Trideset i pet godina nakon početka Domovinskog rata, Imotski je postao mjesto susreta povijesti, znanosti, sigurnosti i društvene odgovornosti. Međunarodni znanstveno-stručni skup “Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije“ pokazao je kako Domovinski rat nije samo tema prošlosti, nego važan okvir za razumijevanje suvremenih sigurnosnih izazova, nacionalnog identiteta i društvene otpornosti Republike Hrvatske

Od 26. do 28. svibnja 2026. Imotski je ugostio ugledne znanstvenike, sveučilišne profesore, istraživače, vojne analitičare, predstavnike obrambenog sustava, hrvatske branitelje te predstavnike državnih, županijskih i lokalnih institucija. Skup su organizirali Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman“ i Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman“ u suradnji s nizom hrvatskih i međunarodnih akademskih partnera.

Program je započeo odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima kod Spomen-obilježja Topana na obroncima Modrog jezera, čime je simbolično povezana kultura sjećanja sa znanstvenim promišljanjem hrvatske novije povijesti. Time je već na samom početku bilo je jasno da cilj skupa nije samo prisjećanje na ratna zbivanja nego i znanstveno sagledavanje njihove važnosti za današnje društvo.

Svečano otvorenje okupilo je predstavnike vojnih, akademskih, državnih, županijskih i lokalnih institucija. Sudionicima se, među ostalim, obratio zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman“ general-bojnik Slaven Zdilar, idejni začetnik skupa, koji je naglasio važnost znanstvenog, odgovornog i dostojanstvenog pristupa Domovinskom ratu. Uz njega okupljenima su se obratili rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman“ Ivica Lučić, rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Josip Faričić, gradonačelnik Imotskog Luka Kolovrat, umirovljeni general zbora, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Mirko Šundov, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader. Drugog dana skupu se pridružio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja umirovljeni brigadni general Ivan Zelić, koji se okupljenima obratio uime predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

U njihovim je obraćanjima istaknuto kako je očuvanje istine o Domovinskom ratu trajna obveza hrvatskog društva i temelj odgovornog odnosa prema hrvatskim braniteljima, mladim naraštajima i budućnosti Republike Hrvatske.

Imotska krajina i Domovinski rat – povijesno nasljeđe i nacionalni značaj

Jedna od snažnih poruka skupa bila je da se uloga Imotske krajine u Domovinskom ratu ne može promatrati samo kao regionalna povijesna tema. Imotska krajina prikazana je kao prostor iznimne dragovoljnosti, domoljublja i obrambene svijesti, čiji su ljudi dali važan doprinos stvaranju i obrani Republike Hrvatske. Sudionici su posebno istaknuli ulogu 3. imotske bojne, 115. brigade Hrvatske vojske, Imotskih sokolova i brojnih hrvatskih branitelja koji su sudjelovali na gotovo svim bojištima na kojima se branila i oslobađala Hrvatska.

Govoreći o Imotskoj krajini u obrani južne Hrvatske od srpske agresije, general-bojnik doc. dr. sc. Slaven Zdilar naglasio je doprinos 3. imotske bojne u obrani Zadra i južne Hrvatske. Time je dodatno potvrđena jedna od temeljnih misli skupa: lokalne sredine u Domovinskom ratu nisu bile promatrači povijesnih procesa, nego njihovi stvarni nositelji. U okviru vojno-povijesnih tema analizirane su obrana Zadra 1991. godine, djelovanje imotskih postrojbi na Južnom bojištu te njihova uloga u obrani Dubrovnika i doline Neretve. Posebno su predstavljene vojno-geografske analize operacija Tigar, obrane Južne Hrvatske i operativnog područja Južnog bojišta, koje su pokazale kako su reljef, prometni pravci i geografski položaj imali presudnu ulogu u planiranju i uspješnosti vojnih operacija.

Značajan dio programa bio je posvećen političkim i vojnim procesima koji su prethodili Domovinskom ratu. Analizirane su okolnosti raspada Jugoslavije, stvaranja hrvatskih demokratskih institucija, referenduma o neovisnosti, razvoja hrvatskih oružanih snaga te političkih okolnosti koje su prethodile oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja. Pozornost je nezaobilazno posvećena međunarodnom položaju Hrvatske, ulozi mirovnih snaga Ujedinjenih naroda te strateškim okolnostima koje su dovele do konačnog oslobađanja okupiranih područja.

Domovinski rat, identitet i suvremeni sigurnosni izazovi

Skup nije ostao samo u prostoru povijesne analize. Njegova posebna vrijednost bila je povezivanje iskustava Domovinskog rata sa suvremenim sigurnosnim i društvenim izazovima. Jedna od najzapaženijih tema odnosila se na pitanje interpretacije Domovinskog rata u suvremenom društvu. Raspravljalo se o različitim narativima, pokušajima reinterpretacije ratnih događaja te ulozi medija i informacijskog prostora u oblikovanju percepcije rata. Sudionici su upozorili da se suvremeni sukobi sve manje vode isključivo na bojištima, a sve više u prostoru informacija, percepcije i javnog mnijenja. U tom kontekstu analizirane su informacijske operacije, dezinformacije, društvene mreže i kognitivna domena kao novi prostor sigurnosnog nadmetanja.

