Remontni zavod Zapovjedništva za potporu od 2016. provodi praktičnu nastavu za učenike srednjih strukovnih škola. Ove godine praktičnu nastavu u Zavodu pohađa 12 učenika Elektrostrojarske obrtničke škole, s kojom Remontni zavod ima višegodišnju suradnju. Učenici, od kojih je 11 smjer puškar i jedan smjer elektroničar-mehaničar, nekoliko puta tjedno dolaze u Zavod na praktični dio nastave

Remontni zavod Zapovjedništva za potporu više od 30 godina održava i ispituje borbeno naoružanje Oružanih snaga RH. No, javnosti je manje poznato da Zavod od 2016. provodi praktičnu nastavu za učenike srednjih strukovnih škola, a broj učenika na praktičnoj nastavi povećao se u proteklih desetak godina. Ove godine praktičnu nastavu u Zavodu pohađa 12 učenika Elektrostrojarske obrtničke škole, s kojom Remontni zavod ima višegodišnju suradnju. Učenici, od kojih je 11 smjer puškar i jedan smjer elektroničar-mehaničar, nekoliko puta tjedno dolaze u Zavod na izvođenje praktičnog dijela nastave. Posjetili smo Remontni zavod i imali priliku pitati učenike o iskustvu rada u Zavodu te motivaciji za odabir zanimanja. “Odabrao sam smjer puškar Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi, jer mi se činilo zanimljivo. Kad sam čuo da mogu u Remontnom zavodu obavljati praksu, to me još više privuklo. Nakon srednje škole volio bih doći tu raditi, a potom nastaviti raditi u Oružanim snagama RH. Jako je zanimljivo, kolege su susretljivi i voljni pomoći“, rekao nam je Ivan Brkić, učenik prvog razreda, a motivaciju za zanimanje puškara i iskustvo rada u Zavodu podijelili su i njegovi kolege Karlo Kovaček i Mata Šimičić, učenici trećeg razreda. “Odlučio sam se za zanimanje puškara, jer sam od djetinjstva volio oružje, privukla me vojska i sve njihove aktivnosti, a puno toga sam saznao putem interneta. Oružje je moja strast. Volio bih raditi u vojsci, razmišljam poslije škole ići u vojsku i potom se prijaviti se za rad u Remontnom zavodu“, rekao nam je Karlo, a Mata je odlučio biti puškar iz “ljubavi“ prema oružju. Zanimljivo mi je gledati različite mehanizme naoružanja, raditi servis na oružju i upoznavati se s novim naoružanjem. Ako budem imao priliku, volio bih ostati raditi u vojsci“. Narednik Miljenko Frkin, voditelj Odsjeka za pješačko naoružanje objašnjava nam da se na prvoj godini učenici tek uče pristupanju naoružanju, a na drugoj godini već puno samostalnije mogu obavljati poslove. “Tri do pet godina potrebno je da bi se postalo vrhunski tehničar za naoružanje, odnosno samostalan majstor, koji može odraditi svaki posao na terenu.  Učenici dolaze puni elana i poletnosti, žele odmah isprobati oružje, no taj korak dolazi tek po završetku pripreme, kontrole i svih ostalih preduvjeta, da bi se uopće moglo pristupiti ispitivanju naoružanja“, ističe narednik Frkin.

