Samovozni PZO sustavi koji su u osnovi namijenjeni protuzračnoj obrani na malim udaljenostima silom prilika evoluirali su u sustave za djelovanje u okruženju intenzivnih borbenih djelovanja unutar asimetričnih operacija

U posljednjih pet desetljeća protuzračna obrane za male visine koncentrirala se na uništavanje prijetnji kao što su lovci-bombarderi, jurišnici i borbeni helikopteri. Tek u posljednjih nekoliko godina sustavi protuzračne obrane intenzivnije se razvijaju u smjeru djelotvornog uništavanja ciljeva kao što su izvidničke i borbene bespilotne letjelice te krstareći projektili. Uz to od lakih se PZO sustava očekuje da će podjednako uspješno djelovati danju, noću i po teškim vremenskim uvjetima. Oznaka laki znači da su ti sustavi lako pokretljivi, kako taktički (postavljeni na vozila velike pokretljivosti) tako i strateški (dovoljno mali i lagani da ih se prevozi i u manjim transportnim avionima i helikopterima). Pokretljivost je važna kako bi se ostvarila brza i učinkovita zaštita suvremenih ekspedicijskih snaga. Najnoviji zahtjevi su da se PZO sustavi malog dometa (SHOrt-Range Air Defense – SHORAD) integriraju i sa sustavima većeg dometa sposobnima uništavati balističke projektile te – u bliskoj budućnosti – rakete, topničke i minobacačke granate.

Avenger
Za uništavanje ciljeva u zraku koji lete na vrlo malim visinama suvremene vojske rabe lake PZO raketne sustave koji su većinom projektirani za lansiranje s ramena vojnika, poznatiji kao MANPADS-i. U nekim državama MANPADS-e nadopunjuje samovozno protuzračno topništvo, čija je najveća prednost što se može rabiti i u uništavanju ciljeva na zemlji. U vojskama zapada ili onima orijentiranim na kupnju oružja zapadnog podrijetla najrasprostranjeniji MANPADS je američki Raytheon Fim-92 Stinger s infracrvenim sustavom samonavođenja. Stinger je u operativnu uporabu uveden još 1982. Na osnovi Stingera tvrtka Boeing je početkom osamdesetih razvila samovozni laki PZO sustav AN-TWQ-1 Avenger kako bi američkim oružanim snagama osigurala PZO sustav male mase i izvrsne prohodnosti. Zbog toga je Avenger postavljen na terensko vozilo Hummer tvrtke AM General. Avenger ima stabiliziranu kupolu s osam Stinger projektila spremnih za lansiranje iz dva četverostruka lansera. Otkrivanje ciljeva i usmjeravanje projektila obavlja se pomoću optičnog (za dnevno djelovanje) ili infracrvenog ciljnika FLIR (za noćna djelovanja). Ako rabi najnoviju inačicu Fim-92C Avenger može uništavati ciljeve do udaljenosti od 4500 metara i u rasponu visina od 0 do 3800 metara.
Za blisku samoobranu Avenger je opremljen teškom strojnicom FN Herstal MP3 kalibra 12,7 mm. Uz strojnicu je spremnik za 300 metaka spremnih za ispaljivanje. Maksimalno učinkovit domet ove strojnice je oko 200 metara.

Dodatnih osam projektila Stinger nosi se u posebnom spremniku unutar vozila. Osim što se mogu lansirati iz Avengerovih lansera, Stingeri se mogu lansirati i na klasična način s ramena vojnika. Dosad je napravljeno više od 1000 Avengera za potrebe američke kopnene vojske i marinaca. Prvi su postali operativni tijekom 1989. godine. Tijekom 1996. 74 Avengera prodana su Tajvanu, a 1998. 50 je prodano Egiptu. Nakon što je 2004. isporučen zadnji egipatski Avenger, Boeing je zatvorio proizvodnu liniju u Huntsvilleju (Alabama). Ona je ponovno pokrenuta u lipnju ove godine kako bi se obavila dodatna isporuka 25 Avengera Egiptu. Posao vrijedan 50 milijuna američkih dolara obuhvaća isporuku rezervnih dijelova i pomoć pri održavanju sustava. Početak isporuke tih Avengera planiran je za rujan iduće godine. Ako se ostvari bar dio planova o izvozu Avengera u Južnu Koreju, Češku, Poljsku ili Tajland, pogon u Huntsvilleju će još godinama biti otvoren.

