Hrvatski vojnik posjetio je uspješnu hrvatsku tvrtku DOK-ING, koja već drži više od polovine svjetskog tržišta razminiranja lakim strojevima, no razvija i druge sustave dvojne ili obrambeno-sigurnosne namjene koristeći i sredstva iz fondova i projekata na razini Europske unije

Hale i uredi DOK-ING-a smješteni su u Slavonskoj aveniji u industrijskom dijelu Zagreba. Posjećujete li ih s vremena na vrijeme, a ne redovito, uvijek ćete primijetiti da se promijenilo barem nešto od unutarnjeg rasporeda prostorija. Zapravo, to odražava dinamičnost tvrtke, koja ove godine slavi trideseti rođendan i danas je prisutna u više od 40 svjetskih zemalja. I nikako si ne želi priuštiti zastoj u razvoju, makar je u svojoj branši već godinama na samom, ali zaista na samom svjetskom vrhu.  ”Stari“ proizvodi konstantno se poboljšavaju i prilagođavaju novim doktrinarnim zahtjevima, temeljenim na  novim tehnologijama. Dok šećete po halama koje su dobro popunjene, ali ne i krcate djelatnicima, strojevima, alatima i materijalima, vidjet ćete niz besposadnih kopnenih sustava koji su u raznim fazama proizvodnje. U jednom dijelu ističe se pustinjska boja strojeva za razminiranje, koji će biti isporučeni kupcima na Bliskom istoku. U drugom ćete vidjeti crveni kamion koji u kombinaciji s misijskim kontejnerom i besposadnim sustavom MVF-5 služi kao zapovjedno-nadzorno središte za krizne situacije. Tri su takva kompletna sustava isporučena hrvatskom MUP-u, a jedan je kao komunikacijsko-operativni centar već i korišten odmah nakon nedavnog potresa na Banovini. U trećem je prototip pomalo zastrašujućeg protuterorističkog robotskog sustava MV-3 Hystrix.

DOK-ING danas je organiziran u četirima matričnim područjima: krizni menadžment i CBRN obrana (Chemical, Biological, Radiological and Nuclear), vojna inženjerija, podzemno rudarstvo te protuterorizam. Prema sadašnjem planu, tako će ostati i u idućih pet godina u okviru kojih će se u svakoj matrici pokušati postići maksimalan razvoj i rezultati. Od oko 130 djelatnika zaposlenih u tvrtki, približno 30 posto ih radi u odjelu istraživanja i razvoja.

Za talačke i druge krizne situacije

Paleta već operativno dokazanih besposadnih kopnenih platformi s gusjeničnim podvozjem i dalje će se razvijati u smjeru što veće svestranosti i opremljenosti najnovijim tehnološkim rješenjima. Za humanitarno i borbeno razminiranje tu su kompaktni MV-2 Honey Badger i nešto veći MV-4 Scorpion te zaista veliki MV-10 Bison. MVF-5 Tusk namijenjen je prije svega brzom reagiranju u kriznim situacijama (tehnološke, kemijske i nuklearne nesreće, potresi, požari i sl.), a dozer XLPD Groundhog omiljeni je sustav niza rudarskih kompanija koje se bave iskopom visokovrijednih metala poput platine i zlata. Ljubiteljima vojnosigurnosne tehnologije osobito je zanimljiv već spomenuti MV-3 Hystrix. Laički i ukratko opisano, riječ je o protuterorističkom robotskom vozilu namijenjenom za djelovanje u borbi protiv terorizma te prilikom rješavanja talačkih i drugih kriznih situacija. Vozilo je opremljeno prednjim preklopnim balističkim štitom iza kojeg se može smjestiti do osam pripadnika protuterorističkih ili srodnih policijskih i vojnih specijalnih postrojbi. Tu su i otvori za naoružanje, farovi za osvjetljavanje i ometanje prijestupnika, teretni prostor. Dovoljno je robustan, snažan i brz da može probijati i svladavati više vrsta prepreka dok su specijalci pritom zaštićeni, primjerice od različitih vrsta streljiva, krhotina i dr. Međutim, može djelovati i bez ljudi, opremljen raznim sustavima za situacijsko osvješćivanje kao što su kamere, senzori i detektori. Takav se može poslati u krizno područje, gdje će timovima pružati niz podataka i informacija u svim vremenskim uvjetima za situacijsko osvješćivanje. Također, robotsko se vozilo može rabiti za logističku potporu i dostavu specijalističke opreme, tehnike i slično.

