Đakovačka tvrtka Hemco poznata je po zaštitnoj i radnoj odjeći koju razvija i proizvodi te kojom oprema vojnike, policajce, vatrogasce, spašavatelje i druge profesionalce iz Hrvatske i inozemstva. Sljedeći je bitan korak što veća vidljivost na europskom tržištu, no ona nije moguća bez kontinuiranog istraživanja, razvoja i ulaganja

Čak i ako ništa ne znate o transformaciji europske tekstilne industrije od 1990. do danas, već površnim uvidom brzo ćete doći do ključnog podatka. Nekadašnja masovna proizvodnja velikim je dijelom preseljena u Aziju, što je za Stari Kontinent značilo gašenje mnogih radnih mjesta. Ti procesi jako su izraženi upravo u Hrvatskoj jer se njihov početak poklopio s ratom i prelaskom na tržišnu ekonomiju. No, transformacija je podrazumijevala i postupno okretanje europske tekstilne industrije prema specijaliziranim tekstilima, a time i proizvodnji odjeće za profesionalnu uporabu. Primjerice, radnoj i zaštitnoj odjeći te vojnim i policijskim odorama. Đakovačka tvrtka Hemco specijalizirana je upravo za razvoj, dizajniranje i proizvodnju takvog asortimana. Utemeljena je 1992. godine, a njezin osnivač i direktor Slobodan Mihalj kaže nam da je doslovce počeo u garaži obiteljske kuće. Prije no što nas je poveo u obilazak postrojenja svoje tvrtke smještenih u samom gradu Đakovu, pokazao nam je otvoreni prostor između dviju zgrada. “Ovdje ćemo proširiti pogon, zatvorit ćemo prostor i podignuti dvije etaže”, objašnjava nam te naglašava stalan razvoj tvrtke. Dakle, to je pravi kompleks s posloženom infrastrukturom. Ali ne bismo ga nazvali malom tvornicom u onom nekadašnjem smislu. Jer kompleks zaokružuje cijeli proces, od ideje preko proizvodnje do skladišta iz kojeg se proizvodi distribuiraju po Hrvatskoj i još desetak zemalja. To shvaćate tek nakon obilaska.

Razvoj i doza rizika

Da biste obišli kompleks, pogledali što se sve u njemu radi i porazgovarali s djelatnicima potrebno je dosta vremena. Jer cjelokupan proces na jednom mjestu znači i da tvrtka ima dosta različitih odjela. Među najzanimljivijima je onaj koji se bavi isključivo razvojem. Petnaestak djelatnika razvija nove proizvode i poboljšava stare. I taj je segment, kako kaže direktor, ključan za tvrtku. “Od prvog dana naša priča išla je u razvojnom, a ne statičnom smjeru”, naglašava Mihalj, no dodaje i da takav pristup u sebi uvijek ima dozu rizika. No, u spomenutim okolnostima potpunih promjena u europskom i hrvatskom sektoru proizvodnje tekstila to je jedini način opstanka. “Da, to je rizik. Razvoj nije gotov, naučen proizvod, njega nam nitko neće platiti. Doduše, mi ga uobičajeno radimo s puno partnera iz Hrvatske i inozemstva, iz industrije, institucija, pa i akademske i znanstvene zajednice. No, na kraju sve ovisi o kupcu. Ako on izrazi želju da razvijemo neki proizvod, a onda ga ne kupi, pitanje je hoćemo li kapitalizirati uložena sredstva. Može se dogoditi da uložimo desetke tisuća eura, i nikomu ništa. To je očiti rizik. No to je i jedini put koji smo mi vidjeli. Osim istraživanja i razvoja, podrazumijeva jako puno edukacije djelatnika te stalna ulaganja u tehnologiju. Evo, upravo smo naručili novi stroj, koji će djelovati u izradi novih proizvoda”, nastavlja poduzetnik. Uskoro nam pokazuje i računalo s velikim monitorima – na njemu je instaliran CLO 2025.2, najnovija inačica 3D profesionalnog softvera za dizajniranje odjeće, koja podrazumijeva i umjetnu inteligenciju. “Vjerojatno smo njegovi prvi korisnici u Hrvatskoj”, ističe djelatnica koja radi na programu. Na tržištu se pojavio sredinom studenog prošle godine. Ipak, unatoč tehnologiji i informatici, ručni rad još uvijek je nezamjenjiv. Jedan od ključnih dijelova kompleksa je šivaonica, u kojoj marljive djelatnice sjede za šivaćim strojevima i pažljivo spajaju dijelove budućih odora vojnika, policajaca, vatrogasaca, radnika na naftnim platformama…

