Iako dosad nije bio poznat po proizvodnji mornaričkih zrakoplova, Saab je zakoračio i na to…
EURONAVAL 2016
U pariškom Le Bourgetu od 17. do 21. listopada 2016. održana je 25. međunarodna izložba mornaričkih tehnologija. Najveći događaj te vrste u svijetu okupio je 391 izlagača od kojih je 56 % inozemnih te 34 zemlje uključujući domaćina Francusku. Izlagano je na više od 15 000 četvornih metara prostora u deset nacionalnih i četiri regionalna paviljona
Izložba Euronaval 2016 okupila je visokopozicionirane, međunarodne trgovinske i mornaričke stručnjake iz 94 zemlje s pet kontinenata, kao i iz četiri međunarodne organizacije (NATO, UNO, EU i GCC – Gulf Cooperation Council). Dugogodišnji organizator izložbe francuska je pomorska industrijska grupacija GICAN (Groupement des Industries de Construction et Activités Navales) s tvrtkom podružnicom Sogena. GICAN spaja brodogradilišta, proizvođače sustava i opreme, kooperante, inženjerske tvrtke, brodograđevne inženjere i sve francuske tvrtke koje pridonose civilnoj i ratnoj brodogradnji, sigurnosti i zaštiti, pomorskim obnovljivim izvorima energije, promicanju i zaštiti oceana, obalne i lučke infrastrukture. GICAN danas udružuje više od 160 francuskih tvrtki te predstavlja pomorsku industriju s prihodom u iznosu od 8,5 milijarde eura i 40 000 izravnih radnih mjesta. Navedeni pokazatelji itekako pridonose francuskoj trgovinskoj bilanci pri čemu je 45 % aktivnosti posvećeno izvozu.
Izložba se održala pod visokim pokroviteljstvom francuskog Ministarstva obrane i potporom francuske Agencije za vojnu nabavu (DGA), Francuske ratne mornarice i generalnog tajništva mora (SGMer). Sagledavajući sve te podatke Euronaval je puno više od same izložbe. Programom su također bile obuhvaćene radionice, seminari i kongresi, kolokviji, poslovni sastanci i prezentacije te brojni prateći događaji. Izložba je bila prilika za razmjenu iskustava, širenje znanja o najnovijim mornaričko-tehnološkim rješenjima, stvaranje kontakata, razgovore među predstavnicima vojnomornaričke industrije, oružanih snaga i preostalih zainteresiranih strana.
Najveća imena
Kao što i priliči takvoj izložbi, na njoj su svi vodeći proizvođači mornaričkih tehnologija, opreme i prateće industrije imali priliku predstaviti svoje najnovije proizvode i rješenja. Bili su tu i časnici najviših činova iz mnoštva zemalja, glavni dužnosnici za nabavu i cijeli lanac dobavljača. Od poznatih i dokazanih dobavljača glavnu su riječ vodili sami domaćini koji su bili i službeni partneri izložbe, tvrtke CMN, DCNS, iXblue te američki Lockheed Martin. Prvi su put izlagali turski Aselsan, australski Austal, izraelski Elbit Systems i Israelshipyards, francuski Eden i Libervit, talijanski Ferretti Security & Defence, austrijski Palfinger Marine, kanadski Shox i japanski Tokyo Keiki. Težište ovogodišnjeg Euronavala bilo je prikazati postignuća u razvoju i oblikovanju budućih mornaričkih tehnologija, većinom IT sektora proizišlih iz malih i srednjih poduzetničkih tvrtki kao što su BF Systems, CAPSIM, CIRTEM, Flowgene, Lemma, Micro DB, OSEAN, OXXIUS, PREDICT, SBG Systems, SEMANTIC TS, Sivienn, Sofresud, Syrlinks, SYT Technologie i Ylec. Nezaobilazan dio izložbe bili su pokazni primjerci modela zrakoplova ATL2, ASM inačica helikoptera NH90 NFH, plovila ECUME namijenjenog specijalnim snagama, torpedi F21, specijalne rampe desantnog plovila te oklopnog vozila namijenjenog pješaštvu. Ti su veći tehnološki izlošci bili smješteni u tzv. statičkoj zoni (The Static Zone) izložbenog prostora koja se prostirala na 465 m2.