Turski projekti
Turska industrija čvrsto je uključena u proizvodnju European Stingera, pa ne čudi da je tamošnja vojska zatražila razvoj samovoznog lakog PZO sustava temeljenog na tom projektilu. Turska tvrtka Aselsan razvila je laki lanser pogodan za ugradnju na širok spektar vozila. Turska je vojska naručila 126 lansera u dvije inačice. Prva je Atilgan namijenjena ugradnji na oklopne transportere M113. Atilgan se sastoji od dva četverostruka lansera. Druga inačica je Atas za sustav Zipkin. Riječ je o lakom lanseru za dva projektila namijenjen ugradnji na terensko vozilo Land Rover. Svaka je inačica opremljena i teškom strojnicom kalibra 12,7 mm.

Tvrtka Aselsan stranim kupcima nudi prilagodbu svojih sustava i drugim lakim PZO raketnim projektilima. Tako je sredinom 2005. nizozemska vojska naručila 18 lansera namijenjenih ugradnji na laka oklopna vozila Fennek 4×4 kao zamjenu za PZO topove Gepard kalibra 35 mm. Nizozemska konfiguracija će imati dva projektila Stinger spremna za lansiranje.

ASRAD
Još jedan europski korisnik Stingera je njemačka vojska. Za njezine potrebe tvrtka Rheinmetall je razvila sustav ASRAD (Advaced Shor Range Air Defence) namijenjen PZO obrani na malim udaljenostima. Razvijan je kao privatni projekt, iz modularnog ASRAD-a se mogu lansirati i drugi laki PZO projektili kao što je MBDA-ov Mistral i Igla-1 ruske tvrtke Kolomna KBM. Mala masa omogućuje ugradnju ASRAD-a na gusjeničare i vozila na kotačima. Tako je njemačka vojska odlučila ASRAD-ima opremiti svoja laka zračnodesantna oklopna vozila na gusjenicama Wiesel 2 (također proizvod Rheinmetalla). Njemačka je narudžba obuhvatila 50 vozila Ozelot (Wiesel 2 s ASRAD-om) s četverosturkim lanserom, deset vozila opremljenih motrilačkim radarom Ericsson Improved Hard 3D i sedam zapovjednih vozila na razini bitnice. Radar Improved Hard može istodobno pratiti do 20 ciljeva na maksimalnoj udaljenosti od 20 000 metara i do visine od 10 000 m.

U listopadu 2000. Rheinmetall je dobio ugovor vrijedan 117 milijuna američkih dolara za isporuku 54 ASRAD-a grčkoj vojsci koja ih je ugradila na terenska vozila Hummer (lokalne proizvodnje). U srpnju 2002. finska vojska naručila je ASRAD-R sustav, koji je Rheinmetall razvio u kooperaciji s tvrtkom Bofors Dynamics, a iz kojeg se mogu lansirati vođeni projektili RBS 70 (četiri komada). ASRAD-R je povezan s motrilačkim radarom Hard 3D. Svoje je ASRAD-R lansere postavila na terenske kamione Mercedes Unimog 5000. Rheinmetall je obavio i testiranje mogućnosti ugradnje sustava na oklopni transporter BAE Systems M113.

Starstreak
Britanska vojska ima bogato iskustva ne samo u korištenju lakih PZO sustava već i u njihovom razvoju. Sustave Blowpipe i Javelin rabila je isključivo kao lake sustave namijenjene lansiranju s ramena vojnika. S dolaskom najnovijeg britanskog lakog PZO sustava Thales Strastreak odlučila ga je rabiti isključivo na lakim terenskim vozilima uz zadržavanje sekundarne mogućnosti uporabe s ramena. Zbog toga je prvih 135 kupljenih projektila namijenjeno uporabi s gusjeničara BAE Systems Stormer koji je u prve postrojbe došao 1995., a puni operativni status dobio je dvije godine kasnije. Na svaki Stormer postavljen je na hidraulički pokretan lanser s osam projektila spremnih za lansiranje (i još 12 pričuvnih u vozilu). Umjesto radara ugrađen je pasivni infracrveni ekektrooptički sustav Thales Optronics Mk 2.