Posebnu pozornost privukla su sociološka istraživanja o stavovima mladih prema sigurnosti, obrani države i nacionalnom identitetu. Predstavljeni rezultati pokazali su da generacija Z i mlađi milenijalci oblikuju svoje vrijednosti u bitno drukčijem informacijskom okruženju od generacija koje su neposredno iskusile Domovinski rat. Zaključeno je kako je potrebno sustavno razvijati sigurnosnu kulturu, medijsku pismenost i kritičko mišljenje kako bi mladi bili otporniji na manipulacije i dezinformacije. Posebnu znanstvenu težinu imala su i izlaganja o novim konceptima ratovanja. Analizirani su rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku, razvoj umjetne inteligencije, autonomnih sustava, kibernetičke prijetnje i informacijske operacije. Zaključeno je da se suvremeni sukobi danas vode istodobno u fizičkom, informacijskom, kibernetičkom i kognitivnom prostoru, međutim  iskustva Domovinskog rata i dalje imaju važnu sigurnosnu vrijednost i ulogu.

Branitelji, demografski izazovi i poruka budućnosti

Velik interes izazvala su izlaganja posvećena hrvatskim braniteljima i njihovoj prilagodbi poslijeratnom životu. Predstavljeni su prvi rezultati projekta “Iz rata u mir – CRO VETERANS“, koji istražuje iskustva hrvatskih branitelja tijekom tranzicije iz ratnih u mirnodopske uvjete. Istraživači su istaknuli kako posljedice rata ostaju prisutne u životima branitelja, njihovih obitelji i lokalnih zajednica te kako su kultura sjećanja i očuvanje identiteta važan dio društvenog oporavka.

Skup je otvorio i pitanja budućnosti Imotske krajine. Demografska, sociološka i geografska analiza upozoravaju na snažno iseljavanje, starenje stanovništva i razvojne izazove koji obilježavaju ovo područje. Istodobno su predstavljeni neki pozitivni trendovi u području turizma, infrastrukture, pa i u korištenju europskih fondova. Zaključeno je da su demografska revitalizacija, gospodarski razvoj i društvena kohezija koja počiva na vjeri i snazi obitelji ključni preduvjeti dugoročne održivosti i sigurnosti ovog kraja. Skup je zaključen porukom da o Domovinskom ratu, kao temelju suvremene hrvatske povijesti treba govoriti dostojanstveno, znanstveno utemeljeno i argumentirano, s trajnom zahvalnošću prema hrvatskim braniteljima i sviješću da je istina o Domovinskom ratu jedan od temelja hrvatske slobode, državnosti i nacionalnog identiteta te da njegovo proučavanje nije pitanje prošlosti i sadašnjosti nego budućnosti. U završnom dijelu posebno je naglašena potreba sustavnog obrazovanja mladih, razvijanja sigurnosne kulture, jačanja društvene otpornosti i očuvanja nacionalnog identiteta utemeljenog na povijesnim činjenicama, vrijednostima slobode i poštovanju prema žrtvi hrvatskih branitelja. Ako je Domovinski rat prije 35 godina bio obrana hrvatskog teritorija, današnja je zadaća obrana istine, povjerenja, sjećanja i društvene otpornosti. Imotski je zato, 35 godina poslije, poslao poruku koja nadilazi prostor jednog kraja: istina o Domovinskom ratu ne čuva se samo komemoracijama, nego prijenosom znanja, njegovanjem kulture sjećanja, obrazovanjem mladih generacija i trajnim poštovanjem prema hrvatskim braniteljima čija je žrtva utkana u temelje slobode i demokracije hrvatskoga društva.

Tekst: Ines Grossi; Foto: Držislav Bekić

---

Suorganizatori i partneri:

Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman”, Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, Sveučilište u Zagrebu, Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Mostaru, Tehničko veleučilište u Zagrebu, Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti, Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Partneri: Udruga hrvatskih dragovoljaca “Imotski sokolovi”, UHBDR 115. imotske brigade HV-a i Udruga policijskih branitelja Domovinskog rata Imotski.

Pokrovitelji: Splitsko-dalmatinska županija, Grad Imotski, Općine: Baška Voda, Cista Provo, Lokvičići, Lovreć, Podbablje, Proložac, Runovići, Zagvozd i Zmijavci.

---

Izložba “Hrvatski ratni plakat 1991. – 1995.”

Iz fundusa Vojnog muzeja u kojem je više od tisuću originalnih ratnih plakata, za izložbu u Imotskom izabrano je njih 32 koji tematski prate tijek ratnih događanja. “Oni su autentičan dokument iz kojeg se iščitava kronologija Domovinskog rata. Rat se događao pred očima čitave Europe, a pratila ga je agresivna srpska propaganda koja je Hrvatsku optuživala za fašizam. Stoga se javlja potreba za informiranjem svijeta s upravo genocidnom naravi velikosrpske agresije, masovnim razaranjem, progonima i ubojstvima. Plakati kao moćno sredstvo komunikacije svojim su aktualnim, dojmljivim i sugestivnim porukama pridonijeli da istina o ratu u Hrvatskoj prodre u svijet, te su također, jačali moral i mobilizirali pojedince i sve slojeve društva u obrani napadnute domovine. Jednom kad vidite plakat, urezan vam je u podsvijest i njegov osnovni učinak je poziv na akciju”, rekao je na otvorenju izložbe njezin autor Marijo Reljanović.

Imotski gradonačelnik Luka Kolovrat naglasio je snažnu poruku ratnih plakata. “Danas je posebno značajno stati pred ove plakate – svjedoke vremena u kojem se, kad nisu postojale društvene mreže i brz prijenos informacija, trebalo doći do stanovništva i prenijeti jednu, jedinstvenu i snažnu poruku domoljublja i zajedništva. Imotski je grad koji zna što znače ponos i žrtva. Naši su branitelji znali zašto se bore, a ovi plakati – snažnih slika i domoljubnih poruka – bili su dio te iste borbe. Ta borba bila je borba kako bismo svi mi mogli danas živjeti u demokratskoj Republici Hrvatskoj”.

Izložba ratnih plakata bit će otvorena do 15. lipnja 2026.

---

Tekst: L. Puljizević