Premda izložen manjim razaranjima od niza drugih hrvatskih gradova, i Zagreb je tijekom Domovinskog rata bio meta agresorskih, velikosrpskih nasrtaja. Jedan od njih, čiji je cilj trebao biti atentat na hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana raketiranjem Banskih dvora, odigrao se 7. listopada 1991.

Nakon održanog referenduma o državnoj samostalnosti Republike Hrvatske i iskazane volje građana za stvaranjem suverene i samostalne hrvatske države, te nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske donio je 25. lipnja 1991. godine Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Istodobno, neodlučna Europska zajednica vjerovala je da se jugoslavenska kriza i srpska agresija mogu i trebaju riješiti mirnim putem i od Hrvatske je tražila privremenu odgodu odluke o neovisnosti. Tako je nastao tromjesečni moratorij Europske zajednice na odluku Hrvatskog sabora.

Približavanjem roka isteka moratorija napetosti su rasle, a neprijatelj je u bjesomučnom pojačavanju agresije svakodnevno ubijao civile i razarao gradove i mjesta širom Hrvatske.

Prvo bombardiranje Zagreba dogodilo se 16. rujna 1991., kad su dva zrakoplova ispalila šest navođenih raketa gađajući televizijski odašiljač na Sljemenu. U danima koji su slijedili neprijateljski zrakoplovi neprestano su prelijetali Zagreb i napadali ga. Sirene zračnih uzbuna, život u skloništima, smrti, ranjavanja i neizvjesnost postali su svakodnevica Zagrepčana i velikog broja prognanika i izbjeglica za koje je Zagreb tad bio utočište.

I 7. listopada 1991., u 14 sati i 47 minuta u Zagrebu je oglašena uzbuna za opću opasnost, peta tog dana. Bio je ponedjeljak i dva jugozrakoplova tipa Galeb koja su poletjela s aerodroma na Udbini, te dva MiG-a koja su krenula iz Bihaća brzo su se približavala Zagrebu. U Banskim dvorima u tom je trenutku predsjednik Tuđman sa suradnicima održavao poslovni ručak s jugoslavenskim premijerom Antom Markovićem te predsjednikom jugoslavenskog predsjedništva Stipom Mesićem, a teme razgovora bile su vezane uz goruće, aktualne probleme i rješavanje hrvatskog državno-pravnog pitanja.

U 15 sati i jednu minutu zdanje Banskih dvora se zatreslo, stakla su se rasprsnula, konstrukcije stare građevine počele su se rušiti, uz tresak i oblak prašine žbuka sa zidova i stropova zasula je prostorije, veliki luster u dvorani tresnuo je i razletio se po stolu oko kojeg su, tek nekoliko minuta ranije, sjedili predsjednik Tuđman sa suradnicima i gostima. Zrakoplov tipa Galeb ispustio je na Banske dvore bombu američke proizvodnje tempiranu da eksplodira na razini njihova drugog kata. Drugi Galeb promašio je metu i pogodio nedaleki restoran Dubravkin put, kao i rakete MiG-ova, koje su pogodile zgrade u Visokoj ulici. Ukupno, u napadu na Banske dvore, koji su tad bili sjedište hrvatske Vlade i rezidencija hrvatskog predsjednika, jedna je osoba poginula, četiri su ozlijeđene, srušen je dio njihova krova, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije, a stradale su i okolne zgrade.

Od onoga što se tim činom željelo postići, danas je važnije ono što se kasnije zaista dogodilo i što 29 godina kasnije slavimo. Već su tijekom noći zastupnici prvog saziva Hrvatskog sabora izglasali, a jutro nakon napada, 8. listopada 1991., u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj ulici donijeli povijesnu odluku o neovisnosti Hrvatske i raskidu svih veza s bivšom državom.

Do 2019. godine 8. listopada slavio se kao državni praznik Dan neovisnosti, a od 2020. obilježava se kao spomendan Dan Hrvatskog sabora.

---

Oglašena uzbuna

I 7. listopada 1991., u 14 sati i 47 minuta u Zagrebu je oglašena uzbuna za opću opasnost, peta tog dana. Bio je ponedjeljak i dva jugozrakoplova tipa Galeb koja su poletjela s aerodroma na Udbini, te dva MiG-a koja su krenula iz Bihaća brzo su se približavala Zagrebu. U Banskim dvorima u tom je trenutku predsjednik Tuđman sa suradnicima i gostima održavao poslovni ručak.

---

Sabor izglasao neovisnost

Polažući na spomen-ploču na zgradi Vlade lovorov vijenac u znak sjećanja na 29. obljetnicu raketiranja Banskih dvora, premijer Andrej Plenković naglasio je kako je taj povijesni događaj bio prekretnica, budući da je Hrvatski sabor već iste noći izglasao neovisnost i prekinuo sve veze s bivšom državom.

Tekst: Lada Puljizević

Foto: Arhiva HVGI-ja