U Varaždinu je 23. i 24. srpnja održan Croatian International Airshow Varazdin 2016 (CIAV 2016),…
Tjedan psihologije u Hrvatskoj
Glavni cilj predavanja bio je približiti svakodnevnu psihologiju ljudima te pokazati kako psiholozi govore na temelju znanstvenih istraživanja, a ne špekulacija. Jedan od ciljeva bio je pokazati kako se psiholozi ne bave samo bolestima i neugodnim stanjima nego i ugodnim stanjima, kao što su sreća ili ljubav
Povodom 18. tjedna psihologije u Hrvatskoj pod geslom Čuvajmo mentalno zdravlje u vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi-Croatia“ održana su sredinom veljače predavanja za djelatnike Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske. Održale su ga satnica Ivana Selak časnica za vojnu psihologiju Zapovjedništva za potporu i bojnica Marina Kovačić, psihologinja Pukovnije Vojne policije i supervizantica kognitivno-bihevioralne terapije.
Satnica Selak prvog je dana održala predavanje pod nazivom Formula sreće – kako postati i ostati sretan u kojem je iznijela mnoge predodžbe koje ljudi imaju vezano za sreću te objasnila što je u njima istina, a što nije. Pritom je koristila otkrića mnogih znanstvenih istraživanja koja su provedena na temu sreće te objasnila “formulu sreće” i pokazala nekoliko vježbi za koje se znanstveno utvrdilo da dovode do većeg zadovoljstva životom. Glavni cilj predavanja bio je približiti svakodnevnu psihologiju ljudima te pokazati kako psiholozi govore na temelju znanstvenih istraživanja, a ne špekulacija. Jedan od ciljeva bio je pokazati kako se psiholozi ne bave samo bolestima i neugodnim stanjima nego i ugodnim stanjima, kao što su sreća, ljubav i sl. Satnica Selak istaknula je neke čimbenike koji utječu na naš doživljaj ispunjenosti i zadovoljstva životom : emocionalnu dobrobit, samoprihvaćanje i samopoštovanje, dobre socijalne odnose, ciljeve i smisao života, psihološku prilagodljivost te optimizam i zahvalnost. Svi ovi čimbenici zajedno čine složeni psihološki okvir sreće, koji nije samo rezultat okolnosti, već i naših unutarnjih stavova, emocija i ponašanja, istaknula je satnica. Na pitanje može li ocijeniti kakav je dojam predavanje ostavilo kod slušatelja rekla je: “Mislim da su slušatelji bili vrlo zadovoljni predavanjem. Aktivno su sudjelovali svojim razmišljanjima i iskustvima. Tijekom predavanja slikali su prezentaciju i imali mnoga pitanja. Nekolicina sudionika došla je prokomentirati različita prikazana istraživanja, a dobila sam informacije da u svojoj radnoj okolini prenose znanja koja su dobili na predavanju. A to je najvažnije, da se znanje proširi bilo na formalan (putem predavanja) ili neformalan način (usmenom predajom)“.
Drugog dana predavanja bojnica Kovačić održala je predavanje na temu Psihoterapija pod povećalom – za koga je, kako funkcionira, kako izgleda terapijski susret i druga pitanja. Govorila je o psihoterapiji kao obliku psihološke potpore s kojim se u Hrvatskoj većina ljudi nije osobno susrela. Istaknula je kako su zbog toga, ali i prisutne stigme, kod većeg dijela javnosti prisutna uvjerenja o psihoterapiji koja su u većoj ili manjoj mjeri pogrešna, a značajno utječu na vjerojatnost da će osoba potražiti psihološku pomoć onda kad joj je potrebna. “Tjedan psihologije u Hrvatskoj uvijek je dobra prilika da se važne teme iz područja psihičkog zdravlja približe javnosti pa tako i našim pripadnicima“, naglasila je bojnica Kovačić.
Mitovi o psihoterapiji
Temeljni cilj predavanja bio je destigmatizacija traženja psihološke pomoći i potpore. “Nastojala sam izbjegavati suhoparne definicije već na jednostavan način uz primjere pojasniti pojmove vezane uz temu. Primjerice, naglasiti ključne razlike između struka koje primarno povezujemo s psihičkim zdravljem – psihijatar, psiholog, psihoterapeut te što korisnici njihovih usluga mogu očekivati i dobiti. Zatim sam navela nekoliko mitova o psihoterapiji i objasnila zbog čega je važno imati točne informacije. Primjerice, uvjerenje da je psihoterapija samo za ‘slabe’ osobe i/ili osobe sa psihičkim bolestima, ne samo da je netočno već je i opasno, jer osoba koja u to vjeruje neće uopće potražiti potrebnu pomoć ili će značajno produljiti svoju patnju smatrajući da njezin problem ‘nije dovoljno velik’ za psihoterapiju“, naglasila je bojnica Kovačić. Na predavanju su ukratko spomenuti psihoterapijski pravci priznati u Republici Hrvatskoj i načela po kojima osoba može odlučiti kojem se psihoterapeutu obratiti za pomoć. Okosnica predavanja bilo je detaljno objašnjenje kako izgledaju psihoterapijski susreti u kognitivno-bihevioralnoj terapiji, jednoj od vodećih psihoterapija po učinkovitosti u rješavanju različitih problema psihičkog zdravlja (paničnih napada, depresije, specifičnih fobija, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, PTSP-a, ovisnosti, itd.) kao i u postizanju osobnih i profesionalnih ciljeva rasta i razvoja. Bojnica Kovačić istaknula je da veći broj vojnika oklijeva potražiti psihološku pomoć onda kad im je potrebna. “Kad govorimo o kategoriji vojnika, njima je dostupnost psihološke pomoći unutar vojnog sustava često uvjetovana razumijevanjem i senzibilitetom zapovjednog kadra, jer imaju smanjenu mogućnost ili nemogućnost izravnog kontakta s vojnim psihologom. Zbog toga je od presudne važnosti uspostavljanje kvalitetne komunikacije između vojnog psihologa i zapovjednika na svim razinama te psihoedukacija zapovjednog kadra o njihovoj važnoj ulozi u destigmatizaciji traženja psihološke pomoći.“ Polaznici su predavanje ocijenili korisnim pa je to poticaj da se s takvom i sličnim aktivnostima nastavi djelovati unutar vojnog sustava.
Hrvoje Lončarević; Foto: ZzP