Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja jedno je od najvažnijih i najsnažnijih poglavlja suvremene hrvatske povijesti. Ona je trijumf razuma nad nasiljem, dijaloga nad sukobom i odgovornosti nad podjelama. U vremenu obilježenom teškim ratnim stradanjima, razaranjima i dubokim ljudskim ranama, Republika Hrvatska odabrala je put mira, pravde i dugoročne stabilnosti

Tim povijesnim procesom potvrđena je državna mudrost i politička zrelost, ali i snaga društva koje je bilo spremno graditi budućnost bez odricanja od istine. Mirna reintegracija omogućila je povratak okupiranog područja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske bez novih žrtava, čuvajući ljudske živote kao najveću vrijednost. Ona je bila dokaz da se suverenitet može ostvariti i snagom prava, a ne samo snagom oružja.

Ovaj proces nije značio zaborav patnje, niti umanjivanje žrtve onih koji su dali svoje živote za slobodu. Naprotiv, mirna reintegracija utemeljena je upravo na poštovanju istine, dostojanstvu žrtava i stvaranju uvjeta za pravedan i trajan mir. Omogućila je povratak prognanih i izbjeglih, obnovu razrušenih domova, ponovno uspostavljanje institucija te obnovu povjerenja među ljudima koji dijele isti prostor i sudbinu.

Hrvatsko Podunavlje time je postalo simbol pomirbe i suživota, ali i trajni podsjetnik da mir nije jednokratan čin, nego proces koji zahtijeva strpljenje, odgovornost i međusobno poštovanje. U tom procesu sudjelovali su mnogi – od državnih institucija i međunarodne zajednice do lokalnih zajednica i pojedinaca koji su, unatoč teškim iskustvima, imali snage okrenuti se budućnosti. Danas mirna reintegracija stoji kao primjer i nadahnuće, ne samo Hrvatskoj nego i svijetu. Ona pokazuje da je moguće graditi stabilno društvo na temeljima dijaloga, prava i solidarnosti. Čuvajući sjećanje na taj povijesni uspjeh, čuvamo i obvezu da vrijednosti mira, slobode i dostojanstva čovjeka ostanu trajno upisane u temelje hrvatske države. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja ostaje trajni zalog odgovornosti prema prošlosti i nade za buduće naraštaje – kao svjedočanstvo da je mir najveća pobjeda koju jedno društvo može ostvariti.

 

Pripremio Željko Stipanović

---

Prvi korak prema mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja bio je zagrebačko-erdutski sporazum, koji je potpisan 12. studenog 1995. U svojih 14 točaka definirao je područja na kojima će, uz podršku UN-a, dvije strane surađivati tijekom prijelaznog razdoblja kako bi proces mirne reintegracije bio u potpunosti proveden. Sporazum je tako obuhvatio proces demilitarizacije područja, povratak izbjeglica i prognanika, uspostavu i obuku privremenih policijskih snaga i osiguranje normalnog funkcioniranja svih javnih službi, gradnju povjerenja među etničkim zajednicama, poštovanje međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, povrat imovine oduzete nezakonitim postupcima ili nadoknadu štete i sl. Određeno je prijelazno razdoblje od 12 mjeseci, uz mogućnost produljenja za još najviše 12 mjeseci.

Zahvaljujući sporazumu, Vijeće sigurnosti UN-a ustanovilo je Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia – UNTAES). Proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja započeo je 15. siječnja 1996., kad je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 i ustanovilo UNTAES, a završio je dvije godine poslije, 15. siječnja 1998., kad je okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema vraćeno u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Na čelo UNTAES-a kao prijelazni upravitelj imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein, a od 1. kolovoza 1997. tu je dužnost obnašao William G. Walker.

Već krajem 1996. na blagdan Svih svetih više je tisuća hrvatskih prognanika prvi put nakon odlaska u progonstvo obišlo groblja u mjestima pod Prijelaznom upravom UN-a. U travnju 1997. održavaju se i lokalni izbori. U Vukovaru su dvije stranke postigle dogovor o podjeli vlasti, a za gradonačelnika je izabran Vladimir Štengl. Održavanje slobodnih i otvorenih izbora bilo je povijesna prekretnica i početak nove faze u integraciji hrvatskog Podunavlja.

Vukovar je 8. lipnja 1997. godine Vlakom mira posjetio i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Već u srpnju počinje službeni povratak prognanika i izbjeglica, a prema tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji uspostavljaju se granični prijelazi. Proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998., kad je hrvatsko Podunavlje postalo dio teritorijalnog, monetarnog, carinskog, pravnog i svakog drugog kontinuiteta otad potpuno suverene i u pravom smislu cjelovite Republike Hrvatske.

---

Pripremila Vesna Pintarić