Nizozemski brodograđevni koncern Royal Schelde Naval Shipbuilding predstavio je još tijekom 2003. i 2004. svoj prijedlog nove klase SIGMA ratnih brodova baziranih na vlastitom inovativnom pristupu brodske integracije geometrijskih modula. Akronim SIGMA u engleskoj deskripciji označava Ship Integrated Geometrical Modularity Approach

Glavni čimbenik koji je nizozemski brodograđevni koncern vodio na putu razvoja SIGMA projekta bio je pokušaj odgovora na današnje ali i zahtjeve svjetskog tržišta u budućim desetljećima u području dizajniranja novih ratnih brodova s posebnim naglaskom na sljedećim aspektima:
* Fleksibilnost u definiranju optimalnih zahtjeva koje postavlja kupac ratnog broda, što podrazumijeva mogućnost implementacija tehničkih rješenja u budućnosti koja mogu zahtijevati modifikaciju ili nadogradnju brodske strukture i koja će spriječiti preuranjeno zastarijevanje broda kao borbene platforme.
* Prihvatljivost i izbalansiranost odnosa između zahtijevanih operativnih sposobnosti s jedne strane i kasnijih (naknadnih) nabava i troškova tijekom operativnog vijeka plovne borbene platforme s druge strane. Upravo zbog ispunjenja tog cilja SIGMA pristup je bitno orijentiran prema sadašnjim i potencijalnim budućim kupcima. Prema tvrdnjama iz nizozemskog brodograđevnog koncerna SIGMA pristup omogućava potencijalnim kupcima široku selekciju baznih inačica, s velikim brojem opcija ugrađene opreme i naoružanja kojima se nadograđuju sposobnosti plovila bez deriviranja provjerene inicijalne konstrukcije. Osim toga princip geometrijske modularne ugradnje dopušta brodograditelju isticanje konkurentske i prihvatljive cijene, što je uz brzu isporuku dobro za naručitelja.

Geometrijski modularitet
Modularizacija u današnjoj vojnoj brodogradnji uglavnom je ograničena na ugradnju određenih standardiziranih paleta i kontejnera s određenom opremom. Koliko god takav način izgradnje ratnog broda (koji promjerice prakticira njemačka brodogradnja u sklopu poznatog MEKO programa) imao svojih prednosti (smanjenje rizika i kraće vrijeme izgradnje) u Royal Scheldeu smatraju da je njihov SIGMA pristup tom problemu još bolji i učinkovitiji jer dopušta rješavanje praktičnih problema i na drugi način. Royal Schelde je zapravo izabrao radikalno drukčiji pristup, definirajući čitav komplet geometrijskih parametara kojima se može osigurati ponavljanje identičnih jedinica u dimenzioniranju brodskih prostora. Jednostavnim rječnikom rečeno elementi brodskog trupa i nadgrađa konstruirani su kao zasebne komponente. Brodovi se mogu razlikovati od baznog SIGMA projekta po broju ugrađenih segmenata ali i po redoslijedu ugrađenih segmenata.

Iskušani dizajn brodskog trupa
Radi vrednovanja geometrijskog modulariteta primijenjenog u izgradnji brodskog trupa po SIGMA principima, proveden je veliki broj testiranja u bazenima na brodskim modelima, koja su zajednički organizirali nizozemski Pomorski institut i Royal Schelde inženjering. Prvi rezultat tih ispitivanja bila je spoznaja da se geometrijski modularitet slobodno može primijeniti dodavanjem paralelnih središnjih brodskih modula (sekcija) bez narušavanja hidrodinamičkih osobina trupa, bez degradacija brzine te deplasmanskih karakteristika samog trupa. Rezultati ispitivanja u bazenima Kraljevskog pomorskog insituta rezultirali su dimenzioniranjem serije patrolnih plovila u kojoj se mogu proizvoditi brodovi u rasponu od 52 do 98 metara duljine i s deplasmanom koji se kreće od 440 do 1930 tona. Royal Schelde je za svoju seriju modularno projektiranih brodova uveo sustav označavanja s četiri broja. Prve dvije znamenke odnose se na približnu duljinu a treća i četvrta znamenka na širinu broda u metrima. Geometrijski modularitet omogućio je konstruktorima da dizajniraju brodski trup i nadgrađe na prilično jednostavan način koji omogućava primjenu provjerenih tehničkih rješenja, jednostavan raspored opreme i naoružanja te najbolji mogući raspored i pristup unutrašnjim prostorima broda i ugrađenoj opremi.