Dodatak floti fregata
Od svih predstavljenih noviteta najveću su pozornost privukla velika ratna plovila. Primjer je koncept dizajna nove fregate FTI (Frégate de Taille Intermédiaire- fregata srednje veličine) namijenjene Francuskoj ratnoj mornarici. FTI program predviđa izgradnju pet novih fregata srednje veličine, a najavljen je još sredinom 2015. godine. Već je tada bio uključen u financijske planove u okviru Zakona o vojnom planiranju (Loi de Programmation Militaire- LPM) za razdoblje 2014.-2019. i osigurana su sredstva u visini 3,8 milijarde eura. Isporuka prvog broda planirana je 2023. Pet FTI brodova zamijenit će pet fregata klase La Fayette koje su sada u aktivnoj uporabi RM-a i pridružit će se cjelokupnoj francuskoj floti fregata koju čine osam višenamjenskih FREMM i dvije PZO fregate klase Horizon. FTI fregate temelje se na novoj DCNS-ovoj klasi digitalnih fregata imena BELH@RRA namijenjene izvozu koja je također predstavljena na izložbi. FTI podrazumijeva istisninu od 4250 tona i ima protupodmorničke, protubrodske i PZO sposobnosti te može podržavati operacije specijalnih snaga. Može također podupirati operacije protiv asimetričnih prijetnji i djelovati kao samostalna plovna jedinica ili kao dio zajedničke nacionalne ili združenih međunarodnih borbenih skupina. Nove su fregate oblikovane i namijenjene projekciji snage na daljinu, ali i za provođenje pomorske interdikcije, prevenciju krize, operacije prikupljanja obavještajnih podataka. U koncept su ugrađene evolucijske i adaptivne sposobnosti temeljene na modularnom dizajnu broda.
Logistika za Afriku
Francuska brodograđevna tvrtka RAIDCO Marine predstavila je dizajn plovila za logističku potporu oznake BSL 95. Osnovne brodograđevne karakteristike očituju se u duljini 95,8 m, širini 17 m, gazu 3,8 m te procijenjenoj projektnoj istisnini od 3500 tona. Projicirana brzina broda iznosi 17 čv, a očekivani je doplov 4500 NM (8300 km) pri brzini krstarenja od 15 čv. Maksimalna je autonomija 20 dana. Broj posade ograničen je na 37 osoba, ali u plovilu se može smjestiti do 500 vojnika na područjima uporabe snaga na kratkim dometima. Misije većeg dometa bit će osigurane sa 150 vojnika sa svim potrebnim provijantom. Nadalje, 600 m2 skladišnog prostora dovoljno je za smještaj do 20 vozila i 40 NATO-ovih standardnih paleta ili 20 TEU kontejnera, dok se 300 m2 palubnog prostora može koristiti za smještaj dodatnih pomagala i opreme. Pramčana i krmena roll-on/roll-off rampa osigurava lakši ukrcaj opreme i zaliha. Dizajn BSL 95 ima i helidrom koji može nositi letjelicu mase 13 tona. Za potrebe desantnih operacija mogu se ukrcati dva desantna vozila/plovila tipa LCVP, svako s mogućnošću prijevoza do četiri tone tereta i dva gumenjaka krutog dna (RHIB). Predloženo naoružanje obuhvaća daljinski upravljani top kalibra 30 mm smješten na pramcu, nekoliko teških strojnica kalibra 12,7 mm te minobacač kalibra 81 mm namijenjen obalnom djelovanju. Osim temeljnih uloga u desantnim operacijama i logističkoj podršci plovilo se može rabiti i za aktivnosti protiv onečišćenja. RAIDCO Marine navodi da je razvoj koncepta BSL 95 započeo prije nekoliko mjeseci, kao odgovor na zahtjeve nekoliko afričkih zemalja za pristupačnim višenamjenskim projekcijskim plovilom.
