Abeceda potpunog oslobađanja juga hrvatske i deblokade Dubrovnika

U oslobađanju krajnjeg juga Hrvatske i deblokadi Dubrovnika hrvatske su snage od srpnja do listopada 1992. uspješno izvele četiri napadne operacije. Konavle i dubrovačko zaleđe oslobođeni su, a Dubrovnik je ponovno slavio slobodu

A Aktivnosti koje su prethodile potpunom oslobađanju juga Hrvatske i deblokadi Dubrovnika

  • Hrvatske su snage od travnja do lipnja 1992. uspješno izvele prvu etapu deblokade Dubrovnika te je oslobođeno cjelokupno područje Dubrovačkog primorja. Neprijateljski su položaji pomaknuti u dubinu i dalje od Dubrovnika te su stvoreni preduvjeti za nova napredovanja hrvatskih snaga.
  • U cilju osiguranja sigurnog zaleđa za nove napadne akcije prema državnoj granici s Crnom Gorom, hrvatske su snage operacijama Čagalj i Neretva na području zapadne Hercegovine porazile neprijatelja te oslobodile okupirana područja, među kojima i Mostar i Stolac. Hrvatske su snage ovladale usto važnim i dominantnim kotama, što je bio dodatni sigurnosni oslonac za poduzimanje novih napadnih operacija.

B Bobetko – general pobjednik

Nakon imenovanja zapovjednikom Južnog bojišta, general zbora Janko Bobetko u pola godine zapovijedanja hrvatskim snagama najprije je uspio zaustaviti neprijateljski plan odsijecanja juga Hrvatske dolinom Neretve, a zatim je pokrenuo napadne operacije u kojima je etapno oslobađao okupirana područja te u konačnici oslobodio jug Hrvatske i deblokirao Dubrovnik.

C Cilj druge etape oslobađanja juga Hrvatske

Ovladati ključnim dominantnim kotama, odbaciti neprijatelja dalje od Dubrovnika, osloboditi krajnji jug Hrvatske i izbiti na državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom, potpuno deblokirati Dubrovnik.

Č Čelni zapovjednici i snage u oslobađanju juga Hrvatske (srpanj – listopad 1992.)

U vrijeme oslobađanja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika ministar obrane bio je Gojko Šušak, a načelnik Glavnog stožera HV-a general zbora Anton Tus. Operacijama oslobađanja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika zapovijedao je general Bobetko.

Operacija Tigar: 1. brigada (br) Zbora narodne garde ( ZNG), 4. br ZNG-a, Taktička grupa 2 (TG-2: dijelovi 2. br ZNG-a), Bojna Zrinski, 145. br Hrvatske vojske (HV), 163. br HV-a, 156. br HV-a (ojačana satnija), Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (HRZ i PZO), satnija 102. br HV-a, TG-1 (2. bojna 115. br HV-a, 1. satnija mornaričko-desantnog pješaštva (smdp) Split, satnija Mike iz Samostalne bojne pridodane 1. br ZNG-a, satnija Ravno), TG-156 (Zapovjedništvo, logistika i bojna 156. br HV-a, satnije iz 126., 141. i 142. br HV-a, postrojba sektora Zadar), 148. br HV-a (Zapovjedništvo, topništvo, logistika i bojna 148. br HV-a, 65. i 85. samostalna bojna (sb), 2. smdp Pula.