Brodsko nadgrađe i zapovijedni most ergonomski su projektirani uz posebnu pozornost koja je posvećena optičkoj panoramskoj vidljivosti koja se s njega pruža. SIGMA geometrijsko – modularni princip gradnje brodskog trupa integrirao je u sebi i različite mogućnosti smanjenja valjanja broda na nemirnom moru, odnosno sustave stabiliziranja broda ovisno o njegovoj trenutačnoj brzini (ljuljna kobilica, tank za stabilizaciju). Konstruktori broda nastojali su smanjiti fizička polja broda primjenom različitih i danas opće poznatih brodograđevnih metoda kao što su različita nagnutost bokova broda i površina nadgrađa, elastično temeljenje porivnih i pomoćnih strojeva. Treba odmah istaknuti da je SIGMA projekt korveta koje će se isporučiti Indoneziji ipak znatno siromašniji u primjeni stealth-dizajna u odnosu na vodeće projekte takvog tipa koji su izgrađeni u Švedskoj i Njemačkoj (korvete Visby i Braunshwaig) ili koji se planiraju graditi/ grade u Francuskoj, Rusiji ili Poljskoj. Brodski trup i uporabljivost broda računski je proračunana na udare vjetra do 100 čvorova.

Inačice borbenog sustava
Kod SIGMA konstruktorskog pristupa izgradnji broda kao plovno-borbene platforme ova se može vrlo brzo i lako prilagoditi traženim zadaćama i misijama u kojima će se brod prvenstveno koristiti. Tako je moguće istu plovnu platformu dobiti u patrolnoj inačici, koja je namijenjena za potrebe obalne straže, odobalnog patrolni broda, u potpuno opremljenoj borbenoj inačici raketne korvete ili bilo kakvoj drugoj inačici i konfiguraciji koju naruči potencijalni kupac. Izabrana inačica podrazumijeva i determinira konfiguraciju primijenjenih borbenih i senzorskih sustava, brodsku propulziju, doplov te maksimalnu i ekonomsku brzinu broda. Svi ti elementi zajedno određuju oblik trupa i nadgrađa broda. Zahvaljujući svojoj dugoj i uspješnoj suradnji s renomiranim i provjerenim proizvođačima brodskih borbenih sustava i naoružanja Royal Schelde je u stanju ugraditi i isporučiti potencijalnom naručitelju izabranu inačicu borbenog sustava koja najbolje odgovara glavnoj zadaći broda.

Balansiranje vojnih i komercijalnih standarda
Prema navodima u svojim propagandnim materijalima Royal Schelde posebno ističe kvalitetu svojih proizvoda i kompetativnost u primeni mnogih tehnologija te svoje veliko iskustvo u primjeni i pametnom “miješanju” komercijalnih i vojnih standarda i specifikacija koje se s velikim uspjehom primjenjuju u nizozemskim vojno-brodograđevnim projektima od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća. Royal Schelde je za potrebe Nizozemske ratne mornarice već konstruirao i izgradio četiri nove fregate tipa DCF (Air Defence Command Frigates) uz uporabu pomorsko-komercijalne opreme i tehnologija koji udovoljavaju i specifičnim vojnim potrebama. Čak što više, ove fregate zadovoljavaju i najviše zahtijevane operativne i tehničke zahtjeve koji je njihov naručitelj stavio pred konstruktore i brodograditelje. Ovakav konstruktorski prilaz omogućava i dopušta naručitelju da dogovorom i suradnjom s konstruktorskim timom dobije visokokvalitetan proizvod-brod s različitim (traženim) omjerom komercijalnih i/ili vojnih standarda i specifikacija, koji će uz pogodnu cijenu najbolje odgovarati traženim operativnim zahtjevima samog naručitelja.