Prilika za hrvatske tvrtke

Dobri poznavatelji hrvatske vojne industrije trebali bi biti upoznati s činjenicom da su se njezini dionici pokazali vrlo uspješnim u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije za projekte tzv. dvojne, tj. i obrambeno-sigurnosne i civilne namjene. ”Za istraživanje, razvoj i inovacije povukli smo 42 milijuna kuna za dva značajna istraživačka projekta koja će uroditi dvama vrlo naprednim besposadnim sustavima,” najavljuje nam direktor za razvoj poslovanja Gordan Pešić. Jedan će služiti za protuterorističke operacije u urbanom okružju i bit će sličan Hystrixu, a završetak projekta očekuje se  krajem 2022. godine. Među ostalim, pogon će biti potpuno električni. U tvrtki ga, kako kažu, razvijaju ”zajedno s profesionalcima iz operativne struke“, znači, s pripadnicima antiterorističkih i specijalnih postrojbi MORH-a i MUP-a. Ključno je što takav ”štit“ specijalcima omogućava brzo raspoređivanje i zauzimanje pozicija, a moći će služiti kao udarno, izvidničko i logističko sredstvo. Pešić ističe da DOK-ING s MORH-om i MUP-om ima potpisane sporazume o poslovno-tehničkoj suradnji kroz koje se pokazalo da je suradnja s krajnjim korisnicima iznimno bitna u razvoju novih proizvoda te je na vrlo visokoj razini. ”Ne možemo razvijati sustave u vakuumu. S vojskom i policijom zajedno provodimo testiranja, radimo taktičke studije, dobivamo konkretne povratne informacije i tako shvaćamo njihove prave potrebe. Sve nam to pomaže da se bolje pozicioniramo na međunarodnom tržištu,” zaključuje DOK-ING-ov direktor.

Drugi sustav koji DOK-ING razvija daljinski je upravljivo vozilo namijenjeno za djelovanje u ekstremnim CBRN uvjetima i bit će službeno predstavljen početkom srpnja. Razvoj vozila konceptualnog imena Komodo prvo je bio financiran fondovima EU-a, gdje je RH korištenjem ESI fondova bila prva koja je povlačila sredstva za dvojnu namjenu kroz Strategiju pametne specijalizacije. Danas je Komodo dio međunarodnog projekta  CBRN SaaS (The CBRN Surveillance as a Service) poduprtog Stalnom strukturiranom suradnjom (Permanent Structured Cooperation – PESCO). Podsjetimo, riječ je o obliku suradnje predviđenom Ugovorom o Europskoj uniji koji zainteresiranim članicama EU-a omogućuje jačanje obrambene suradnje i zajedničkog razvoja obrambenih sposobnosti.

Senzorska mreža

Među našim sugovornicima i vanjski je konzultant DOK-ING-a Zvonko Orehovec, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske i prvi predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, koji ističe da je PESCO tek početak nečeg puno većeg. ”Europska unija želi na ukupnoj razini postati treći proizvođač vojne opreme u svijetu. Zbog toga je Europska komisija pokrenula PESCO inicijativu i oformila EU-ov obrambeni fond, a sve s namjerom da stimulira članice EU-a da se grupiraju oko zajedničkih projekata i tako spriječe nepotrebno rasipanje materijalnih, financijskih i kadrovskih resursa, kao i međusobnu konkurenciju. Glavna poanta te inicijative jest da će kroz nekoliko godina EU definirati svoju obrambenu industriju i njezine nositelje (države i tvrtke), a onima koji neće biti dio tog procesa, bit će iznimno teško konkurirati konzorcijima firmi koje će definirati standarde te usto još biti povlaštene i stimulirane od EK-a. ”To je za hrvatske tvrtke velika prilika i moramo što prije uhvatiti korak da budemo dio te priče u kojoj financijska sredstva na raspolaganju još nisu velika, ali bit će jako velika već iduće godine. Mislim da je MORH sve to izvrsno primijetio,” naglašava Orehovec. Koordinator PESCO projekta CBRN SaaS je Austrija, a uključene su i Hrvatska, Francuska, Mađarska te Slovenija. Tvrtke i znanstveno-istraživačke institucije iz tih zemalja formirale su konzorcij. On treba uroditi senzorskom mrežom koja združenim snagama NATO-a i nadležnim institucijama u slučaju CBRN incidenta daje potpunu operativnu sliku i situacijsku svjesnost o  pogođenom području. Sustav definiraju zračne i kopnene platforme, a kopnena platforma u projektu upravo je besposadno vozilo Komodo, opremljeno sustavima za detekciju i identifikaciju, dekontaminaciju i samodekontaminaciju, skupljanje uzoraka, gašenje požara, uklanjanje prepreka… Ta univerzalna besposadna daljinski upravljana kopnena platforma na gusjenicama možda je i najambiciozniji DOK-ING-ov projekt do sada. 