Konačno F-110
Francuska tvrtka CMN (Constructions Mécaniques de Normandie) i brodograđevni div DCNS prvi su se put udružili kako bi ponudili tržištu korvetu Combattante BR71 MkII s DCNS-ovim sustavom upravljanja borbom SETIS. Nadalje, DCNS je također i službeno predstavio i koncept podmornice oznake SMX 3.0. Još jedna francuska brodograđevna tvrtka STX France prikazala je novi koncept višenamjenskog broda nazvanog DeviceSeas.
Nakon mnogobrojnih najava, španjolska brodograđevna tvrtka Navantia predstavila je prvi put na izložbi model fregate F-110. Nova klasa plovila zamijenit će potkraj 2020. višenamjenske fregate klase Santa Maria (F-80), a zamišljena je za provođenje operacija pomorske sigurnosti, posebice u udaljenim obalnim područjima te zaštitu od konvencionalnih i asimetričnih prijetnji. Prema objavljenoj fotografiji, predviđena je forma trupa koja omogućuje manji gaz i veću stabilnost, dok bi kombinirani propulzijski sustav osigurao brzinu krstarenja 15 čv i maksimalnu 35 čv uz visoku upravljivost. Uporabom inovativnih i kompozitnih materijala smanjili bi se troškovi održavanja te bi se utjecalo na smanjenje težine konstrukcije. Od temeljnog naoružanja navode se protubrodski i PZO raketni sustavi te nova, još uvijek nepoznata forma tzv. nesmrtonosnog naoružanja, a nosit će helikopter i besposadnu letjelicu.
Još iz Francuske
Francuski konzorcij Kership (čine ga brodogradilišta Piriou i DCNS) prikazao je projekt ophodnog broda oznake OPV 45, duljine 45,7 m, širine 8 m i projektne istisnine oko 270 t. Konzorcij tvrdi da će se brod isticati povećanom fleksibilnošću, izvanrednim performansama, dobrom pomorstvenošću i povoljnom ukupnom cijenom za kupca. Predstavljen je kao idealno rješenje za osiguranje nadzora i strateško prisutnost u obalnim zonama i gospodarskim pojasevima. Kership je istaknuo i inovativni koncept trupa C-SHARP koji pridonosi smanjenom otporu plovila te poboljšanju niza brodograđevnih značajki koji je sastavni dio serije novih ophodnih brodova.
Tvrtka CNIM (Construction Industrielles de la Mediterranee) prikazala je svoj brzi desantni katamaran varijabilnog gaza nazvan L-CAT u najnovijoj inačici shore-to-shore. Inicijalna inačica rabi se za tzv. ship-to-shore aplikacije i plovilo je koje pristaje na obalu, kombinirajući odlike plovila s dubokim gazom i desantnih plovila. Karakterizira ga velika brzina i visoka upravljivost, uz povećane kapacitete za korisni teret. Dimenzije su 32,5 m x 13,6 m, snaga motora 5000 kW, brzina u rasponu 15-22 čv i doplov 750-1000 NM. Osiguran je smještaj za šest članova posade uz 54 ukrcana vojnika. Temeljno naoružanje čini jedan top kalibra 20 mm te dvije strojnice kalibra 12,7 mm. Osnovna inačica L-CAT-a uvedena je u operativnu uporabu Francuske ratne mornarice 2011. godine.