Indonezijska narudžba
Projekt geometrijsko moduliranih brodova klase SIGMA ponuđen je na svjetsko tržište ali i domaćoj mornarici koja u idućih godinama upravo s takvim tipom broda namjerava zamijeniti neke od svojih starijih tipova plovila kojima polako ističe uporabni vijek. Prvi komercijalni uspjeh na međunarodnom tržištu Royal Schelde je postigao prodajom četiriju plovnih jedinica ratnoj mornarici Indonezije. Ugovor o izgradnji prvih dviju korveta za Indoneziju potpisan je sredinom 2004. a početak izgradnje i rezanja prvih limova bio je u listopadu iste godine. Prema odrednicama ugovora prve dvije korvete iz naručene serije izgrađene su i opremaju se u Vlissingenu u Nizozemskoj a druge dvije su se trebale graditi u indonezijskim brodogradilištima. Koliko se zna iz dostupnih dokumenata izgleda da je došlo do određenih ugovornih izmjena pa se treća i četvrta korveta također grade na navozima brodogradilišta u Vlissingenu.

Prve dvije korvete iz indonezijskog programa dobile su imena KRI 365 Diponegoro i KRI 366 Hasanuddin. Treća korveta iz serije dobit će ime Sultan Iskandar Musa a četvrta Frans Kaisiepo. Kobilice za prve dvije korvete položene su istog dana 24. ožujka 2005. Nakon godinu i pol dana gradnje oba broda su porinuta u more na zajedničkoj svečanosti 16. rujna 2006. Trenutačno se obje korvete nalaze u fazi završnog opremanja. Program ispitivanja obaju brodova trebao bi početi tijekom proljeća 2007. a isporuka indonezijskoj mornarici predviđena je za mjesec lipanj 2007. ( KRI 365 Diponegoro) odnosno za mjesec studeni 2007. (KRI 366 Hasanuddin). Kobilice za treću i četvrtu korvetu položene su 8. svibnja 2006. Ako ne bude neplaniranih događaja, porinuće tih brodova bit će u prosinacu 2007. (KRI 367 Sultan Iskandar Musa) odnosno u lipanju 2008. (KRI 368 Frans Kaisiepo). Završno opremanje i ispitivanje novogradnji te primopredaja indonezijskoj ratnoj mornarici planirana je za treći brod iz serije u rujnu 2008. a za četvrti u ožujku 2009. Prema dostupnim podacima indonezijska vlada će za prva dva naručena broda platiti cijenu od 340 milijuna eura (170 milijuna eura po brodu).

Sustav naoružanja
U sklopu programa modernizacije i jačanja mornaričke komponente svojih oružanih snaga Indonezija je od Royal Scheldea naručila izgradnju četiri plovne jedinice u punoj borbenoj konfiguraciji. Namjena ovih korveta bit će prvenstveno zaštita teriotorijalnih voda Indonezije i njihovog ekonomskog pojasa, nadzor plovidbe trgovačkih brodova, te posebno odvraćanje od mogućih zloupotreba plovidbenih ruta radi krijumčarenja oružja kroz teritorijalne vode. Osim toga ove korvete će preuzeti na sebe i dobar dio zadaća u borbi protiv piraterije koja još nije iskorijenjena u tim krajevima svijeta. Indonezija je za sebe naručila inačicu SIGMA 9113, odnosno brodove duljine 90,71 metar i širine 13,02 metra. Standardni deplasman brodova iznosi 1692 tone, odnosno 1927 tona puni deplasman.

