Kibernetički štit 2018 simulacijska je vježba na scenarij kibernetičkog napada, u kojoj su ključni donositelji odluka na nacionalnoj razini okupljeni u Koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti imali mogućnost provjeriti funkcioniranje sustava upravljanja u kriznim situacijama…

Prva vježba Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, pod nazivom Kibernetički štit 2018, provedena je 15. ožujka u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Okupila je članove Koordinacije na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem. Vježba je provedena u sklopu prve ovogodišnje sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, a uz članove Koordinacije, koji su bili sudionici vježbe, u ulozi promatrača nazočili su i predstavnici drugih institucija.
Kibernetički štit 2018 simulacijska je vježba na scenarij kibernetičkog napada, u kojoj su ključni donositelji odluka na nacionalnoj razini okupljeni u Koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti imali mogućnost provjeriti funkcioniranje sustava upravljanja u kriznim situacijama.
“Nove sigurnosne ugroze zahtijevaju pravodobnu reakciju i ovakva je vježba izvrsna prilika za stratešku razinu za provjeru znanja i svjesnosti o postojećim procedurama i zakonskoj regulativi,” izjavio je uoči vježbe ministar Krstičević. “S obzirom na nedavne događaje, pokazalo se da je sinergija svih sastavnica sustava domovinske sigurnosti, Hrvatske vojske i lokalne zajednice ključna u pomoći stanovništvu u borbi s elementarnim nepogodama,” zaključio je ministar.
Nositelj vježbe je Samostalni sektor za informacijske i komunikacijske sustave MORH-a, čiji je načelnik brigadir Bruno Bešker ujedno direktor vježbe, a realizator Glavna planska skupina u koju su bili uključeni predstavnici Ureda Predsjednice RH, Ureda predsjednika Vlade RH, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije i Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Ministarstva unutarnjih poslova, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te MORH-a i OSRH.
“Kibernetički štit 2018 nacionalna je vježba upravljanja odgovorima na kibernetičke prijetnje s elementima sustava domovinske sigurnosti. Provodi se u cilju jačanja svijesti o kibernetičkim prijetnjama, kao i uloge Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti,” istaknuo je brigadir Bešker. Objasnio je kako je cilj vježbe ukazati i na važnost strateškog komuniciranja u kriznim situacijama te koordinacije i suradnje javnog, akademskog i gospodarskog sektora, kao i potaknuti raspravu o smjernicama za postupanje na strateškoj razini te ukazati na moguće izazove u slučaju kibernetičke krize.
Riječ je o vježbi kod koje sudionici za stolom rješavaju neki zajednički problem, tzv. table-top exercise. Sudionici su analizirali nekoliko potencijalno zlonamjernih aktivnosti prema zamišljenim scenarijima, nakon čega su donosili odgovarajuće odluke u cilju umanjenja štete koja bi mogla nastati kao posljedica tih scenarija. Vježba se provodila s pomoću računala, a potom je uslijedila rasprava sudionika.
Sudionici i promatrači pohvalili su organizaciju i provedbu vježbe te zaključili kako je to tek prvi korak u postizanju konačnog cilja – potpune sinergije sustava domovinske sigurnosti.
Predsjedajući sjednicom Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, ministar Krstičević zaključio je da je težište na preventivnim mjerama. Istaknuo je kako su u tijeku i pripreme za nadolazeću protupožarnu sezonu, a spremnost svih sastavnica provjerit će se kroz vježbu Sigurnost 18, koja će biti provedena u svibnju 2018. u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Oslanjanje na komunikacijsko-informacijske sustave stvara ranjivosti koje protivnici mogu iskoristiti. Protivnici mogu biti pojedinci, hakerske skupine, kriminalne organizacije te teroristi. Tehničke sposobnosti i motivacija tih protivnika različite su, ali jedno je sigurno: nacionalna tijela državne uprave i kritična nacionalna infrastruktura uvijek su zanimljiva i izazovna meta kibernetičkih napada.
U uvjetima narastajućih kibernetičkih prijetnji, posebno u obliku naprednih ustrajnih prijetnji (APT) u kojima sudjeluju dobro obučeni pojedinci sa specijaliziranim stručnim znanjima, sinergijsko djelovanje svih relevantnih nacionalnih dionika kibernetičke sigurnosti ključ je uspjeha u obrani kibernetičkog prostora i osiguranju stvarne domovinske sigurnosti.
Europska unija u svojem predviđanju razvoja jasno navodi kako su povećanja kibernetičkih aktivnosti u idućih pet godina znatna te da postaju usporediva s klasičnim kriminalom. Broj kaznenih djela iz područja kibernetičkog kriminaliteta u stalnom je porastu u Uniji, ali i u Republici Hrvatskoj. U europskim zemljama broj kaznenih djela iz područja kibernetičkog kriminaliteta doseže i do 20 % ukupnog broja kaznenih djela. Kibernetički kriminalitet prati razvoj digitalnog društva, a posljedica je i niza problema u postojećim sustavima.
Kibernetičko ratovanje ili ratovanje u kibernetičkom prostoru (cyberspace), označava korištenje računala, interneta i drugih sredstava za pohranu ili širenje informacija u svrhu napada na protivničke informacijske sustave.
Kibernetičku bojišnicu čine povezani komunikacijsko-informacijski sustavi. Napadači mogu uz relativno mali napor znatno oštetiti infrastrukturu ili gospodarstvo neke zemlje, posebno ako ona u većoj mjeri koristi komunikacijsko-informacijske sustave u potpori poslovnih procesa (visok stupanj informatizacije državne uprave). Napadač može imati različite ciljeve, primjerice: informacijsko manipuliranje, širenje panike, oštećenje ili uništenje ključne infrastrukture (elektrane, komunikacijski sustavi, željeznice, cestovne signalizacije, banke itd.), a napadi mogu biti i sredstvo za prikupljanje informacija. Događaji koji su se zbili u zadnjih deset godina pokazuju kako su takvi scenariji mogući, a posljedice mogu biti katastrofalne. Iz tog razloga nužno je uvježbavati sve dionike za takve situacije kako bi se minimizirala šteta i ograničio napad.

Marija Trogrlić, snimio Josip Kopi