Ljeto 1915. pretvorilo je Galipoljsku bitku u pravi rovovski rat. Obje su strane kopale rovove…
Zračni napad na Banske dvore
U povodu 33. obljetnice zračnog napada na Banske dvore, 7. listopada u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991./1995. održan je prigodni program tijekom kojeg je predstavljena publikacija Zračni napad na Banske dvore 1991., poznatog hrvatskog fotografa Luke Mjede
Sedmi dan mjeseca listopada ostat će u hrvatskoj povijesti kao podsjetnik na neuspjeli atentat na hrvatski politički vrh, odnosno bombardiranje i raketiranje Banskih dvora, te na materijalnu štetu na kulturnoj baštini Gornjeg grada, nastalu u napadu zrakoplovnih snaga JNA. Tog su dana 1991. godine oko 15 sati jugoslavenski borbeni avioni MiG-29 napali zgradu Banskih dvora ispalivši šest raketa. U povodu 33. obljetnice zračnog napada na Banske dvore, 7. listopada u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991./1995. održan je prigodni program tijekom kojeg je predstavljena publikacija Zračni napad na Banske dvore 1991., poznatog hrvatskog fotografa Luke Mjede. U fotomonografiji, nastaloj u zajedničkom izdanju Muzeja grada Zagreba i Hrvatskog fotografskog centra, nalaze se fotografije posljedica napada Jugoslavenske narodne armije na rezidencijalni kompleks u povijesnoj jezgri Zagreba. Luku Mjedu nalazimo dan poslije obljetnice na adresi Radićeva 20, gdje je postavljena izložba s njegovim fotografijama uništenih Banskih dvora, a po zatvaranju izložbe svoju fotografsku građu poklonit će Muzeju grada Zagreba.

Većina fotografija nastala je dan poslije napada, kad je Mjeda na poziv Ureda Predsjednika došao snimiti devastirane prostore kako bi ostao slikovni dokaz o onome što se dogodilo. Izložbom želi pridonijeti čuvanju sjećanja na jedan od najtežih dana u povijesti zagrebačkog Gornjeg grada. “Počeli smo zaboravljati stvari, pa tako i ovakve događaje i zato ih se treba ponekad prisjetiti, te prenijeti na naše mlade generacije kako bi očuvali uspomenu na njih”, dodaje Mjeda. U sklopu programa predstavljen je i katalog izložbe Vojarna “Maršal Tito” u Zagrebu 1991. Spomenuta je izložba prvi put postavljena u prosincu 2021., u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991./1995., a trenutačno gostuje u Muzeju Domovinskog rata u Dubrovniku. Njezino prvo gostovanje bilo je u Kulturnom centru Travno, na autentičnoj lokaciji gdje su se građani tijekom 1991. skrivali od napada iz Maršalke. Događanja oko te velike vojarne prilog su kontekstu ratnih zbivanja u gradu Zagrebu, koja su kulminirala zračnim napadom Jugoslavenske narodne armije na Gornji grad s ciljem atentata na političko vodstvo Hrvatske. Autor Juraj Sekula objasnio nam je kako izložba govori o blokadi i oslobađanju najznačajnije zagrebačke vojarne, iz koje je prijetila opasnost za hrvatsku vlast, kao i za sam glavni grad. “Ovo je samo početak velikog projekta Zagrebačke vojarne 1991., u kojem će se obraditi svaka vojarna zasebno. Cilj nam je ulaziti u kvartove gdje su nekad bile vojarne i od građana skupiti građu za Muzej grada Zagreba kako bismo mogli organizirati veliku izložbu o svim zagrebačkim vojarnama”, rekao je Sekula.
Pripremila: Janja Marijanović Šaravanja; foto: Luka Mjeda