Korvete klase SIGMA predstavljaju multifunkcionalne borbene platforme s djelomičnim stealth karakteristikama. Glavno naoružanje broda su krstareći protubrodski projektili Exocet MM40 Mk 2 (težina 870 kg, duljina 5,8 m, dijametar 0,35 m, brzina 0,93 Macha). Namijenjen je uništavanju površinskih brodova sa završnim sea-skimming profilom leta na daljinama do 38 NM odnosno 70 km. Dva dvostruka lansera ovih krstarećih protubrodskih raketa postavljena su na nadgrađu broda, odmah iza glavnog jarbola. Prema potrebi postoji mogućnost da se dvostruki lanseri zamjene četverostrukim lanserima raketa što bi raketni udar ove korvete povećalo sa 4 na 8 raketa. Radi proturaketne obrane broda na krovu zapovjednog mosta i zadnjem kraju nadgrađa ugrađen je po jedan četverostruki lanser Tetral za rakete SAM Mistral. Ovaj žiro-stabilizirani i automatizirani proturaketni sustav vrlo dobro je adaptiran za protuzračnu obranu brodova. Lanser s četiri rakete teži 600 kg i pokriva prostor po azimutu od 310° a po elevaciji od -16° do +75°. Dva lansera (po jedan na pramcu i krmi) u potpunosti pokrivaju prostor u punom krugu od 360° oko broda sa značajnim zonama međusobnog prekrivanja. Raketa Mistral ima težinu od 18,7 kg, dijametar od 90 mm i duljinu od 1,86 m. S pasivnim IC navođenjem, bojnom glavom od 3 kg i maksimalnom brzinom od 2,5 Macha ova raketa se prema podacima njenog proizvođača odlikuje uspješnošću pogađanja zračnih ciljeva od vrlo visokih 93 % na daljinama do 5 km. Vrijeme reakcije ovog sustava na zračno-raketnu opasnost iznosi pet sekundi za prvu raketu, odnosno tri sekunde za svaku sljedeću raketu nakon uočavanja cilja.

Na pramcu broda ugrađen je brodski top dvostruke namjene Oto Melara 76 mm Super Rapid, namijenjen za uništavanje površinskih i kopnenih ciljeva te ciljeva u zračnom prostoru. Ovaj dobro poznati top odlikuje se brzinom paljbe od 120 granata u minuti. Težina topa je 7500 kg i pokriva prostor po elevaciji od -15° do + 85°. Maksimalna brzina okretanja iznosi 72° / sec a u svojoj barbeti ima spremnih 80 granata za ispaljivanje. Sposoban je za ispaljivanje različitih vrsta streljiva težina 12,7 do 13,1 kg na daljine od 20 do 30 km (površinski i kopneni ciljevi), odnosno 7 – 9 km za zračne ciljeve.

Za blisku obranu broda na bokove krmenog dijela nadgrađa ugrađena su dva automatska topa Vector G 12 20 mm. Za protupodmorničku borbu namijenjena su dva trostruka torpedna lansera B515 za torpeda 3A 244S Mod II/MU 90 kalibra 324 mm dometa 15 km. Torpedni lanseri ugrađeni su na bokovima krmenog dijela nadgrađa. Raketne korvete SIGMA 9113 imaju mogućnost prijema jednog helikoptera do 5 tona težine (veličine Lynxa) na svoju sletnu palubu na krmu broda i smještaj istog u helikopterski hangar koji također postoji kao opcija koja se može dobiti po želji naručitelja. Na brodskom nadgrađu ugrađena su po dva Terma SKWS lansera radarskih i infracrvenih ometača. Ovaj sustav baziran je na dva Terma DL-12T dvanaestocijevna 130 mm lansera. Postavljeni na oba boka broda i pokrivaju u potpunosti prostor od 360° oko njega. Sposobni su za ispaljivanje svih 130 mm standardiziranih NATO infracrvenih, radarskih, kombiniranih (IC + R mamaca) i torpednih mamaca i ometača. Sustav je u potpunosti automatiziran i integriran u zapovjedno-nadzorni brodski sustav Tacticos.
Na krmi korveta nalazi se sletna platforma predviđena za prijem helikoptera do maksimalno pet tona težine. Helikopterske operacije moći će se provoditi danju i noću, u svim vremenskim uvjetima koje ne “iskaču: iz okvira onoga što se danas u tom segmentu smatra normalnim. Vrlo je vjerovatno da će se Indonezijska mornarica opredijeliti za nabavku helikoptera tipa Lynx iz sastava nizozemske mornarice koja ih uskoro namjerava zamijeniti novim NH-90 helikopterima. Iz indonezijskih vojnih krugova stižu najave da bi se uz određene adaptacije sletne platforme mogli koristiti helikopterima i do 10 tona težine, pa se razmišlja i o primjeni helikoptera Super Puma.