Inovacije i noviteti
Pažnju su privukli i neki manji, ali inovativni proizvodi. Talijanski A.ST.I.M. predstavio je svoj novi proizvod THERMONAV DEVS MK3 SAR. To je mornarički misijski sustav za upravljanje kriznim situacijama te operacijama traganja i spašavanja koji povećava ukupnu operativnu sposobnost broda. Sustav je namijenjen plovilima specijalnih i desantnih snaga, SAR brodovima i ophodnim plovilima. Njemačka tvrtka Voith Turbo predlagala je propulzijsko rješenje nazvano Voith Linear Jet (VLJ). Sustav kombinira najbolje elemente dviju postojećih tehnologija – konvencionalnih brodskih vijaka i vodomlazne propulzije. Temeljna prednost nove vrste propulzije u odnosu na klasičnu vijčanu propulziju očituje se u jednostavnosti montaže, maloj osjetljivosti na lijepljenje morskih organizama, kontinuiranoj visokoj učinkovitosti propulzije kroz čitav raspon brzina samog plovila i velikoj sili tegljenja. Propulzija u odnosu na klasična rješenja daje i smanjeni gaz plovila, sposobnost postizanja vrlo velikih brzina s visokom učinkovitošću te nisku razinu buke i vibracija. Takve osobine pogoduju mornaričkim operacijama. VLJ bi trebao biti najučinkovitiji pri krstarećim brzinama od 20 čv do vršnih brzina do 40+ čv. Zanimljivo je i da se ispust tekućine koja sudjeluje u procesu propulzije nalazi ispod vodne linije u odnosu na vodomlaznu propulziju u kojoj je iznad, čime se smanjuje cjelokupan akustični potpis plovila.
Štedljivo rješenje iz Nizozemske
Nizozemska tvrtka Hull Vane ponudila je pasivni sustav za uštedu energije i bolju pomorstvenost brzih deplasmanskih brodova poput ophodnih brodova, korveta i fregata. Sustav se postavlja u obliku fiksnog elementa koja se nalazi iza krme broda i na taj način utječe na krmene valove i stvara hidrodinamički uzgon koji je djelomično orijentiran prema naprijed. To rezultira smanjenim otporom broda. Nizozemci kažu da je učinkovitost dokazana tijekom pokusnih plovidbi i kreće se od 10 do 15% uštede za navedene vrste brodova. Kad brod plovi po valovima, posrtanje i zaošijanje su smanjeni za 10 do 20 %, poboljšavajući udobnost posade i putnika na brodu kao i sigurnost pri operacijama slijetanja helikoptera. Uređaj je već patentiran u cijelom svijetu.
Francuski Exavision, specijalist u razvoju promatračkih uređaja, predstavio se s čak tri noviteta. Prvi su ciljničke kamere multispektralnog karaktera opremljene različitim senzorima (dnevni modul, razne inačice toplinskih modula, laserski daljinomjer…) namijenjene integraciji na oružne stanice ili na različitim vozilima i plovilima. Drugi je Omnicam, dalekometni sustav motrenja, čije rješenje stavlja kvalitetne optroničke motorizirane senzore na radarski sustav za detekciju a njime upravlja softver za obradu temeljen na digitalnoj slici. Napokon, MOS 400- FHD /Z3-SB pametan je senzor koji daje mogućnosti dnevnog i noćnog nadzora uz sposobnost prepoznavanja i identifikacije ljudske mete na daljini od oko 400 m.
Podvodni dron
Francuska tvrtka RTsys, specijalizirana za podvodnu akustiku i dronove, prikazala je dvije inovacije. SonaDive je novi prijenosni nemagnetični sonarni uređaj, opremljen inovativnom navigacijom, komunikacijskim sustavom i velikim ekranom. Sonar je vrijedan alat za ronioce u potrazi za podvodnim objektima u obalnim i lučkim područjima (streljivo, olupine, tijela, itd.). Ima sposobnost programiranja i pamćenja misija. Njegov navigacijski sustav sadrži površinski razmješten GPS i dopler zapisnik brzina. Tijekom ispitivanja provedenih s roniocima, SonaDive se pokazao jednostavnim za uporabu, posebno zahvaljujući velikom 12-inčnom zaslonu i njegovu komunikacijskom sustavu između dva uređaja ili s tabletom osjetljivim na dodir za korisnika na površini. Nakon premijere prije samo nekoliko mjeseci, prvi SonaDive uređaji dostavljeni su Francuskoj ratnoj mornarici. S druge strane, Comet podvodni dron kombinira akustičnu i podvodnu robotiku. Postiže brzinu do 10 čvorova, a teži manje od 35 kg. Može pokriti udaljenost do 200 km pri jednoj misiji uz prosječnu brzinu od 3 čv zahvaljujući punjivim baterijama. Dron ima autonomiju 20 sati, može sinkrono surađivati i komunicirati s drugim dronovima na udaljenosti od 1500 m. Na Comet se može ugraditi širok raspon senzora.