Iako nikad nisu objavljeni službeni podaci o mogućnostima Starstreaka procjenjuje se da taj laserski vođen projektil leti brzinom većom od 3 Macha i može uništavati ciljeve na udaljenostima od 300 do 7000 metara. Tvrtka Thales je 2001. dobila ugovor vrijedan 70 milijuna britanskih funti za razvoj termovizijskog sustava motrenja kako bi se poboljšale mogućnosti djelovanja noću i po lošem vremenu. U kolovozu 2004. britansko je ministarstvo obrane Thalesu dodijelilo ugovor vredniji od 181 milijuna britanskih funti radi isporuke dodatnih projektila. Početak isporuke prvih projektila iz te serije planiran je za ovu godinu.

Thales je razvio i druge lansere prilagođene raznim vozilima. Za velika oklopna vozila, kao što je borbeno vozilo na kotačima Piranha tvrtke Mowag, razvijen je oklopni lanser. Olakšani lanser sa šest projektila spremnih za lansiranje dovoljno je lagan da se može ugraditi i na manja oklopna vozila konfiguracije 4×4.

Najnoviji Thalesov proizvod je Thor MultiMission System kupola bez posade. Thor, zajedno s četiri projektila Starstreak spremnih za lansiranje, ima masu od samo 500 kg što omogućava njegovu ugradnju na širok spektar vozila na gusjenicama i kotačima. Tijekom 2005. Thales je pokazao prototip Thora postavljenog na terensko vozilo ATL Pinzgaure 6×6 koje rabi i britanska vojska. Osim za lansiranje projektila Starstreak, Thor se može rabiti i za lansiranje drugih PZO projektila kao što je Stinger, ali i za lansiranje protuoklopnih vođenih projektila kao što su Javelin ili Spike-LR.

Mistral
Francuski laki PZO sustav s infracrvenim samonavođenjem Mistral (tvrtke MBDA) još je jedna uspješnica na tom području koja je pronašla primjenu i u samovoznim PZO sustavima. Laki lanser s dva projektila Atlas može se postaviti na gotovo svako terensko vozilo konfiguracije 4×4. Ova jeftina solucija privukla je mnoge kupce, među ostalima i mađarsku vojsku (kupila je Mistrale 2000. godine). Francuska vojska rabi 30 Thomson Shorts Aspic lansirnih sustava koji uključuju i četiri projektila Mistral spremnih za lansiranje. Aspice su postavili na laka višenamjenska terenska vozila Peugeot P4 4×4. Na izložbi Eurosatory, održanoj u lipnju prošle godine tvrtka MBDA je pokazala novu kupolu koja se može postaviti na široki spektar vozila. Odlika nove kupole je višenamjenska, to jest vozilo na koje se ugradi može obavljati više protuzračnih i protuoklopnih zadaća istodobno (Multi Purpose Combat Vehicle – MPCV). Kupola je zajednički proizvod tvrtki MBDA i Rheinmetalla. Na Eurostaroryu MPCV je bio postavljen na višenamjensko lako borbeno vozilo Panhard VBR 4×4. Ako se konfigurira isključivo za PZO obranu kupola se može opremiti sa četiri Mistral projektila spremnih za lansiranje. Moguće je postaviti i četiri nova MBDA-ova protuoklopna projektila Milan-ER dometa 3000 metara. Na vozilima veličine VBR-a dodatnih četiri projektila može se prevoziti u unutrašnjosti, ali se moraju ručno postaviti na lanser. U sredini lansera nalazi se Rheinmetallov stabilizirani elektrooptički ciljnik sposoban za otkrivanje i gađanje ciljeva u zraku i na zemlji, danju i noću. Uz to, kupola je opremljena i teškom strojnicom HMG kalibra 12,7 mm za samoobranu vozila.

AMRAAM
Proizvođači (a i kupci) posebno vole lake PZO sustave koji su nastali na osnovi zrak-zrak projektila. Francuske, izraelske i američke tvrtke razvila su takve PZO sustave koji kupcima nude pouzdane projektile. Ako ih već rabe i na svojim lovačkim avionima onda uporaba tih PZO sustava donosi i znatnu uštedu na logističkim troškovima.

Tvrtke Raytheon, Kongsberg Defence, Aerospace i Boeing udružile su se kako bi razvile PZO samovozni sustav koji će rabiti Raytheonov projektil AIM-120 AMRAAM. Tako je za norvešku vojsku nastao Norwegian Advanced Surface-to-Air Missile System (NASAMS) koji je u operativnu uporabu uveden još 1995. Zanimljivo je da je američko ministarstvo obrane razmjestilo NASAMS sustave oko Washingtona 20. siječnja 2005. kako bi štitilo predsjedničku inauguraciju.