Bogato iskustvo za učenike

No, u Zavodu postoji mogućnost praktične nastave i za druga zanimanja, poput automehaničara, mehatroničara, bravara, zavarivača, autolakirera ili tapetara, rekao nam je zapovjednik Remontnog zavoda brigadir Ivan Leutar. “Mi imamo mogućnosti pružanja praktične nastave za svako od tih zanimanja i mogli bismo primiti godišnje desetak učenika. Interes nam je promovirati ova zanimanja, koja su potrebna Oružanim snagama, kako bi mladi ljudi koji su izvan sustava mogli vidjeti čime se bavimo i što radimo sa suvremenim tehnologijama kojima raspolažemo te da ih motiviramo pristupanju Oružanim snagama. Potrebno je pomlađivati Remontni zavod, jer dosta zaposlenih odlazi u mirovinu, a s njima i bogato znanje iskustvo, koje se ne može steći isključivo u školi, stoga je suradnja sa strukovnim školama itekako potrebna“, ističe brigadir Leutar. Program praktične nastave propisalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja te se vodi dnevnik rada i izdaju potvrde o provedbi praktične nastave koje njihova škola traži. Za obavljanje praktične nastave učenici primaju i novčanu naknadu za svoj rad u Zavodu. Učenici prvog razreda primaju 10 posto, učenici drugog razreda 20 posto, a učenici trećeg razreda 25 posto od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj za proteklu godinu, razmjerno broju provedenih sati na praktičnoj nastavi. Treba istaknuti da obavljanje praktične nastave u Remontnom zavodu na temelju ugovora između strukovne škole i MORH-a ne obvezuje učenike po završetku srednje škole na nastavak rada u MORH-u, no oni koji imaju interes za ostanak u Hrvatskoj vojsci, mogu se prijaviti na dragovoljno vojno osposobljavanje i po završetku osposobljavanja prijaviti se na natječaj za rad u Remontnom zavodu. “Trenutačno imamo jednog vojnika koji je prošao školovanje kod nas i praktičnu nastavu, trenutačno je raspoređen u Petrinji, ali kod nas je na usavršavanju“, rekao je brigadir Leutar. Riječ je o Karlu Hercegu , koji je 2019. završio školu za puškara. “Prvu godinu bio sam kod privatnika na praksi, a potom dvije godine u Remontnom zavodu. Oduvijek me zanimalo naoružanje, mehanizmi i načini rada naoružanja. Već sam godinu dana u Oružanim snagama i želim se dalje razvijati u tom smjeru“, rekao nam je Herceg.

Potrebna je veća suradnja sa strukovnim školama

Remontni zavod, uz Zapovjedništvo i Odjel za tehničku pripremu i potporu održavanju, koji upravlja svim poslovnim procesima i gdje uglavnom rade inženjeri, ima i četiri proizvodna odsjeka: Odsjek za održavanje naoružanja (podijeljen na odsjeke za pješačko, topničko i raketno naoružanje), Odsjek za održavanje vozila (podijeljen na odsjeke za održavanje vozila na kotačima i održavanje vozila na gusjenicama), Odsjek za održavanje specifičnih sredstava (podijeljen na Odsjek za održavanje sustava za upravljanje paljbom, optoelektronike i radara, Odsjek za održavanje sredstava veze i Odsjek za održavanje sredstava specijalne namjene) te Odsjek za strojnu obradu, završne radove i izradu dijelova (podijeljen na Odsjek za završne radove (autolakireri, tapetari) i Odsjek za izradu dijelova i metalnih konstrukcija (bravari, zavarivači, tokari, glodači)). Takva organizacijska struktura dovoljno pokazuje da su Zavodu itekako potrebna različita zanimanja strukovnih škola. “Trebamo i želimo širiti suradnju sa strukovnim školama. U civilnom obrazovanju ne postoji npr. zanimanje za topničkog mehaničara. Međutim, srednje strukovne škole, koje imaju određena zanimanja nama su zanimljive, jer ćemo iz tih zanimanja unutar sustava moći stvoriti topničke mehaničare. Mehatroničari, strojobravari, strojarski tehničari, puškari, sve su to zanimanja od kojih ćemo obukom u Požegi i ovdje praktičnom obukom u Remontnom zavodu stvoriti kvalitetnog topničkog mehaničara ili tehničara za optičke instrumente ili za održavanje elektroagregata. Dakle, srednje strukovne škole su osnova, a na temelju te osnove u Remontnom zavodu od kvalitetnih učenika možemo razviti prave vojne specijaliste. Suradnja s Elektrostrojarskom obrtničkom školom iznimno je bitna, te da se suradnja proširi i na druge strukovne škole, da se obuhvate sva zanimanja bitna Hrvatskoj vojsci“, ističe brigadir Leutar. Trenutačno je u Oružanim snagama najveća potreba za zanimanjima vezanim uz elektroniku, poput elektrotehničara, elektromehaničara i mehatroničara. “Sustavi se razvijaju i postaju sofisticiraniji, imaju sve više elektronike, a sve manje mehanike, a unutar Oružanih snaga teško je naći ljude tih zanimanja“, objašnjava nam brigadir. Nedostaje i visokoobrazovanih, pogotovo inženjera elektrotehnike. Trenutačno je u Zavodu zaposlen samo jedan diplomirani inženjer elektrotehnike, a postoji potreba za još najmanje dva ili tri, kaže nam brigadir. “U našem budućem preustroju formirat ćemo Odsjek za inženjering, gdje bi trebali biti inženjeri strojarstva i elektrotehnike. Odsjek bi se bavio razvojem Remontnog zavoda, odnosno razvojem sustava održavanja unutar cijelih Oružanih snaga RH“, kaže brigadir Leutar.

Hrvoje Lončarević