Raketiranje Banskih dvora
Želeći obezglaviti i za obranu domovine demotivirati hrvatski narod, agresor je pokušao raketirajući samo središte Zagreba izvršiti atentat na tadašnje hrvatsko državno vodstvo, u prvom redu predsjednika dr. Franju Tuđmana.
Želeći obezglaviti i za obranu domovine demotivirati hrvatski narod, agresor je pokušao raketirajući samo središte Zagreba izvršiti atentat na tadašnje hrvatsko državno vodstvo, u prvom redu predsjednika dr. Franju Tuđmana.
Trideset godina prošlo je od napada na Karlovac 9. rujna 1993., kada je neprijatelj raketnim sustavima, tenkovima i pješaštvom s okupiranog područja napao Turanj.
U Republici Hrvatskoj 30. kolovoza obilježava se od 2006. godine kao Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Hrvatska još uvijek traga za 1806 svojih državljana
Ivan Poljak-Sokol i Andrija Alčić, obojica rođeni Sinjani, dragovoljci i domoljubi, otišli su u rujnu 1991. braniti Hrvatsku tamo gdje je bilo najteže, u Vukovar. Danas se njihovim imenima zove sportski centar u Sinju
Ratni put i život 156. brigade Hrvatske vojske predstavljeni su vrijednom knjigom objavljenom u prosincu 2021. godine
Mirkovci nadomak Vinkovaca bili su tijekom Domovinskog rata neprijateljsko uporište. Ozbiljna prijetnja postali su u ljeto 1991. Želeći prekinuti tu prijetnju, hrvatski branitelji krenuli su u akciju oslobađanja mjesta
U povodu Dana logoraša srpskih koncentracijskih logora, koji se od 2009. godine obilježava 14. kolovoza, Hrvatski vojnik podsjeća na dramatične okolnosti u kojima su 1991. vođene razmjene ratnih zarobljenika
Sunju su branili veliki, hrabri ljudi, mnogi pristigli iz svih krajeva zemlje, i zahvaljujući svima njima Sunja je tijekom Domovinskog rata ostala neosvojiv bastion, ratište na kojem neprijatelj – što god da je pokušavao – nikada nije napredovao.
U povodu Dana logoraša srpskih koncentracijskih logora, koji se od 2009. godine obilježava 14. kolovoza, Hrvatski vojnik u dva će nastavka podsjetiti na dramatične okolnosti u kojima su tijekom 1991. vođene razmjene ratnih zarobljenika
Željko Gašparović, Zlatko Kalle, Damir Kalogjera, Antun Maračić, Goran Pavelić, Žarko Kaić, Gordan Lederer, Tihomir Tunuković i Pavo Urban autori su čiji su radovi bili izloženi u Zagrebu