Mi dajemo prijedloge, vojska korekcije

Hemco smo zadnji put obišli prije pet godina, kad je tvrtka stekla NATO-ov certifikat AQAP 2110 kao potvrdu da se njezini proizvodi za vojne potrebe proizvode prema strogim NATO-ovim standardima kvalitete. To je u neku ruku bila i potvrda relevantnosti njezinih proizvoda namijenjenih oružanim snagama. Stekla je i međunarodne standarde ISO 9001 (kvaliteta), ISO 45001 (zdravlje i sigurnost), ISO 14001 (upravljanje okolišem), ISO 27001 (informacijska sigurnost) te ISO 50001 (energija). Potonji certifikat može se vidjeti na krovu pogona, obloženom solarnim panelima. Tvrtka je trenutačno u procesu dobivanja EcoVadis certifikata, čime dodatno potvrđuje posvećenost održivosti i odgovornom poslovanju. U tvrtki ističu da su njezini proizvodi za našu vojsku takvi da ih radi od početka do kraja, naravno, u suradnji sa strukturama MORH-a i OSRH: “Mi dajemo prijedloge, oni daju korekcije. Tako surađujemo i s MUP-om; Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije; Carinskom upravom; naftnim tvrtkama…” Podsjetimo, među proizvodima za OSRH najpoznatiji su kombinezoni za pripadnike Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te oklopno-mehaniziranih postrojbi. U OSRH ih, primjerice, nose piloti aviona Rafale i Pilatus PC-9; helikoptera Mi-171Sh, UH-60 Black Hawk i OH-58D Kiowa Warrior; posade borbenih oklopnih vozila Patria, Bradley i M-80… Isto tako, iz Đakova u postrojbe dolazi i posebna zaštitna odjeća za pripadnike namjenski organiziranih protupožarnih snaga koje ustrojavaju Oružane snage. Mihalj dodaje i da, kao član zajednice hrvatskih proizvođača, Hemco šije najveći dio prikrivnih odora koje nose pripadnici OSRH. No, kako se naša vojska razvija te se za njezine potrebe nabavljaju i nova oružna sredstva, tvrtka nastoji pratiti taj ritam. Vlasnik kaže da, što se tiče aktualnih materijala, na njihovoj pogodnosti za zadaće, udobnosti, praktičnosti, izdržljivosti, negorivosti i prilagodljivosti klimatskim uvjetima, što je ključno za vojnike, rade po svim NATO-ovim i EU-ovim standardima te iskazanim potrebama. “Što se tiče kvalitete, mi ne zaostajemo niti za jednom tvrtkom u svijetu. To vam mogu jamčiti. Uveli smo i menadžera za kontrolu kvalitete. Jer kvaliteta mora biti neosporna, ugrađena u naše gene. Zapravo, uopće nije potrebno da je spominjemo, ona se podrazumijeva”, kategoričan je Mihalj. I dodaje da su, što se tiče vojničkih kombinezona, njih još prije desetak godina počeli raditi od tadašnjih najboljih materijala, koji su udovoljavali svim zahtjevima i normama.

