Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u suradnji s casopisom Hrvatski vojnik u prigodi 20. obljetnice…
Bljesak – simbol odlučnosti i hrabrosti
Kad je u rano jutro 1. svibnja 1995. započeo Bljesak, Hrvatska je prodisala punim plućima. U manje od dva dana oslobođena je zapadna Slavonija, a heroji Domovinskog rata još su jednom dokazali da su odlučnost i ljubav prema domovini nepobjedivi. Snažnim i koordiniranim udarima presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška
Stanovnici brojnih gradova u zapadnoj Slavoniji koji su živjeli uz prvu crtu bojišta sjećaju se svega, brojnih minobacačkih napada, zračnih uzbuna, avionskih raketiranja kao i straha koji može prouzročiti napad višecijevnih raketnih bacača. Oni se jako dobro sjećaju uplakane djece, prestrašenih žena i zabrinutih očeva. Sjećaju se kako je to provoditi dane u vlažnim podrumima. Danas odrasli ljudi koji su tada bili djeca znaju kako je to kad moraš bježati s igrališta jer odjednom oko tebe odjekuju detonacije. Svi se jako dobro sjećaju kako je to kad si prisiljen otići iz svojeg grada ili sela jer više nije bio siguran za život, bijesa, ljutnje i osjećaja nemoći jer su u svojim mjestima morali ostaviti svoje očeve, muževe, braću i sestre. Svi se sjećaju neizvjesnosti i straha koji je početkom rata harao u zapadnoj Slavoniji i u ostatku Hrvatske.
I onda je došao 1. svibnja 1995. Stanovnike Novske, Lipika, Pakraca i Nove Gradiške probudile su snažne detonacije. To i ne bi bila neka novost u to vrijeme jer im svakako nije bio prvi put. Međutim, ovaj je put postojala je razlika. Ništa nije padalo po njima. Prvi put nisu morali bježati u podrume, nisu se morali skrivati i strahovati za svoj život. Prvi put dogodilo im se da su, i pomalo zbunjeno, smjeli izići na svoja dvorišta, ulice i trgove i osluškivati kako topničko ispaljeno streljivo leti preko njihovih glava i u suprotnom smjeru. Prvi put imali su priliku čuti kako je to kad njihova vojska kreće u napad. Kako je to kad Hrvatska vojska kreće u oslobodilačku operaciju. Okolnosti su se promijenile. Hrvatska vojska i policija započeli su munjevitu operaciju znakovitog imena Bljesak nakon koje će napokon svi stanovnici zapadnoslavonskih gradova moći živjeti u miru i dugo iščekivanoj slobodi.
Ne samo da su naši branitelji omogućili svim stanovnicima koji su do tada živjeli na prvoj crti da napokon žive u miru nego su i brojnim drugima omogućili da se napokon vrate svojim kućama. Istini za volju mnoge od njih su na mjestima na kojima su nekad stajale njihove kuće dočekala zgarišta. Međutim, bez obzira na to svi su bili sretni što su napokon opet mogli biti svoji na svom.
Simbol brzine, snage i profesionalnosti
U samo 31 sat, hrvatske su snage, uz iznimnu koordinaciju i preciznost, presjekle neprijateljske crte i slomile otpor srpskih pobunjenika. Operacija Bljesak jedan je od ključnih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti te označava prekretnicu u procesu obrane i oslobađanja teritorija tijekom Domovinskog rata. Operaciju je odobrio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Na bojišnici dugoj oko 80 kilometara hrvatske su snage iz smjera sjevera, istoka i zapada oslobodile oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija. Time je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji. Uz pažljivo planiranje i učinkovitu provedbu, hrvatske su snage brzo ovladale strateškim točkama, uključujući i Okučane, simbol okupacije zapadne Slavonije. Strateške prometne veze između istočne i zapadne Hrvatske napokon su bile uspostavljene. Kretanje autocestom Zagreb – Lipovac napokon je bilo sigurno.
Ključnu vojnu zadaću presijecanja Sektora Zapad uspješno su provele postrojbe zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova. U operaciji je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Iako je operacija bila iznimno uspješna, cijena pobjede bila je visoka. Svoj život položio je 51 hrvatski branitelj dok su 162 bila ranjena.
Put prema konačnoj slobodi
Operacija je značajno ojačala nacionalno jedinstvo i moral hrvatskog naroda koji su nam bili prijeko potrebni za oluju koja je tek predstojala. Bljesak ostaje jedan od najsvjetlijih trenutaka u novijoj hrvatskoj povijesti. Pripadnici Hrvatske vojske i specijalnih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova pokazali su iznimnu hrabrost, stručnost i odlučnost u oslobađanju okupiranog područja zapadne Slavonije.
Operacija Bljesak nije bila samo vojni uspjeh. Ona je bila i potvrda zrelosti hrvatskih institucija, snage zajedništva i odlučnosti naroda u borbi za slobodu i teritorijalnu cjelovitost. Iako oslobodilačke operacije uvijek podrazumijevaju velike rizike i žrtve, Bljesak se posebno pamti po profesionalnom odnosu prema civilnom stanovništvu i poštivanju međunarodnih humanitarnih normi. Kao odmazdu za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.
Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995., kad je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koji je u državno-pravni poredak vraćen procesom mirne reintegracije od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998.
Vojno-redarstvena operacija Bljesak ostaje simbol odlučnosti i hrabrosti hrvatskih snaga u Domovinskom ratu. Iako je trajala samo 31 sat, njezin utjecaj na završne pobjede Hrvatske u ratnom sukobu bio je ključan. Bljesak je dokazao da sloboda i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske nisu samo politički ciljevi, već i vrijednosti za koje su mnogi životima platili visoku cijenu. Sjećanje na heroje operacije Bljesak traje i danas, kao neizbrisiv trag u povijesti Hrvatske te i dan danas prisjećanjem na ovu operaciju odajemo počast hrabrosti, žrtvi i odlučnosti hrvatskih branitelja koji su omogućili slobodnu i neovisnu Hrvatsku.