Na istoj je osnovi razvijen još jednostavniji sustav Humraam koji rabi terensko vozilo Hummer na koji je postavljen jednostavni lanser AMRAAM-a.

Američki marinski korpus dodijelio je Raytheonu u travnju 2001. ugovor za razvoj Complementary Low Altitude Weapon System (CLAWS) baziran na vozilu Hummer i AMRAAM-u. U veljači 2004. US Army Aviation and Missile Command dodijelila je Raytheonu ugovor za razvoj SLAMRAAM sustava, koji se također bazira na AMRAAM-u i Hummeru. Naknadno su oba projekta spojena u jedan kojem je ostala oznaka SLAMRAAM. Rabeći iste elektroničke sustave kao i NASAMS Hummer može prevoziti do šest AMRAAM-a spremnih za lansiranje. Za otkrivanje ciljeva u zraku rabit će 3D radar AN/MPQ-64 Sentinel, postavljen na posebnu prikolicu. Koordinacija paljbe odvijat će se preko Fire Direction Center, također postavljenog na Hummeru.

Spyder
Na Eurostatoryu 2004 izraelske tvrtke Rafael i Israel Aircraft Industries (IAI) prikazale su svoj laki PZO raketni sustav Spyder, koji se temelji na prilagođenim projektilima zrak-zrak Derby (srednjeg dometa) i Python 5 (malog dometa). Derby ima aktivno radarsko, a Python 5 infracrveno samonavođenje na ciljeve. Lanser originalnog Spydera, poznat i kao Spyder-SR (Short Range), ima mjesta za četiri kontejnera s projektilima spremnim za lansiranje. Lanser je namijenjen ugradnji na terenski kamion konfiguracije 6×6. Spyder-SR ima maksimalni domet djelovanja nešto veći od 15 kilometara protiv ciljeva koji lete na visinama od 20 do 9000 metara. Upravljanje paljbom obavlja se preko zapovjednog centra također postavljenog na kamion. Glavni dio zapovjednog centra je 3D radar Elta DL/M 2106 Atar sposoban istodobno pratiti 60 ciljeva do udaljenosti od 35 kilometara.

Nakon što je provela detaljnu evaluaciju PZO sustava europskih, ruskih i južnoafričkih tvrtki indijska vojska odlučila je za 20 milijuna američkih dolara kupiti Spyder. Kupnju Spydera-SR razmatra i izraelska vojska.

Postoji realna mogućnost da će izraelska vojska pričekati s kupnjom Spydera dok ne vidi kako će završiti razvoj Spydera-MR, koji Rafael i IAI razvijaju za natječaj finske vojske na kojem će odabrati novi laki PZO sustav. Spyder-MR ima lanser s osam projektila, a korisnik može sam odabrati najpovoljniju kombinaciju Derbya i Pythona 5. Kako bi im povećali domet projektile su opremili startnim raketnim motorima na čvrsto gorivo. Tako opremljen Derby ima maksimalni domet od 35 kilometara i zonu djelovanja do čak 16 000 metara. Povećani je domet zahtijevao i moćniji radar. Zbog toga je odabran IAI/Elbit MF-Star motrilački radar dometa motrenja od čak 100 kilometara. Ostavljena je mogućnost i kombiniranja Spyder-SR i Spyder-MR sustava, ali uz uvjet da se rabi MF-Star radar.

VL MICA
Tvrtka MBDA je na osnovi svog projektila zrak-zrak srednjeg dometa MICA razvila i PZO sustav, koji je prvi put javno prikazan 2000. godine. Kako bi stekli dodatnu prednost pred konkurencijom razvili su okomit laser, tako da je ova inačica poznata kao Vertical Launch MICA. Napravljene su podinačice namijenjene uporabi s kopna i brodova. MICA je jedinstven projektil jer postoje dvije inačice različitog sustava vođenja, ali identičnih letnih karakteristika. MICA RA ima aktivno radarsko samonavođenje, a MICA IR infracrveno. Oba projektila imaju maksimalni domet po pravcu i visini veći od 10 000 metara. Za sustav VL MICA razvijen je lanser sa čak 16 projektila koji se može postaviti na kamion nosivosti pet tona. To što je VL MICA odabrana u završni krug indijskog odabira novog PZO sustava govori o njezinoj kvaliteti, iako je na kraju izgubila u srazu s izraelskim Spyderom.