Avioni i tenkovi

No, modifikacije su uvijek moguće. A za njih su ključne primjedbe krajnjih korisnika. “Do što boljih proizvoda pokušavamo doći zajedno s kupcima. Uvijek nas zanimaju povratne informacije u kojima, primjerice, piloti kažu što žele, što ne žele, što je potrebno popraviti, što prilagoditi… Kako smo mi proizvođači, možemo im ispuniti želje i to u roku odmah. To je najveća razlika između nas i tvrtki koje isključivo prodaju proizvode na tržištu”, kaže osnivač Hemca. Ukratko nam je ispričao i detalje o kombinezonu za pilote Rafalea, koje je Hemco počeo pripremati nedugo nakon potpisivanja ugovora o nabavi, obuci i isporuci. U osnovi, on je bio sličan kombinezonu za pilote aviona MiG-21. Međutim, nakon što su pripadnici HRZ-a otišli u Francusku na obuku, u Đakovo je stigla službena informacija da su potrebne neke manje modifikacije. One su provedene vrlo brzo, u Francusku je poslana još jedna nova tranša modificiranih kombinezona, a hrvatski piloti su onda u travnju 2024. noseći ih doletjeli u domovinu s prvih šest aviona. “Vidjeti nove avione bila je velika stvar za Hrvatsku, a nama koji smo imali svoj mali udio u toj priči bila je čast vidjeti pilote u našim kombinezonima”, prisjeća se Mihalj.

Dok obilazimo i druge prostorije, poput tvrtkina laboratorija za ispitivanje proizvoda, načinjemo i temu budućih tenkova Leopard 2A8 kojima će biti opremljena Gardijska oklopno-mehanizirana brigada OSRH. Tenkovi će biti stacionirani nedaleko od sjedišta Hemca, u đakovačkoj vojarni “3. gardijske brigade Kune”. “Već se raspitujemo hoće li na kombinezonima za posade Leoparda biti potrebne ikakve promjene u odnosu na aktualne. Vjerujem da će eventualne modifikacije biti dizajnerske, da će ići u pravcu neke veće praktičnosti ili uporabljivosti. Sadašnji kombinezoni, što se tiče materijala, imaju sva potrebna svojstva. Uspoređivali smo ih s onima strane proizvodnje koje koriste tenkisti zemalja NATO-a: materijal je jednak. Međutim, ne mogu sve vojske svijeta nositi jednake kombinezone. Različite zadaće, različiti avioni, helikopteri i tenkovi traže različite detalje. U svakom slučaju, prilagođavat ćemo se”, najavljuje Mihalj.

Suradnja s obrazovnim institucijama

Jedno logično pitanje koje smo postavili jest: Koliko je uopće ostalo prostora za daljnji razvoj vojnih te policijskih odora i kombinezona, kao i druge zaštitne odjeće? Baš kao i drugi proizvođači iz svojeg specijaliziranog dijela sektora, i Hemco nastoji odgovoriti na to pitanje. “Nismo sami, surađujemo s velikim europskim proizvođačima. U Hrvatskoj je ključna ona s tvrtkom Čateks, s kojom smo partner u mnogim projektima, pomažemo jedni drugima i surađujemo kao domaće tvrtke”, objašnjavaju u Hemcu. No niti to nije dovoljno, traži se suradnja s mnogim drugim institucijama. Jedan od povoda za naš posjet tvrtki bilo je nedavno potpisivanje sporazuma o suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”. Tako su, kako su naveli, započeli zajednički rad s ciljem stvaranja konkretnih, primjenjivih rješenja u području sigurnosti i obrane. Školsko-znanstvena zajednica bitan je Hemcov partner. I to ne samo za suradnju u području istraživanja i razvoja nego i u školovanju te osposobljavanju novih djelatnika. Primjerice, tvrtka već niz godina omogućava stipendije budućim tekstilnim tehnolozima i konstruktorima, a studenti i učenici imaju priliku doći u njezine urede i pogone na praksu. Suradnja s Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu razumljiva je sama po sebi. Na popisu su i Ekonomski fakultet u Zagrebu; Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka; zagrebačko veleučilište Effectus i nekoliko srednjih škola. “U naše programe želimo uključiti što više mladih ljudi”, govori Mihalj.

