U proceduri najvišeg zakonodavnog tijela SAD-a pod oznakom H.R. 4200 i pod punim nazivom "Ronald…
EADS – jedan od stupova vojne industrije
Konsolidacija europskog tržišta naoružanja i vojne opreme tijekom proteklog desetljeća dovela je do formiranja nove strukture europske vojne industrije u kojoj dominiraju EADS, BAE Systems, Thales, a u posljednih nekoliko godina grupi se, kao četvrti veliki igrač, pridružuje i talijanska Finomeccanica

Korjenite promjene europske obrambene industrije i pojava novih giganata koji nisu postojali unatrag deset godina, odgovor je europskih zemalja na istovrsne procese okrupnjavanje i specijalizacije američke vojne industrije kako bi zadržala i unaprijedila konkurentost na domaćem i međunarodnom tržištu u posthladnoratovskim uvjetima. Vlasnička i uopće organizacijska struktura europske obrambene industrije karakterizira visoki stupanj složenosti i međusobne isprepletenosti vlasničkih udjela, brojnost joint ventura, prigodnih konzorcija itd., koje promatrači opisuju kao “europski špageti”. Osim statičke složenosti, zbog procesa konsolidacije industrijskih struktura tržište karakterizira visoki stupanj dinamičnosti.
Unatoč brojnosti poduzeća stup europske vojne industrije čine spomenuta tri poduzeća, redom među prvih deset na svijetu. Na rang listi najvećih proizvođača vojne opreme u 2003. BAE Systems nalazi se na četvrtom mjestu sa 17,159 milijardi USD prihoda od obrane, Thales na sedmom mjestu (8,75 mlrd. USD) i EADS na osmom mjestu s 8,03 milijardi USD prihoda od prodaje naoružanja i vojne opreme.
EADS (Euoropean Aeronautic Defence and Space Company) formalno je nastala 10. lipnja 2000. povezivanjem etabliranih predstavnika europske vojne industrije: DaimlerChrysler iz Njemačke, francuske Aerospatiale Matra i CASA iz Španjolske. Inicijalnu vlasničku strukturu EADS-a činili su: DaimlerChrysler 30,2% dionica, francuska država kroz vlastitu holding kompaniju posjedovala je također 30,% dionica, španjolski dio kroz također poduzeće SEPI (u državnom vlasništvu) iznosio je 5,5%, a ostatak od 34,1% dionica je javno distribuiran (uključuje i izvjestan dio koji pripada samim uposlenicima). Vlasničkom strukturom koja prelazi granice nacionalnog kao i organizacijom poslovanja i poslovnih jedinica distribuiranih u brojnim europskim zemljama EADS je prototip “europskog modela” odnosno poduzeća, fokusiranog primarno na europsko a potom izvozna tržišta, s manjim naglaskom na američko, nego recimo konkurentski britanski BAE Systems. U najširem kontekstu stvaranje EADS-a je kamenčić u mozaiku povećanja učinkovitosti vojnog sektora u Europi koji obilježavaju dva istodobna procesa: na strani ponude okrupnjavanje vojne industrije kao preduvjet ekonomske učinkovitosti, korištenje prednosti koje nudi ekonomija obujma kako bi se ograničio rast troškova, ujedinjavanje resursa istraživanja i razvoja itd. Na strani potražnje stvaranje zajedničke obrambene industrijske politike na razini NATO-a ili u sklopu zemalja Europske unije kako bi se prevladala rascjepkanost potražnje i preferiranje nacionalnih proizvođača. Osim po distribuciji proizvodnih lokacija i uposlenika diljem starog kontinenta EADS je europski orijentirana firma i po lokaciji plasmana svojih roba i usluge, 46% prihoda ili 13,85 mlrd. eura relizirano je prodajom unutar Europe, 27% ili 8,13 mlrd. eura plasirano je na tržište Sjeverne Amerike, slijede Azija/Pacifik sa 13%, Bliski Istok sa 10% a na svijeta otpada 4%.