Zapovjedno – nadzorni sustav
Zapovjedno-borbeni sustav, taktički data-link, navigacijski radar, radarski sustav za nadzor i upravljanje paljbom, sonarni sustav, IFF sustav i optoelektroniku, te ESM sustav (Electronic Support Measure) u potpunosti isporučuje poznata firma Thales Netherlands. Na indonezijske brodove ugradit će se zapovjedno-nadzorni sustav “Tacticos CMS” (Tactical Information and Command System) koji će u sebi moći integrirati podatke dobivene s nadzornog multifunkcionalnog radara MW-08 3D (G-band) koji osigurava potpuno automatizirano praćenje zračno-površinske situacije na srednjim daljinama do 125 km, te ciljničkog radara tipa Lirod FC Mk 2 (K-band) s optroničkim direktorom i prenijeti ih na oružne sustave broda. Za prijenos podataka rabit će se taktički “Y Mk2” data-link. u podvodniom paketu senzorske opreme je Thalesov Kingklip UMS 4132 trupno-ugrađeni sonar s mogućnosti rada u aktivnom i pasivnom modalitetu rada. Sustav brodskih komunikacija temeljen je na Thales /Signaal sustavu FOKON. Na brod je ugrađen Imtech UniMACs 3000 integrirani zapovjedni sustav za upravljanje pomoćnim brodskim sustavima.

Brodska propulzija
Sustav brodske propulzije konstruiran je tako da može zadovoljiti različite želje i potrebe potencijalnih naručitelja. Osnovna inačica uključuje dvije propelerske osovine s promjenjivim pitch-propelerima s pet lopatica ili dva water-jeta (vodomlazna propulzora) koje pokreću dva ili četiri glavna porivna dizel stroja. Druga inačica propulzijskog sustava koja se nudi kupcima odnosi se na potpuno elektrificiranom pogonu, kojeg sačinjava set od 4-6 dizel generatora koji pokreću dvije propelerske osovine s fiksnim propelerima ili dva water-jeta.
Na koncu, prema tvrdnjama samog proizvođača predviđena je (prema želji naručitelja) i ugradnja plinske turbine s odgovarajućim reduktorskim postrojenjem, koje bi prenosilo snagu na propelerske osovine, odnosno vodomlazne propulzore. Na indonezijskim korvetama KRI 365 Diponegoro i KRI 366 Hasanuddin ugrađena su po dva glavna dizel porivna stroja tipa SEMT- Pielstick 20PA6B STC, svaki snage od 8910 kW odnosno 2×12105 KS. Instalirana snaga glavnih porivnih strojeva i oblik trupa omogućavaju korvetama tipa SIGMA 9113 postizanje maksimalne brzine iznad 30 čvorova, iako je deklarirana brzina koju proizvođač navodi “samo” 28 čvorova. Električnu energiju osiguravaju četiri dizel-generatora tipa Caterpillar 3604C svaki snage 350 kW.

Doplov broda je deklariran na 3600 NM pri krstarećoj brzini od 18 čvorova, odnosno 4800 NM ekonomskom brzinom od 14 čvorova. Uz relativno veliki stupanj automatizacije posada indonezijskih korveta KRI 365 Diponegoro i KRI 366 Hasanuddin brojit će ukupno 80 članova koji će se do potpunog preuzimanja brodova uvježbavati na Thalesovim simulatorima u Nizozemskoj. Autonomnost indonezijskih korveta deklarirana je na 20 dana.

Nizozemska inačica
Prema natpisima u tamošnjem tisku Royal Schelde Naval Shipbuilding razvio je i ponudio Kraljevskoj nizozemskoj ratnoj mornarici projekt “povećane i produljene” korvete iz programa SIGMA koji bi trebao zamijeniti one borbene plovne jedinice kojima uporabni vijek ističe u nekoliko idućih godina. Ako su najave točne, povećana inačica SIGME namijenjena domaćoj mornarici imala bi gotovo za 50 % veći deplasman od trenutačno najveće inačice tj. SIGME 9113. Buduća “maksi” inačica SIGME trebala bi imati deplasman od 3000 tona. Gotovo sa sigurnošću se može predvidjeti da će uz povećani deplasman, odnosno vanjske izmjere korvete ona imati znatno veći doplov uz znatnije povećanje borbenih sposobnosti zbog toga što će Nizozemci sigurno na “domaći” brod ugraditi puno moćnije senzorske i oružne sustave nego što se to nudi u izvoznim inačicama.

Igor SPICIJARIĆ