Operacija Oslobođena zemlja: 1. br ZNG-a, 4. br ZNG-a, Protudiverzantski vod Zadar, skupina Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) iz 156. br HV-a, TG-148, TG-144, TG-1 (115. br), TG-4 (163. br HV-a, bojna 4. br ZNG-a, Borbena grupa (BG) 2, Borbena skupina Vojne policije (VP), BG – 2. br ZNG-a, TG-145, 2. smdp Pula, TG-1 (dijelovi 116. br HV-a, satnije 139. i 157. br HV-a), TG-3 (bojna 113. br HV-a, satnije 134. i 158. br HV-a, TG-114 (dijelovi 114. br HV-a, satnije 112. i 141. br HV-a), TG-145, TG-158, satnija 83. sb, TG-156 (dijelovi 156. br HV-a, satnije 148., 142. i 126. br HV-a, pripadnici HOS-a), nova TG-3 (satnije iz 158., 113., 134., 112., 141. i 159. br HV-a), TG-3A (dijelovi 114., 144., 112. br HV-a), TG-3B (satnije iz 113., 142. i 134. br. HV-a), OG-1 (TG-3 i TG-144), 115. br HV-a, bojna Neum.

Operacije Konavle i Vlaštica: 1. br ZNG-a, 4. br ZNG-a, 163. br HV-a, specijalne jedinice policije (SJP) policijskih uprava (PU) karlovačke i dubrovačko-neretvanske, Antiteroristička jedinica (ATJ) Lučko, BG Konavle, 156. br HV-a, Vod VP-a, 1. bojna domobrana, Hrvatska ratna mornarica (HRM), Odred naoružanih brodova (ONB), 30. i 40. inženjerijska bojna.

D Dinamika potpunog oslobađanja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika

Nakon prve etape deblokade Dubrovnika, koja je završila 30. lipnja 1992. i u kojoj je oslobođeno cjelokupno područje Dubrovačkog primorja, uslijedilo je i potpuno oslobađanje juga Hrvatske i deblokada Dubrovnika kroz četiri napadne operacije hrvatskih snaga od srpnja do listopada 1992. godine.

  1. operacija Tigar (1. – 13. srpnja 1992.)
  2. operacija Oslobođena zemlja (23. srpnja – 15. rujna 1992.)
  3. operacija Konavle (21. – 25. listopada 1992.)
  4. operacija Vlaštica (22. – 25. listopada 1992.)
  • operacija Tigar

Cilj: Odbaciti neprijatelja s uzvisina na južni rub Popova polja i dalje od Dubrovnika, čime se stvaraju uvjeti za oslobađanje Konavala.

Glavne hrvatske udarne snage i taj je put činila 1. i 4. brigada ZNG-a. Tigrovi su ostvarili početni prodor, koji je nastavljen uspješnim ovladavanjem Stolovima, Debelom gredom, Golim vrhom, Zelenikovom i Smrekovom glavom, nakon čega su izbili na južni rub Popova polja na crtu Patos – Osmar – Oštro brdo – Čelinjak – Ovča – Vranilova glava. Četvrta brigada nakon pripremnog djelovanja zračnih snaga i topništva također uspijeva potisnuti neprijatelja oslobađajući Vladnice te nakon žestokih borbi i brdo Treskavac. Izniman je uspjeh bilo ovladavanje strateški važnim Golubovim kamenom, a borbe za oslobađanje novih kota su nastavljene. Četvrta nije posustajala ni u borbama za Kokotovu glavu, a oslobođen je i Zaplanik, kao i brda Mali i Veliki Planik. Prodorom u Orah presječena je odstupnica srpskim snagama u okolici Dubrovnika, nakon čega su prisiljene na povlačenje prema Vlaštici i iza nje. Brigada je završila operaciju na crti Srnjak – Orah – Vukoš, a zatim je slijedila faza aktivne obrane.

Uz 1. i 4. brigadu, u operaciji su sudjelovale i snage 2. brigade ZNG-a, koje su bile angažirane na smjeru napada prema Vlaštici i Ivanici, dok je Bojna Zrinski bila uključena u borbama za Golubov kamen. Ostale hrvatske snage primarno su imale zadaću obrane dostignutih crta i novouspostavljenih položaja.

Postignuća operacije Tigar:

  • Oslobađanjem dominantnih kota iznad Dubrovnika grad je deblokiran i postao je sigurniji.
  • Neprijateljske su snage odbačene 15 km sjeverno od Dubrovnika prema Trebinju u Bosni i Hercegovini.
  • Prometnicom Ploče – Dubrovnik moglo se sigurno putovati, što je osiguralo bolju opskrbu Dubrovnika i hrvatskih postrojbi.