Osobna iskaznica EADS-a je impresivna i u svjetskim razmjerima. Kompanija je organizirana kao dioničko društvo čije dionice kotiraju na burzama u Frankfurtu, Madridu i Parizu. EADS je krajem 2003. zapošljavao 109 135 ljudi na više od 70 proizvodnih mjesta diljem Europe, pretežito u Njemačkoj (37,7%), Francuskoj (39,3%), V.Britaniji (12,0%) i Španjolskoj (7,4%), firma je iz financijskih razloga registrirana u Nizozemskoj, a zbog nastojanja očuvanja nacionalnog utjecaja u upravljanju poduzećem ima kompleksnu dualnu strukturu upravljanja što između ostalog uključjuje dva sjedišta (u Njemačkoj i Francuskoj), dva izvršna direktora – CEO (Chief Executive Officer) Philippe Camus iz Francuske i Reiner Hertrich iz Njemačke itd. Ukupni prihodi kompanije u 2003. iznosili su 37,79 mlrd. USD, od čega je 8,03 mlrd. USD sa područja obrane. Po strukturi proizvodnog programa EADS je najveći europski proizvođač na području zrakoplovstva i drugi na svijetu iza američkog Boinga. Ako bi se upustili u uspoređivanje američke i europske vojne industrije u mnogim područjima bi se mogle povući paralele upravo između ove dvije kompanije. Boeing je u 2003. ostvario ukupno 50 mlrd. USD prihoda, od čega 27,36 mlrd. USD na području vojnih programa. Dakle, kao i EADS riječ je poduzeću koje nije dominantno vojni proizvođač, oboje su žestoki konkurenti na području civilnog zrakoplostva, prvi put prema tvrdnjama iz EADS-a ta kompanija ima više narudžbi za mnogobrojne verzije svog najpoznatijeg proizvoda, čuvenog Airbusa. Obje megakompanije su konkurenti i na mnogobrojnim područjima vojne proizvodnje od borbenih helikoptera, transportnih i borbenih avions, itd. U odnosu na Boeing EADS je čak i dominantno civilni proizvođač jer se u stukturi prihoda na vojne programe odnosi samo 21,3% prema 54,2% kod Boinga. Volatilnost civilnog tržišta putničkih zrakoplova u odnosu na najnovija kretanja (porast terorizma, epidemija SARS-a isl.) vodstvo EADS-a potiče na jačanje vojnog dijela korporacije jer se tržište naoružanja i vojne opreme po prirodi drži sigurnijim i stabilnijim u odnosu na potrese kojima je izloženo civilno tržište. Kao ključni cilj u razdoblju do 2005. postavljen je 50% rast prihoda od prodaje naoružanja i vojne opreme, što se drži ostvarivim u kontekstu vojnih programa i ugovora sklopljenih tijekom 2003. koji uključuje ugovore o prodaji Eurofightera, program transportnog aviona A400M i helikoptera NH90 itd. Financijski pokazatelji na razini kompanije su stabilni uz blagi do umjereni rast većine indikatora. Ukupan prihod od 30,13 mlrd. eura je veći u odnosu na prihod iz 2002. – 29,9 mlrd. eura, pokazatelj financijske uspješnosti EBIT (earnings before interests and taxes – zarada prije poreza i kamata) kao oblik profitabilnosti je pozitivan i za 2003. dosegnuo je 1,543 milijarde eura, te je za 117 milijuna eura veći od prošlogodišnjeg. Privremeni podaci za prvi kvartal 2004. iznose predviđanja da će EBIT za čitavu godinu dostignuti čak 1,8 milijardi eura. Zarada po dionici iznosi 0,96 eura, a dividenda 0,4 eura. Vlasnicima dionice već godinama donose i znatne gotovinske prihode od dividende, za 2000. i 2001. brutto dividenda je iznosila 0,5 eura po dionici, za 2002. dividenda je iznosila 0,30 eura po dionici, dok je 04. lipnja 2004.g. isplaćena dividenda za 2003. u iznosu od 0,4 eura po dionici, uz napomenu da je nominalna vrijednost dionice EADS-a 1 (jedan) euro. Prihode u idućem kratkoročnom razdoblju moguće je projecirati na temelju knjige narudžbi koja je krajem 2003. iznosila čak 179,28 mlrd. eura, protekla godina bila je osobito uspješna po iznosu zaprimljenih narudžbi – čak 61,15 mlrd. eura, u odnosu na 31 mlrd. eura, kolika je bila suma narudžbi za 2002. Pozitivnim financijskim pokazateljima mogu se dodati i vrijednost dionica EADS-a na kotirajućim burzama, tijekom 2003. Vrijednost dionica porasla je za 91% od 9,85 eura do 18,85 eura krajem godine čime su po perfomansama nadmašile najvažnije američke i britanske konkurente. Svoju najnižu razinu dionice su dosegnule u prvim mjesecima godine, 6,5 eura zbog globalne nesigurnost koja je vladala u vrijeme vođenja vojnih operacija u Iraku. Tijekom 2004. nastavio se pozitivan trend rasta vrijednosti dionica, tako da je na dan 9. srpnja 2004. ona iznosila 21,52 eura.