U potrazi se koriste i fondovi Europske unije. Hemco ih je već, primjerice, rabio za spomenutu solarnu energetsku mrežu te nabavu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Ali u ovom trenutku jako zanimljivo zvuči projekt SafeStride, čiju je provedbu tvrtka započela 30. prosinca 2024. Njegova ukupna vrijednost je 4,37 milijuna eura, a udio EU-a u financiranju je tri milijuna eura. Kako je ukratko opisano, cilj projekta je: “Validirati SafeStride – inteligentni nosivi sustav dvojne namjene, namijenjen detekciji kritičnih ozljeda i praćenju vitalnih parametara pripadnika profesionalnih službi te povećanju razine situacijske svjesnosti u okviru njihovih taktičkih, spasilačkih, kriznih i sličnih situacija.”

Jedan projekt – više mogućnosti

SafeStride bismo, slobodno interpretirajući, mogli nazvati pametnom odorom, koja će se sastojati od: pametnog zaštitnog odijela namijenjenog detekciji kritičnih ozljeda te pametne taktičke majice namijenjene praćenju biomedicinskog stanja sudionika različitih misija. U projekt, koji će trajati do prosinca 2027., kao industrijski partneri uključene su i softverska tvrtka Ignit Group iz Zagreba te alatnica T3M iz Cerovca Vukmanićkog kod Karlovca, kao i Veleučilište u Karlovcu kao partnerska organizacija za istraživanje i širenje znanja. Takva pametna odora bila bi namijenjena policiji, vojsci, vatrogascima, službama za traganje i spašavanje… No, jasno je da svaka od tih službi ima svoje zahtjeve i da razvoj onda mora ići u više različitih smjerova. Slobodan Mihalj rekao nam je da je Hemco već razvio odjeću koja podupire različitu senzoriku. Namijenjena je vatrogascima, a može, primjerice, služiti dok interveniraju u zatvorenim prostorima. Oni i njihovi zapovjednici preko nje mogu dobivati podatke o situaciji u prostoru, ali i o psihofizičkom stanju vatrogasca. Unutar policijskih, a posebno vojnih postrojbi, situacija je nešto kompleksnija. Senzori su korisni, ali mogu položaj osobe koja nosi tu odjeću otkriti njezinim protivnicima. I zato je tu osnovni cilj razvoj odore čiji materijali prigušuju ili skrivaju toplinske i signalne potpise koje emitiraju osobe koje je nose. Dojam je da je to najveći izazov pred Hemcom i njegovim partnerima. U svakom slučaju, SafeStride će biti koristan za razvoj određenih tehnologija. Hoće li rezultirati odorom koja će ući u operativnu uporabu u nekoj instituciji obrambeno-sigurnosnog sektora, ponajprije će ovisiti o tim institucijama.

“Prvo su u Hemcu radili moji susjedi, pa ljudi iz Đakovštine, u međuvremenu smo uspostavili i pogon u Požegi. Sve ono što mogu, želimo ulagati i nabavljati u Đakovu, u Slavoniji, u Hrvatskoj”, ističe Mihalj, dodajući da danas tvrtka izvozi proizvode u desetak zemalja, no tu ne smije stati. Plan je daljnje širenje na europsko tržište, čiji obrambeno-sigurnosni sektor ima sve veću potražnju zbog aktualne geopolitičke situacije. Osnivač tvrtke kaže da žele što veću vidljivost na europskom tržištu, da budu prepoznati kao netko tko nema samo proizvodne pogone nego je i referentna točka za razvoj profesionalne odjeće prema zahtjevima kupca, a onda tu odjeću može i proizvesti. No, do tog cilja ne mogu sami i zato Mihalj tvrdi da hrvatske tvrtke koje su kompatibilne trebaju imati što tješnju suradnju i zajednički nastup na tržištima.

TEKST: Domagoj Vlahović; foto: Tomislav Brandt