Ratovanje kao posao strojeva

Dok se približavamo praktički potpuno završenom vozilu Prototype 1, djelatnici tvrtke zasipaju nas informacijama. Komodo je originalni DOK-ING-ov projekt ”od praznog papira“, kojem je doprinos dao i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva te još neki partneri. Dakle, to je napredno vozilo nove generacije na hibridni pogon: brže, tiše, otpornije, robusnije i modularnije od prethodnika. U osnovnoj i početnoj ulozi bit će prilagođeno djelovanju u ekstremnim CBRN uvjetima. No, ono što je još bitnije za budućnost tvrtke jest što je Komodo izvrsna baza za razne nadogradnje, a mogućnosti opremanja najsuvremenijim sustavima koji podrazumijevaju i umjetnu inteligenciju praktički su neograničene. Njegova velika prednost upravo je elektrificiranost u kojoj DOK-ING ima puno iskustva: osnivač i vlasnik tvrtke Vjekoslav Majetić sa svojim je inženjerima još prije desetak godina razvio prve strojeve na električni pogon. Glavni adut bit će hibridni pogon, izmjenjivost misijskih modula i sama brzina vozila. Kombinacijom tih elemenata postiže se univerzalnost Komodo platforme, a time i značajne uštede u inženjeringu, poboljšava se integrirana logistička potpora i multiplicira se aplikativno područje djelovanja. Uz CBRN inačicu na bazi Komodo platforme, u hrvatskoj su tvrtki već  sad razvili koncepte za još nekoliko inačica: izvidničku, borbeno-inženjerijsku, logističku i borbenu. Iako drži 60  % svjetskog tržišta razminiranja lakim strojevima,  sve ukazuje na to da bi DOK-ING u svojoj ponudi mogao i trebao još više ići u ”vojnom“ smjeru. To je neizbježno, jer globalna vojna tehnologija sve više i više ide u pravcu razvoja besposadnih sustava s, primjerice, oružnim stanicama, što stvara nove poslovne prilike za komercijalizaciju tehnologija kojima DOK-ING već dugo vlada. No, je li u suprotnosti s DOK-ING-ovim sloganom ”Don’t send a man to do a machine’s job“ i dosadašnjom misijom, koja je prije svega posvećena razminiranju, dakle, spašavanju života? Voditelj istraživanja i razvoja Domagoj Stunić potvrđuje da je razvoj borbenih besposadnih vozila trend kojem se okreću velike svjetske vojske i tvrtke. Primjerice, Američka kopnena vojska u okviru programa Next-Generation Combat Vehicle (NGCV) traži i besposadna rješenja. ”Mislim da se to poklapa ili će se poklapati i s našim sloganom: ratovanje će sve više postajati posao strojeva, no u demokratskim zemljama ide se u smjeru man in the loop, tj. da sustav može samostalno raditi sve pripremne radnje, no konačnu odluku o djelovanju uvijek donosi čovjek,” kaže Stunić. Voditelj projekata istraživanja, razvoja i inovacija Hrvoje Orešković dodaje da  ”tehnički gledano, naoružati vozilo i takvim sustavom daljinski upravljati najmanji je problem.  Etički problem pojavljuje se kad umjetna inteligencija autonomno određuje ciljeve.”

Uspješno razdoblje

S djelatnicima DOK-ING-a dotaknuli smo se i nedavnog sukoba u Nagorno-Karabahu, koji je u prvi plan stavio uporabu besposadnih letjelica, pa nas je zanimalo misli li se tvrtka okrenuti i takvim sustavima. Odgovor je potvrdan, ali u smislu letjelica koje bi bile dodatak njihovim kopnenim sustavima i još više poboljšavale situacijsku svijest pri njihovoj uporabi. Dakle, ne bi bilo samostalnog razvoja, ali svakako će se raditi na povezanosti s institucijama koje se bave besposadnim letećim sustavima. Naime, tvrtka u budućnosti prema Europskom obrambenom fondu namjerava adresirati kompletno, integrirano rješenje za operacije čišćenja terena (route clearance). Dio tog rješenja bila bi i letjelica spregnuta sa zemaljskom besposadnom platformom, a DOK-ING je tijekom svojih trideset godina surađivao s dovoljno relevantnih partnera da mu ne bi bio problem okupiti konzorcij koji bi aplicirao na obrambene fondove s jednim pravim projektom.

”Ponosni smo na to kako se stvari razvijaju. Unatoč izbijanju pandemije, u tijeku je iznimno uspješno razdoblje za DOK-ING,” kaže nam Pešić, ”osigurali smo značajne ugovore i čak vjerujemo da će nam 2021. i 2022., bar prema sadašnjim projekcijama, biti rekordne godine. No, znate kako je u obrambenoj industriji: rokovi ugovaranja i isporuka prilično su dugački, pa se uspješnija i manje uspješna razdoblja smjenjuju ciklički.“ Naravno, takve rezultate tvrtka ostvaruje uglavnom zahvaljujući vanjskim tržištima, više od 90 posto isporučenih roba i usluga su izvoz. To svrstava DOK-ING u elitno trojstvo hrvatske vojne (ili obrambene) industrije koje čine još i HS Produkt i Šestan-Busch. Kratko rečeno, svi pripadaju svjetskoj klasi i to je nešto što nema niti jedna naša industrijska grana.

Tekst: Domagoj VLAHOVIĆ

Foto: Tomislav BRANDT i DOK-ING Ilustracije: DOK-ING