Organizacijska struktura EADS-a razvija se oko funkcionalnih područja poduzeća i temeljnih grupa djelatnosti. Kao što je prikazano Grafikonom 1. funkcionalna područja na razini korporacije su Financije, Odjel strategijske koordinacije, EADS International, Ljudski resursi i EADS Sjeverna Amerika. Operativna struktura EADS temelji se na pet grupa djelatnosti, odnosno pet Odjela: Airbus, Vojni transportni avioni, Zrakoplovstvo, Sigurnosni i obrambeni sustavi i Svemir. Djelatnosti kompanije unutar svakog od navedenih odjela odvija se putem niza operativnih kompanija od koje su neke u stopostotnom vlasništvu EADS-a, dok u drugima EADS ima samo udio u vlasništvu.

Airbus
Airbus je osnovan 1970. kao europski konzorcij u početku Njemačke i Francuske, poslije Španjolske i V. Britanije kao posljedica spoznaje da je jedino zajedničkim naporima moguće konkurirati velikim američkim proizvođačima. Trideset godina nakon osnutka 2001. Airbus je postao jedno integrirano poduzeće na način da su sva sredstva Airubusa u vlasništvu netom formiranog EADS-a i BAE Systemsa (V. Britanija) prenesena u novosnovanu kompaniju u zamjenu za alikvotni dio dionica. Danas je EADS većinski vlasnik Airbusa sa 80% dionica, a preostalih 20% je u vlasništvu BAE Systemsa. Airbus je zaštitni znak EADS-a i svjetski lider u proizvodnji putničkih aviona, prema tvrdnjama iz samog poduzeća u 2003. isporuka njihovih aviona činila je 52% tržišta. U strukturi prihoda EADS-a Airbus s 19 milijardi eura čini 63,21%, što EADS čini dominantno civilnim poduzećem. Tijekom protekle godine Airbus je isporučio 305 aviona, odnosno nešto više od 303 koliko je isporučeno tijekom 2002. Ovaj porast ostvaren je unatoč nepovoljnoj situaciji i padu prometa u međunarodnom zračnom prometu kao posljedica brzog širenja zarazne bolesti SARS i nestabilnosti uzrokovane strahom od terorističkih napada. Proizvodni program Airbusa pokriva sve potrebe civilnog zrakoplovstva, odnosno sve tržišne segmente u rasponu od 100 do 555 sjedala. Posebno značajan iskorak Airbusa je u širenju ponude na avione velikog dometa i kapaciteta kao što je A340-500 i A340-600 koji primaju do 313, odnosno 380 putnika i prometuju na razdaljinama od 16 000 km, odnosno 14 150 kilometara. Nova uzdanica Airbusa i izravan izazov Boeingovu 747 jumbo jetu je dvopalubni A380-800 koji može povesti i 555 ljudi. Prvi let je planiran tijekom 2005., a do kraja 2003. zaprimljeno je 129 narudžbi. Iskustva Airbusa na području civilnog zrakoplostva nalaze svoju primjenu i u vojnim verzijama specijalnih namjena kao što su transportni avion A400M, MRTT (Muli Role Tanker Transport Aircraft) i program britanskog budućeg zračnog tankera koji je EADS dobio u žestokoj konkurenciji s Boeingom čime je i na ovom području probijen njegov monopol.
Vojni transportni avioni
Najvažniji program ovog odjela i EADS-ova uzdanica za budućnost je transportni avion A400M. Zahvaljujući prvim ugovorima o isporuci koji su potpisani tijekom 2003. vrijednost knjige narudžbi ovog odjela porasla je sa 633 milijuna eura u 2002 na 20 milijardi eura u 2003., od čega se 19,7 milijardi eura odnosi na spomenuti transportni avion. U svibnju 2003. EADS je sklopio ugovor o isporuci 180 zrakoplova A400M sa organizacijom OCCAR koja je nastupala u ime Francuske, Njemačke, Španjolske, Turske, Belgije, Luxemburga, a u EADS-u procjenjuju izvozni potencijal na više od 200 aviona tijekom idućih 20 godina. A400M je veliki uspjeh EADS-a, ali i europske vojne industrije na tržištu na kojem tradicionalno dominiraju američke kompanije s paletom svojih transportnih aviona koja uključuje mnogobrojne verzije aviona C-130, novi transportni avion velikog dometa C-17 i najveći C-5 Galaxy. Dobivanje ovog posla ima veliko značenje za vojnu industriju, ali i ekonomiju europskih zemalja koja se u proteklih nekoliko godina ne uspijeva izvući iz krize i niskih stopa rasta. Promatrači očekuju da će zahvaljujući ovom programu u Europi biti otvoreno i do 40 000 radnih mjesta, od kojih samo u Njemačkoj oko 10 000. Konačno spajanje i isporuka zrakoplova obavljat će se u pogonu San Pablo u blizini Seville u Španjolskoj,.