 

  • operacija Oslobođena zemlja

Cilj: Nastavak napredovanja prema rubnim dijelovima Popova polja i zaustavljanje neprijateljskih protuudara, a posebno njihova plana izgradnje komunikacije Rapti – Mišite, koja bi im omogućila ubacivanje na područje Bobana i ponovnu okupaciju novooslobođenih hrvatskih područja.

Operacija zapravo uključuje niz akcija hrvatskih snaga koje su se uglavnom odvijale na prostoru Bobana. Napadna djelovanja predvodile su snage 1. i 4. brigade ZNG-a, koje su zajedno s ostalim hrvatskim snagama nastojale ovladati novim dominantnim položajima. Tako je 1. brigada s ostalim snagama ovladala vrhovima Visoka glava – Ilijino brdo – Lisnik te oslobodila Gradinu, Zelenikovac i južne padine Strmičkih brda.

Nove pomake ostvarila je i 4. brigada ZNG-a, nakon čega je uspostavila crtu obrane Lušnica – Osmar – Oštro brdo – Grad – Kopilj brdo. Uslijedila je faza aktivne obrane i zaustavljanja neprijateljskih protuudara te uspostave novih povoljnijih taktičkih položaja za nova napredovanja.

Tako je 1. brigada zajedno s drugim postrojbama ovladala kotama Ravanj, Pješivac, Bezimeni vis, Gradina, Strmičko brdo i dijelovima na Kelinu osoju.

Postignuća operacije Oslobođena zemlja:

  • Zaustavljen neprijateljski plan izgradnje komunikacije od Rapti Bobana do Mišite i dovođenja njegovih jačih snaga na područje Bobana.
  • Obranjeni su i ovladani novi položaji sjeverno od ključne komunikacije Zavala – Osojnik.

 

  • operacija Konavle

Cilj: Oslobađanje Konavala i izbijanje na državnu granicu s BiH i Crnom Gorom.

Ključni je događaj operacije pomorski desant i iskrcavanje hrvatskih snaga u okupiranom Cavtatu. Za nositelja te zahtjevne operacije određena je 1. brigada ZNG-a, koja je tako nakon dubrovačkih vrleti i kota iskusila i more, i to po olujnim udarima. No, Tigrovi se snalaze i u potpuno novoj situaciji uvođenja u borbu. Dio snaga najprije je uspješno probio neprijateljsku obranu te preko Zvekovice, Uskoplja i Baletina izbio na granicu s BiH. Ostale snage Tigrova zajedno sa 163. brigadom nastavljaju napredovanje Konavlima te oslobađaju Oštri kamen i Jasenice te niz važnih kota. Oslobođena je i Glavska te Drijen i Buvavac.

Operacija je 25. listopada 1992. donijela slobodu Konavlima i krajnjem jugu Hrvatske, a još je bilo preostalo osloboditi Vlašticu, uzvisinu s koje je neprijatelj mogao ugrožavati dubrovačko zaleđe.

Postignuća operacije Konavle:

  • Konavle i krajnji jug Hrvatske su oslobođeni.
  • Neprijatelj odbačen izvan granica RH, a hrvatska policija izišla na državnu granicu s BiH i Crnom Gorom.

 

  • operacija Vlaštica

Cilj: Oslobađanje Vlaštice, najvišeg vrha iznad Dubrovnika.