Trideset godina nakon Bljeska, danas 1. svibnja 2025., u Okučanima je obilježena obljetnica ove operacije s dubokim poštovanjem prema žrtvi i hrabrosti hrvatskih branitelja kako bismo sačuvali uspomenu na dane kad se stvarala Hrvatska. Središnja svečanost održana je kod spomen-obilježja Kocke vedrine, uz prigodan glazbeni program i prelet borbenih aviona Rafale. Dva višenamjenska borbena aviona Rafale preletom su odala počast svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak. Avioni su nadletjeli širu zonu provedbe vojno-redarstvene operacije Bljesak i svojim preletom pozdravili mjesta i gradove na tom području. Za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu služena je sveta misa u crkvi sv. Vida.
Obilježavanju 30. obljetnice VRO Bljesak u Okučanima prisustvovali su predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane državni tajnik MORH-a Tomislav Galić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid te brojni drugi predstavnici Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, braniteljskih udruga te članovi obitelji poginulih branitelja.
U ovoj prigodi predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković naglasio je kako je Bljesak ključna operacija, koja je označila kraj velikosrpske agresije i otvorila put prema operaciji Oluja i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. “Time je Hrvatska postala teritorijalno cjelovita država. Pobijedili smo u Domovinskom ratu i na to moramo biti ponosni”, rekao je te istaknuo važnost poštovanja prema svim braniteljima, posebno poginulim i njihovim obiteljima. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković zahvalio je svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u VRO Bljesak. Naglasio je kako je ova operacija pokazala svu snagu Oružanih snaga RH. “Operacija Bljesak pokazala je silnu sposobnost Hrvatske vojske i policije da samostalno oslobode dio tad okupiranog teritorija”, rekao je.
Zapovjednik Topničko-raketne bojne GOMBR-a pukovnik Marijan Žukina prisjetio se provedbe VRO Bljesak. Istaknuo je kako je ona na neki način bila nastavak oslobodilačkih vojnih operacija iz 1991. godine. “Pripremali smo se i čekali zapovijed koja je stigla upravo prije 30 godina, 1. svibnja, točno u 5 sati i 21 minutu, kad je počela ova oslobodilačka operacija. Pokazali smo spremnost, moral i volju. Operacija je provedena profesionalno i trajala je manje od 32 sata. Svi planovi koji su bili doneseni – provedeni su precizno i učinkovito. Bila je to briljantna operacija”, zaključuje Žukina.
Nada Hegedić, majka hrvatskog branitelja Davora Hegedića poginulog u VRO Bljesak, rekla je da i nakon 30 godina osjeća duboku tugu zbog gubitka sina, ali i velik ponos jer je njegova žrtva, kao i žrtva svih branitelja, donijela slobodu i mir Hrvatskoj. Zahvalila je mladim pripadnicima hrvatske vojske i policije i pozvala ih da budu ponosni na svoju službu. “Budite uvijek ponosni na svoju odoru i časno ju nosite, nikad ne zaboravite da ste čuvari slobode. Spremnost, odanost i hrabrost neka vam budu vodiči u svakom trenutku”, rekla je.
Prigodom 30. obljetnice VRO Bljesak održan je i taktičko-tehnički zbor OSRH i MUP-a, uz izložbu vojne opreme i naoružanja te borbene i neborbene tehnike. Hrvatska vojska predstavila je borbena vozila Patria i Bradley, tenk M-84, haubice, raketne sustave Vulkan i Grad, PZO sustav Mistral, opremu za razminiranje i pješačko naoružanje. MUP je prikazao opremu ATJ Lučko, uključujući vozilo Terradyne Gurkha i ronilačku opremu. Civilna zaštita izložila je naprednu opremu za spašavanje, a Crveni križ demonstrirao je opremu za krizne situacije.
Program je uključivao atraktivne vježbe pripadnika Hrvatske vojske i policije, i to: zajednički padobranski skok s državnim zastavama, prikaz rada službenih pasa Vojne policije, taktičku vježbu izvlačenja iz protivničkog područja helikopterom Black Hawk te pokazne vježbe ATJ Lučko, uključujući borilačke vještine, uhićenje opasnih osoba i borbeno spašavanje pilota.
Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MiG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin. Pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva stožerni brigadir Rudolf Perešin ostavio je povijesni trag u Hrvatskoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu kad je 25. listopada 1991. godine iz Bihaća preletio u Klagenfurt u Austriji te svijetu poslao poruku: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!” Četiri dana poslije, Rudolf Perešin vratio se u Hrvatsku i pridružio Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, u čijem je razvoju imao značajnu ulogu. Sudjelovao je u svim važnijim akcijama i operacijama Domovinskog rata.
Poginuo je u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak nakon što je njegov MiG-21 bio pogođen iznad Stare Gradiške 2. svibnja 1995. godine. Po njemu su nazvani Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici te Središte za obuku HRZ-a u Zemuniku. Povijesnim preletom stožerni brigadir Rudolf Perešin pružio je nadu hrvatskom narodu i svim hrvatskim braniteljima te ih ohrabrio u najtežim danima borbe za slobodu Republike Hrvatske. Perešinov avion MiG-21 oznake “26 112” nalazio se u Vojno-zrakoplovnom muzeju u austrijskom gradiću Zeltwegu, a nakon 28 godina, u svibnju 2019. godine, vraćen je u Hrvatsku.
Tekst: Tomislav Vidaković Foto: Tomislav Brandt