Primjećujemo da smo napravili dobar okvir za sliku povijesti Domovinskog rata i da smo hrvatsku historiografiju obogatili djelima vrijednim za razumijevanje novije povijesti naše domovine i države

U Hrvatskom državnom arhivu 16. prosinca 2025. svečano je obilježena dvadeseta obljetnica Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Osnovan je 2005. na zahtjev Hrvatskog sabora kao javna znanstvena ustanova – specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnog i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata. Zadaća u proteklih dvadeset godina nije nedostajalo, što potvrđuje prigodna Spomenica, u kojoj su navedena postignuća Centra. Potvrdio je to tijekom govora i ravnatelj Centra Ante Nazor: “Vrijeme nas gazi na dnevnoj bazi. Obveze i projekti slijede jedni druge, dani i mjeseci prolaze, a da se ne stignemo okrenuti i promisliti što smo sve napravili u ovih dvadeset godina. Uglavnom govorimo o tome što još nismo napravili i što je sljedeće. Tek sad kad smo priredili Spomenicu koju držite u rukama, u kojoj smo saželi kronologiju našeg rada, primjećujemo da smo napravili dobar okvir za sliku povijesti Domovinskog rata i da smo hrvatsku historiografiju obogatili djelima vrijednim za razumijevanje novije povijesti naše domovine i države.”

Brojni posjetitelji nazočili su svečanosti na kojoj su govore održali predstavnici i izaslanici državnih institucija: ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura; izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek; umirovljeni generali Hrvatske vojske i HVO-a Zlatan Mijo Jelić, Jozo Milićević, Damir Krstičević i Mladen Markač; ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH dr. sc. Ivica Šarac; te djelatnici Centra: voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata Julija Barunčić Pletikosić, voditeljica Odjela za arhivsko gradivo Domovinskog rata Ana Holjevac Tuković i ravnatelj Centra Ante Nazor. Voditeljica programa Julija Barunčić Pletikosić pročitala je pozdravne govore predsjednika Upravnog vijeća HMDCDR-a Filipa Hameršaka i ratnog fotografa Jadrana Mimice, koji zbog bolesti nisu mogli doći na svečanost. Dinko Čutura u prigodnom je govoru istaknuo dugogodišnju uspješnu suradnju s Centrom, koji svoj posao obavlja u zgradi Hrvatskog državnog arhiva, kao primjer izvrsnog suživota. Prigodni govor održala je i ministrica Nina Obuljen Koržinek, koja je istaknula da je Centar u protekla dva desetljeća izrastao u središnju nacionalnu instituciju za prikupljanje, čuvanje, obradu i znanstveno istraživanje gradiva o Domovinskom ratu te je preuzimao iznimno zahtjevnu zadaću: čuvanje povijesne istine utemeljene na dokumentima, a ne na interpretacijama koje se mijenjaju s političkim ili ideološkim okolnostima.

General Damir Krstičević sažeo je rad Centra u tri riječi: čuvati, razumjeti, obraniti. “Godinama sustavno prikupljate i čuvate dokumente, zapovijedi, karte, izvješća, fotografije i svjedočanstva sudionika. Time osiguravate da iskustva i vrijednosti Domovinskog rata ne ostanu samo sjećanje nego da budu trajno zabilježeni i dostupni svima koji žele proučavati. Svojim radom pomažete Hrvatskoj i međunarodnoj javnosti pravilno razumjeti karakter Domovinskog rata. Vaša dokumentacija i stručna tumačenja pomogli su u obrani hrvatskih generala i časnika pred međunarodnim sudovima. Činjenicama ste pridonijeli obrani njihove časti i obrani istine o Domovinskom ratu”, poručio je te istaknuo da rad Centra pomaže u prenošenju znanja o Domovinskom ratu novim naraštajima vojnika. “Iz vlastitog iskustva mogu jasno reći: tehnika je važna, ali čovjek je najvažniji dio obrambenog sustava. U središtu Hrvatske vojske stoji mlad muškarac ili žena u hrvatskoj odori, koji su spremni služiti domovini, domoljubno osviješteni i svjesni svoje povijesti. Ako taj mladi vojnik zna priču o Vukovaru i Škabrnji, ako zna kako je nastala Hrvatska vojska i zašto je Oluja bila nužna i legitimna, tada će sutra znati donijeti pravu odluku u teškim trenucima. Vaš Centar pomaže da se to znanje prenese na nove naraštaje vojnika, dočasnika i časnika. Vi omogućujete mladima da vide lica hrvatskih branitelja, da pročitaju njihove zapovijedi i osobne priče. Tako zajedno gradimo vojsku koja je profesionalno sposobna i karakterno snažna. Bez istine o Domovinskom ratu nema ni snažne Hrvatske vojske. Danas ste nezaobilazno mjesto za svakoga tko želi ozbiljno proučavati Domovinski rat i mjesto ste susreta generacija: onih koji su stvarali hrvatsku slobodu i onih koji će je u budućnosti čuvati”, zaključio je general Krstičević.

