danju i noću. Na kraju, kao kruna mukotrpne obuke, izučava se metodologija protuterorističke borbe, načini rješavanja talačkih kriza i oslobađanje talaca iz različitih okruženja kao što su urbanizirani gradski i stambeni prostori (stanovi, škole, banke, bolnice, kina, kazališta itd) ili prometna sredstva (vlakovi, brodovi, zrakoplovi, autobusi, žičare i automobili. Nepotrebno je napominjati da se sve vrijeme specijalističkog obučavanja pripadnika Jaegerkorpseta velika pozornost posvećuje obuci u poznavanju i uporabi osobnog naoružanja i opreme i streljačkim vještinama. U naprednom stadiju obučavanja pojedinci s najboljim rezultatima na gađanjima pohađaju snajperske tečajeve. Danski specijalci u naprednom dijelu obuke uvježbavaju se i u koordinaciji sa snagama ratnog zrakoplovstva u završnom navođenju vođenih bombi (lasersko označavanje ciljeva). Pripadnici Jaegerkorpseta ne provode baš mnogo vremena u svojoj bazi u Aalborgu, jer na terenskim uvježbavanjima i zadaćama provedu u prosjeku 200 -250 dana godišnje.

Fromandskorpset
Fromandskorpset predstavlja elitnu ronilačku postrojbu pomorskih diverzanata koja se nalazi pod jurisdikcijom ratne mornarice. Postrojba je osnovana 17. lipnja 1957. po uzoru na britanski SBS (Special Boat Service). U početku postrojba se nalazila pod zapovjedništvom Mornaričke ronilačke škole u Flodestation Holmenu pokraj Copenhagena. Postrojba je postala samostalna 1970. godine. Operativno, Fromandskorpset je izravno podređen Mornaričkom operativnom zapovjedništvu, a po mnogim ocjenama predstavlja jednu od najboljih postrojbi takvog tipa u svijetu.

Osnovna zadaća postrojbe je izviđanje neprijateljskih snaga, ali i uništavanje i zauzimanje neprijateljskih brodova, sabotaže i diverzije na fiksnim podmorskim instalacijama i ostale borbene zadaće. Osim svoje primarne zadaće koju obavlja na površini i pod njom, pripadnici postrojbe osposobljeni su i za kopnene zadaće, ponajprije protuterorističkog i protukriminalnog tipa. U posljednjih nekoliko godina postrojba je bila angažirana na zadaćama u Afganistanu i Iraku. Ronilačka diverzantska postrojba Fromandskorpset uklopljena je u opću sliku danskih napora u pripremi antiterorističkih snaga i mjera, bilo da se radi o izravnoj potpori policijskim snagama u rješavanju kriminalnih problema i situacija, ili o primjeni visokosoftificiranih tehnika i metoda u borbi protiv svih oblika današnjeg terorizma. Postrojba pomaže i lokalnim zajednicama i državnoj upravi svojim ronilačkim sposobnostima i sredstvima u situacijama kao što je npr. pregled i uvid u stanje podvodnih instalacija. Specijalna ronilačka postrojba Fromandskorpset uvježbavanje svojih pripadnika provodi najčešće na poligonima u Kongsoreu. Obuka pripadnika zasniva se na velikom broju specijaliziranih komando tečajeva i posebnih tečajeva kao što su:
– borbeni ronilački tečaj (u trajanju od 3-5 tjedana)
– napredni SCUBA ronilački tečaj
– spasilački ronilački tečaj
– tečaj preživljavanja, itd.
Zanimljivo je da je danski prijestolonasljednik Frederik uspješno završio obuku u toj postrojbi pod pseudonimom Pingo.

Naoružanje i oprema
Kao najveći dio specijalnih postrojbi svijeta, tako su i danske postrojbe Jaegerkorpset i Fromandskorpset opremljene raznovrsnom i naprednom opremom i naoružanjem, što znatno pridonosi statusu elitnom njihovom. Posebno se to odnosi na komunikacijska sredstva posljednje generacije i tehnička sredstva za izviđanje (dnevno i noćno) koja su na razini najmodernijih sredstava ostalih elitnih postrojbi zapadnih NATO saveznika.Iz širokog spektra mogućeg naoružanja, Danci su za svoje specijalne postrojbe izabrali pištolj Sig-Sauer P210 i automatsku jurišnu pušku H&K MP-5 ( u kalibru 9 mm Parabellum). Rabe i karabin M96 kalibra 5,56 mm (Diemaco C8 u inačici za specijalne postrojbe s mogućnošću ugradnje dnevne/noćne optike, laserskog ciljnika i bacača granata 40 mm). Na raspolaganju su i puške M95 (Diemaco C7) i H&K 23E.Za potrebe precizne paljbe, odnosno za snajperske zadaće danski specijalci su se odlučili za pušku MSG 90 kalibra 7,62 mm i već dobro provjerenu Barrett M-82A1 kalibra 12,7 mm. Ukoliko je postrojba tijekom djelovanja prisiljena rabiti oružje veće paljbene moći, na raspolaganju su strojopuške MG-3 i H&K 21E (kalibra 7,62 mm), švedski bestrzajni top tipa Carl Gustav M84 kalibra 84 mm i znatno moderniji raketni bacač AT-4 također kalibra 84 mm.

Igor SPICIJARIĆ