PZO sustavi srednjeg dometa
Strateška i taktička pokretljivost bit će važna značajka budućih PZO sustava srednjeg i dugog dometa. Jedan od takvih sustava koji se trenutačno razvijaju je MEADS (Medium Extended Air Defence System) koji razvija tvrtka Meads International. MEADS se razvija kao učinkovitija i mobilnija zamjena za PZO sustave Hawk, Nike i MIM-104 Patriot. Namjena će mu biti zaštita i postrojbi na bojištu i važnih objekata, a moći će djelovati protiv balističkih i krstarećih projektila, bespilotnih letjelica i zrakoplova. Očekuje se da će prva postrojba američke vojske opremljena tim sustavom postati operativna tijekom 2014., a da će do 2030. u potpunosti zamijeniti Patriote. Konzorcij Meads osnovale su tvrtke MBDA Italia, Eads-LFK i Lockheed Martin. U lipnju 2005. Meads International je dobio ugovor vrijedan 3,4 milijarde američkih dolara za projektiranje, razvoj i testiranje sustava.

MEDAS se sastoji od šest glavnih komponenti: višenamjenski motrilačko/ciljnički radar, motrilački radar, sustav za kontrolu paljbe i C4I (command and control, communications, computer and intelligence) sustav, projektila Certified Missile Round (Pac-3) s pripadajućim kontejnerom, lanserom i sustavom za automatsko punjenje. Lanser sa 16 projektila dovoljno je lagan da se može postaviti na kamion konfiguracije 6×6 i nosivosti pet tona. Cijeli je sustav prevoziv transportnim avionom C-130 Herucules. Pac-3 projektil ima maksimalni domet veći od 20 kilometara i mogućnost djelovanja do 15 000 metara u visinu.

Topnički sustavi
Konkurencija na području samovoznih topničkih PZO sustava nešto je slabija u odnosu na konkurenciju lakih raketnih sustava. Trenutačno najmoderniji je BAE Systems Hägglundsov Combat Vehicle 90 (CV 90) Anti-Aircraft Vehicle (AAV) švedske vojske. Na standardnom CV 90 postavljena je kupola s topom L/70 kalibra 40 mm i motrilačkim radarom Thales Defence Systems Gerfault TRS 2620. Zadnje od 30 naručenih vozila isporučeno je 1999. Kupola CV90 AAV ponuđena je za integraciju na druge platforme kao što je oklopno vozilo na kotačima Mowag Piranha u konfiguraciji 10×10. Iako su ispitivanja te kombinacije uspješno okončana još 1998. dosad nije pronađen kupac.

Švicarska tvrtka Oerlikon Contraves (dio Rheinmetalla) pokušava pronaći kupce za svoje streljivo Ahead od 35 mm koje se može preprogramirati tijekom ispaljenja. Dosad je pronašla deset kupaca. Kako bi povećala prodajne izglede tvrtka je započela razvoj samovoznog topničko/raketnog sustava. Novi Skyranger kombinirani PZO sustav sastoji se od tri komponente: Skyranger Gun System, Skyranger Missile Luncher System i Skyranger Radar System s pripadajućim Integrated Control Centrerom. Proizvođač navodi da se tipična bitnica sastoji od dva topa, jednog lansera projektila i radarsko/zapovjednog vozila. Kupola bez posade Skyranger Gun Systema naoružana je Oerlikon Contraves 35/1000 topom. Uz njega ide i spremnik s 220 granata spremnih za ispaljenje. Osim Ahead streljiva namijenjenog obaranju letjelica, top može rabiti i probojne granate namijenjene uništavanju lakih oklopnih vozila, bunkera i sličnih ciljeva. Radi uštede streljiva i povećanja preciznosti tipični se rafal sastoji od 20 do 24 granate. Rheinmetall Defence Electronics razvio je dnevno/noćni ciljnik s laserskim daljinomjerom i 3D radarom (dometa motrenja do 25 km) koji su postavljeni na krov kupole. Dva člana posade sjede u kabini vozila i daljinski upravljaju djelovanjem kupole. Prvi prototip postavljen je na Mowag Piranhau u kofiguraciji 8×8, iako Rheinmetall navodi da se kupola može postaviti i na manja vozila. Po tvrdnjama proizvođača zasad su zainteresiranost za Skyranger Gun System pokazalo nekoliko potencijalnih kupaca, od kojih je najozbiljniji španjolska vojska. Skyranger raketni sustav temelji se na Rheinmetallovom sustavu Asrad koji rabi projektil Bolide (RBS 70) tvrtke Saab Bofors.

Siniša RADAKOVIĆ