Dok su Tigrovi oslobađali Konavle, 4. brigada provodila je završnu operaciju oslobađanja juga Hrvatske, nazvanu po vrhu s kojeg je neprijatelj još uvijek mogao ugrožavati dubrovačko zaleđe. Nakon desantiranja 1. brigade u Cavtat, 4. brigada nije mogla računati na faktor iznenađenja te je neprijatelj pružao jači otpor u početku operacije. No, snage 4. brigade već su drugog dana operacije oslobodile Glavicu, Klepetnik te nastavile napredovanje prema Mrkasin brdu, koje je također oslobođeno. Neprijatelj je prisiljen na povlačenje s Vlaštice i Bobovišta te su hrvatske snage 25. listopada 1992. pobjedonosno ušle i na ta područja.

Postignuća operacije Vlaštica:

  • Oslobođeno zadnje neprijateljsko uporište, čime su i oslobađanje juga Hrvatske i deblokada Dubrovnika završeni.

E Energični tenkisti

Iz operacije se, među ostalim, posebno pamte energičnost i učinkovita djelovanja dvaju tenkovskih vodova 1. brigade ZNG-a, koji su borbeno djelovali prema Grudama i Glavskoj. Zaustavili su zadržavanje neprijateljskih snaga na bojištu i pridonijeli prodoru Brigade na šest kilometara do Trebinja.

F Fešta u gruškoj luci

Oslobađanje juga Hrvatske i deblokada Dubrovnika na svečan su način obilježeni 29. listopada 1992. u gruškoj luci, gdje su postrojene sve postrojbe koje su sudjelovale u operacijama. Braniteljima je na pobjedi čestitao predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak. Posebno se urezao u sjećanje prijavak generala Bobetka: “Izvještavam da su jedinice Južnog vojišta očistile od okupatora južni dio hrvatskog teritorija, a time osigurale i granice suverene Republike Hrvatske.”

G Gardijske brigade – udarna snaga

Prva i četvrta brigada ZNG-a činile su udarnu snagu koja je oslobađala jug Hrvatske, ovladavši od travnja do listopada 1992. prostorom od zaljeva Bistrine do Konavala. Uz njih, doprinos su dale i druge postrojbe – od pričuvnih snaga i taktičkih grupa koje su težišno branile dostignute položaje ili djelovale na pomoćnim smjerovima napada. Važno je istaknuti kako su djelujući zajedno sa 1. i 4. brigadom pričuvne snage jačale svoje sposobnosti i imale sve aktivniju ulogu u provedbi napadnih djelovanja.

H Hrvatski MiG-ovi prvi put na borbenoj zadaći

U operaciji Tigar sudjelovala su i dva borbena aviona MiG-21, koja su uspješno raketirala neprijateljske položaje. Bilo je to i prvo borbeno djelovanje MiG-ova u Domovinskom ratu.

I Istodobni udari

U cilju jačanja dostignutih položaja i zaustavljanja neprijateljskih protuudara, hrvatske su snage u kolovozu 1992. primjenjivale istodobne udare na cijeloj bojišnici kojima su razvlačile neprijateljske snage. Svi ti udari nisu bili jedinstvena operacija, nego pojedinačna djelovanja taktičkih grupa kojima je obranjena crta obrane, a na pojedinim dijelovima neprijatelj je potisnut u dubinu.

J Jačanje hrvatskih snaga

Analizirajući odnose hrvatskih i neprijateljskih snaga na Južnom bojištu tijekom siječnja i srpnja 1992. uočava se znatno jačanje hrvatskih snaga. Tako je odnos pješaštva u siječnju bio 1 : 7,3 u korist neprijatelja, dok je u srpnju taj odnos promijenjen u korist hrvatskih snaga i iznosio je 2 : 1. Posebno je zanimljiv odnos tenkova, koje hrvatske snage u siječnju nisu ni imale, dok je u srpnju bio 1,5 : 1 na hrvatskoj strani.

K Konavle prvi u Konavlima

Zanimljivo je kako je u pripremi operacije od 100 pripadnika 163. brigade HV-a ustrojena Borbena grupa Konavle, koja je dva dana prije početka operacije kao prethodnica ubačena u Konavle na područje Kune i prema crnogorskoj granici sa zadaćom postavljanja zasjede i zaustavljanja neprijateljskog prodora.