General Markač prisjetio se kako mu je Centar bio najveći prijatelj u najtežim životnim trenucima. “Ovaj Centar i njegovi istraživači bili su uz nas kada smo kao hrvatski vojnici i časnici predstavljali Hrvatsku pred Međunarodnim tribunalom u Haagu. Otišli smo u Haag unaprijed osuđeni kao ratni zločinci”, rekao je te dodao kako su se iz Haaga vratili kao pobjednici, a međunarodna pravda morala je priznati da su Hrvati imali obrambeni, oslobodilački i časni rat. “Centar je dao neizmjeran doprinos obrani hrvatskih generala u Haagu”, istaknuo je.

Ravnatelj Centra rekao je da je sređivanje i objavljivanje arhivskog gradiva srpske strane pridonijelo boljem poznavanju uzroka velikosrpske agresije na Hrvatsku, odnosno početka i tijeka oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti. “Sadržaj tih dokumenata zasigurno je u oslobađajućoj presudi generalima Gotovini i Markaču, ali i u članku 426. presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, u kojem je istaknuto da su ‘politička vodstva Srbije i Srba u Hrvatskoj zajednički dijelili cilj stvaranja etnički homogene srpske države’ te da je to bio kontekst u kojem su se događali zločini 1990-ih”, rekao je Nazor te istaknuo da su presude Međunarodnog suda odredile njegov najsretniji i najtužniji dan kao ravnatelja Centra. Najsretniji dan, odnosno događaj, bila je oslobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a najtužniji događaj bila je osuđujuća drugostupanjska presuda haškog suda šestorici Hrvata u BiH i smrt hrvatskog generala Slobodana Praljka. Osvrnuo se i na projekt državnih stručnih skupova o Domovinskom ratu koji se provode od 2008., a kojima su nastavnicima i profesorima povijesti u školama omogućili bolji uvid u izvore i događaje koje prenose učenicima. Spomenuo je i jedan od najvećih uspjeha Centra – 134 objavljene knjige, čije su se naslovnice mogle vidjeti tijekom svečanosti.

Zahvalio je svima koji su im pomogli i s kojima su surađivali u proteklih dvadeset godina. Posebno je istaknuo susrete s iseljeništvom. Dodao je da ovu obljetnicu Centar posvećuje poginulima, ali i svima koji žive za ideju slobodne, suverene, pravedne, demokratske i tolerantne Hrvatske. “Sloboda je čežnja vjerojatno svih ljudi na svijetu, no samo hrabri mogu je izboriti. Teška vremena uvijek su iznjedrila odlučne vođe, a narod koji ih je znao prepoznati, mogao je izboriti slobodu. Izvori o Domovinskom ratu pokazuju da su početkom 1990-ih Hrvati prepoznali i odabrali vođu, s kojim su 1995. konačno izborili slobodu, te samostalnu i suverenu hrvatsku državu – Republiku Hrvatsku”, poručio je Nazor.

---

U dvadeset godina objavljene su 134 knjige i zbornika:

• 26 zbornika dokumenata
• 32 knjige
• 21 fotomonografija
• 45 znanstvenih i stručnih studija te zbornika radova
• devet knjiga samo na engleskom jeziku
• 1 znanstvena studija samo na francuskom jeziku (i samo u digitalnom obliku).

---

• Zbirka videozapisa ima više od 5000 sati videozapisa.
• Zbirka fotografija ima više od 110 000 slikovnih zapisa.
• Zbirka memoarskog gradiva ima više od 900 sati audiozapisa.
• Zbirka vojnih zemljovida ima 446 digitalnih zemljovida.
• Zbirka dokumenata ima više od 740 000 dokumenata, odnosno 1535 GB digitalnih dokumenata.

---

PROJEKT ENCIKLOPEDIJA DOMOVINSKOG RATA

U tijeku je izrada portala Enciklopedija Domovinskog rata u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža. Zamišljeno je da portal sadrži pregled informacija o najvažnijim političkim i vojnim događajima, osobama i institucijama iz vremena Domovinskog rata. Izrađen je detaljan abecedarij Portala sa svim podacima o naslovima članaka predviđenim za pisanje, predviđenom opsegu kao i eventualnim prilozima kojima će svaki članak biti popraćen. Do kraja studenog 2025. napisana su 123 enciklopedijska teksta (oko 440 kartica) i 41 kraći biografski tekst (99 kartica) te 231 enciklopedijski tekst o hrvatskim admiralima i generalima od Domovinskog rata do 2021.

---

Tekst: Hrvoje Lončarević; Foto: Tomislav Brandt