Bilo je i drugih zanimljivosti: koncept višenamjenske korvete K-90 bugarskog brodograditelja MTG Dolphin, Pathmaster – Thalesov najnapredniji daljinski upravljan sustav namijenjen protuminskom djelovanju te novi aktivni tegljeni sonarni sustav tvrtke Leonardo. Na području daljinski upravljanih površinskih i podvodnih plovila te dronova treba istaknuti američki program autonomnog plovila Ocean Infinty tvrtke SeaTrepid, podvodno plovilo Fusion tvrtke Strategic Robotic Systems kao i novi dron tvrtke DNG solution.
Trendovi na tržištu
Nakon sajma stručni su krugovi i komentatori iznijeli i neke zanimljive zaključke. Glavni trendovi današnjeg tržišta usmjereni su prema potrebi brojnih zemalja za razvojem podmorničke flote. Primjerice, aktualni projekti nabave podmornica u tijeku su u Australiji, Indiji, Poljskoj, Norveškoj, Nizozemskoj i Indoneziji. Najnoviji podaci analitičarske tvrtke AMI International iz svibnja 2016. prognoziraju globalan rast podmorničkih akvizicija do čak 51 % za razdoblje 2010. – 2020. Nadalje, interes pomorskih zemalja usmjeren je i k nabavi obalnih plovila namijenjenih nadzoru, odobalnih ophodnih brodova te korveta i fregata srednje veličine. Također, potvrđen je trend razvoja površinskih i podmorskih besposadnih plovila te zrakoplova kao i novih koncepata na području tehnologije smanjene zamjetljivosti.
GICAN je u rujnu ove godine objavio kvantitativnu procjenu knjige narudžbi novih plovila na svjetskom tržištu. Riječ je, na svjetskoj razini, o 150 milijardi dolara za vojna i 270 milijardi dolara za civilna plovila. U Europi, bez Rusije, izdvojit će se 36 milijardi dolara (24 % svjetskih narudžbi) za vojna i 60 milijardi dolara za civilna plovila (22 % svjetskih narudžbi). U francuskoj knjizi narudžbi 12 je milijardi dolara za vojna i 10 milijardi dolara za civilna plovila.
Rangirajući svijet u vojnoj brodogradnji na godišnjoj razini, GICAN-ovi stručnjaci kažu da je SAD stabilan na tržištu, i dalje svjetski lider s 12 milijardi dolara godišnje, slijedi ih cijela skupina “Indija, Australija, Srednji istok bez Kine” također s oko 12 milijardi dolara sa sve većom tendencijom rasta, posebno kad se uzmu u obzir pregovori o gradnji novih podmornica. Europa je (bez Rusije) također stabilna s 10 – 11 milijardi dolara godišnje, a uz Kinu i Rusiju veže se oko tri do četiri milijarde dolara za svaku godišnje.
POVIJEST IZLOŽBE
Prvi Euronaval bio je 1968. godine. Do 1992. izložba je bila ograničena na francuske proizvođače koji su izlagali proizvode namijenjene domaćim, ali i stranim obrambeno-sigurnosnim snagama. Europskim se proizvođačima otvara 1994. i dobiva ime Euronaval. Već 1996. poprima globalni karakter.
Cjelokupna izložba podijeljena je na šest tematskih cjelina.
1. Mornarička obrana
2. Pomorsko okruženje
3. Transport i infrastruktura
4. Sigurnost i zaštita pomorskog prometa
5. Usluge
6. Istraživanje i inženjerstvo
Maja PTIĆ GRŽELJ