L Lukavstvo hrvatskih branitelja

Hrvatske su snage u operacijama Konavle i Vlaštica odvraćale pozornost neprijatelja primjenjujući mjere operativnog maskiranja. Tako su izgradnjom kopnenih prilaza u Dubokoj Ljutoj odvraćale njegovu pozornost od morskih prilaza i desantiranja Tigrova u Cavtat. Drugi je primjer kad su tenkovi 4. brigade izveli demonstrativni napad na smjeru Zaplanik – Hum i time skrenuli dio neprijateljske topničke vatre na glavnom smjeru napada.

LJ Ljudi Dubrovnika izdržali sve ratne nedaće

Uz hrvatske branitelje koji su oslobodili dubrovačko zaleđe, doprinos obrani Dubrovnika dali su i njegovi stanovnici koji su ostali u svojem gradu. General Bobetko isticao je to rečenicom koja najbolje oslikava ulogu Dubrovčana: “Prazan grad se ne brani.”

M Matijaševi pogodci iz pokreta

Oklopništvo 4. brigade rođeno je upravo u operaciji oslobađanja juga Hrvatske, a predvodnik pobjedonosnog hoda tenkista bio je Andrija Matijaš Pauk. Među prvim tenkovskim bitkama koje je dobio bila je ona za ovladavanje Uskopljem, gdje je bilo jako neprijateljsko topništvo i odakle je Dubrovnik granatiran. Matijaševo oklopništvo uspjelo je za jedan sat djelovanja uništiti neprijateljske topničke utvrde. Usto, Matijaš je gađao izravno iz pokreta, čime su otvoreni putovi hrvatskim snagama prema Ivanjici.

N Najvažnije odluke u vezi s potpunim oslobađanjem juga Hrvatske

  • odluka o poduzimanju napadnih operacija hrvatskih snaga na jugu Hrvatske
  • odluka o pokretanju operacije Tigar, kojom je deblokiran Dubrovnik
  • odluka o desantiranju hrvatskih snaga u Cavtat, nakon čega dolazi do oslobađanja Konavala.

O O čemu se pregovaralo na Avengeru

Nakon pokrenutih pregovora hrvatske i srpske strane o povlačenju Vojske Jugoslavije (VJ) i snaga Teritorijalne obrane Srbije i Crne Gore s dubrovačkog područja, uz posredovanje međunarodne zajednice 24. rujna 1992. na brodu britanske ratne mornarice Avenger između Dubrovnika i Mljeta potpisan je Sporazum kojim je određeno povlačenje neprijateljskih snaga iz Konavala te demilitarizacija poluotoka Oštre. Neprijateljske snage počele su povlačenje s Prevlake, kamo su došli promatrači UN-a. No, general Bobetko procijenio je kako srpska strana povlačenje želi iskoristiti za dovlačenje novih snaga. Naime, umjesto Vojske Jugoslavije došle bi snage bosanskohercegovačkih srpskih formacija čime bi okupirano područje Konavala, Cavtata, Molunta i Prevlake i dalje ostalo izvan hrvatskog nadzora. Zbog toga je i pokrenuta operacija Konavle.

P Početak Paukova oklopništva

Operacije oslobađanja juga Hrvatske ostaju za 4. brigadu posebna uspomena, i to po početku ustrojavanja oklopništva. Otac oklopništva bio je Andrija Matijaš Pauk, koji je od zarobljene i pribavljene tehnike ustrojio Oklopno-mehaniziranu satniju 4. brigade ZNG-a.

R Ranjene izvlačili više od 20 sati

U operaciji Vlaštica zbog iznimno teškog i nepristupačnog terena te djelovanja neprijateljskog topništva najteži dio bilo je izvlačenje ranjenih i poginulih pripadnika. U pojedinim slučajevima trajalo je i više od 20 sati, što jasno oslikava snagu žrtve i ljubavi prema bližnjem.

S Specijalci na granici

Nakon oslobađanja Konavala postrojbe Specijalne policije MUP-a PU karlovačke, PU dubrovačko-neretvanske i ATJ Lučko u sklopu akcije Krug 21. listopada 1992. izlaze na položaje prema granici s Crnom Gorom od Dubravke preko Debelog brijega do rta Kobile.

Š Što u brojkama znači oslobađanje juga Hrvatske

U šest mjeseci poduzeto je šest napadnih operacija hrvatskih snaga u kojima je oslobođeno 1210 četvornih kilometara ili osam posto okupiranog područja RH te su stvoreni uvjeti za početak povratka oko 20 000 prognanika u svoja mjesta. Tako je u operaciji Konavle oslobođeno 30 naselja između Cavtata i Vitaljine.

T Trajekti Pelješanka i Postira

U najpoznatijem su pomorskom desantu u Domovinskom ratu, onom u Cavtatu (proveden u noći sa 20. na 21. listopada 1992,), doprinos dale i posade trajekata Pelješanka i Postira. U tri su vala u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima uspješno prevezle snage 1. brigade ZNG-a u Cavtat. Tenkovi su ukrcani u Zatonu kod Dubrovnika, a pješačke snage u Sustipanu. U trenutku iskrcavanja zadnjeg vala Tigrova neprijateljske srpske snage djelovale su minobacačima po Cavtatu.

U U panici bježali iz Trebinja

Nakon pobjedničkih operacija hrvatskih snaga u oslobađanju juga Hrvatske i njihovim dolaskom na šest kilometara zračne udaljenosti od Trebinja, počinje rasulo neprijateljskih srpskih snaga na tom dijelu bojišnice. To se odrazilo i na opće stanje u Trebinju, gradu koji stanovništvo u panici napušta.

V Vijenac do Golubova kamena

Golubov kamen jedno je od ključnih mjesta koja je trebalo osloboditi, a hrvatskim se braniteljima posebno urezalo u sjećanje. Njegovu ulogu posebno je isticao i general Bobetko jer je nakon ovladavanja cijelim vijencem koji završava Golubovim kamenom bio otvoren put za napredovanje hrvatskih snaga prema Mokošici.

Z Zračna luka sačuvana

U dubrovačkoj zračnoj luci u Čilipima neprijatelj je postavio eksploziv s namjerom aktiviranja. No, to je ipak zaustavljeno ponajviše zahvaljujući angažmanu generala Bobetka, koji je preko međunarodnih predstavnika tražio zaštitu te strateški važne luke za razvoj Dubrovnika. General Carston održao je riječ, obećavši generalu Bobetku kako neće dopustiti aktiviranje više od 800 kg postavljenog eksploziva.

Ž Žrtve za slobodu juga Hrvatske

Tijekom pola godine provođenja operacija oslobađanja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika poginulo je više od 240 pripadnika hrvatskih snaga. Zaslužnici slobode kojima uvijek i nanovo treba iskazati zahvalu i najdublje poštovanje. Zajedno sa svim drugim poginulim, smrtno stradalim i nestalim hrvatskim braniteljima čine jedinstveni spomenik hrvatske pobjede i slobode.

 

Izvori za foto:

1.gardijska brigada Hrvatske vojske Tigrovi, Edicija monografija vojno-redarstvenih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske iz Domovinskog rata 1991. – 1996., MORH, GS OSRH, Zagreb, 2012.

4.gardijska brigada Hrvatske vojske Pauci, Edicija monografija vojno-redarstvenih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske iz Domovinskog rata 1991. – 1996., MORH, GS OSRH, Zagreb, 2011.

1.hrvatski gardijski zdrug, Edicija monografija vojno-redarstvenih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske iz Domovinskog rata 1991. – 1996., MORH, GS OSRH, Zagreb, 2011.

Bobetko, Janko, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996.

Tekst: Marinko Karačić