Odjel zrakoplostva
Odjel zrakoplostva ujedinjuje portofolio poslova na području civilnog i vojnog zrakoplostva što uključuje helikoptere, avone srednjeg doleta i opće namjene kao i usluge održavanja, popravaka i ostale usluge. Ukupan prihod odjela u 2003. iznosio je 3,8 mlrd. eura od čega je 62% ostvareno na civilnom tržištu uz ukupan profit prije poreza i kamata od 217 milijuna eura. Poslovanje ovog odjela odvije se putem više samostalnih poduzeća: Eurocopter, EADS Sogerma Services, EADS Socata, Elbe Flugzeugwerke i ATR. Najvažnija kompanija unutar ovog odjela je Eurocopter koji u knjizi narudžbi ima 293 helikoptera u vrijednosti 2,6 milijarde eura. Kompanija je nastala 1992. ujedinjavanjem odjela
Aerospaiale Matra (Francuska) i Daimler Chrysler (Njemačka), osnivanjem EADS-a Eurocopter je u njegovom 100% vlasništvu. Najvažniji proizvodi Eurocoptera su borbeni helikopter Tiger i transportni NH-90 koji su se potvrdili svoju uspješnost i na izvoznim tržištima. Osim navedenih u proizvodnom programu se nalaze helikopteri EC 130, EC 120 namijenjeni civilnom i paravojnom tržištu. Tijekom 2003. ova kompanije proknjižila je prihode od 2,61 milijarde – od kojih se po 50% odnosi na civilno i vojno tržište. Prema izvorima iz kompanije Eurocopter je vodeći svjetski proizvođač helikoptera i na tržištu koje se procjenjuje na 673 helikoptera vrijednosti 4,8 mlrd. eura on zauzima 45% po broju narudžbi, odnosno 25% vrijednosti tržišta. ATR je svjetski važan proizvođač tzv. regionalnih aviona u klasi 40 do 70 sjedala. Njegov model ATR 42-500 može povesti do 50 ljudi, prodan je u više od 100 zemalja u ukupnom broju od 369 primjeraka, njegova produžena verzija ATR72-500 može povesti do 74 putnika. Iako primarno civilni zrakoplovi za prijevoz putnika postoje i njihove verzije za obavljanje ophodnji, prenošenja tereta itd. Sama kompanije, ATR, je program suradnje između EADS-a i Alenia Aeronautice od kojih svaka posjeduje 50% dionica. Aleania Aeronautica je u vlasništvu četvrtog najvećeg europskog proizvođača naouružanja i vojne opreme, talijanske Finomeccanice.

Odjel siguronosnih i obrambenih sustava
Odjel sigurnosnih i obrambenih sustava u svom proizvodnom portfelju sadrži vojne programe kao što su borbeni avion Eurofighter, protuzračne projektile ASTER, projektil zrak – zrak METEOR, elektroničke sustave itd. Organiziran je kao niz operativnih kompanija u djelomičnom ili cjelovitom vlasništvu EADS-a: Military Aircraft, Defense Electronics, EADS/LFK, Eurofighter, Defense and Communication Systems, MBDA i EADS Services (Grafikon 1). Od 5,165 mlrd. eura prihoda, 93% potiče od vojnih porgrama uz EBIT od 171 milijun eura. što je porast od 40% u odnosu na 2002., a broj zaposlenih se kreće oko 24 000 ljudi. Odjel je formiran 2003. kao novi i vrlo značajni centar EADS-ovih poslovnih aktivnosti i nastojanja da poveća udio vojnog sektora u strukturi poslovanja korporacije. Ovaj odjel sadrži gotovo sve vojne programe s iznimkom vojnih transportera, helikoptera i korištenja svemira u vojne svrhe. Program borbenog aviona Eurofighter Typhoon je jedan od najznačajnih proizvoda europske obrambene industrije, najbolji primjer suradnje nekoliko europskih zemalja na području proizvodnje i nabave. Program Eurofighter je nastao suradnjom V. Britanije, Njemačke, Italije i Španjolske, proizvodnja se odvija preko poduzeća Eurofighter GmbH, sa sjedištem u Hallbergmoosu, Njemačka, konzorcija koji je formiran da upravlja razvojem i proizvodnjom aviona. U vlasništvu je tri partnerske kompanije s odgovarajućim udjelom: EADS sudjeluje sa 46%, BAE System s 33% i Alenia Aeronautica s 21%. Razvoj i odabir vlastitog aviona umjesto uvoza dat će snažnu potporu industrijama u zemljama koje sudjeluju u njegovoj proizvodnji s obzirom na to da proizvodnje i trajanja suvremenih aviona proteže i na nekoliko desetljeća. Uspješnost u konstrukciji i prodaji ovakvih temeljnih tipova aviona za poduzeća zrakopolovne industrije može biti pitanje opstanka. Do sada je naručeno i u različitim fazama proizvodnje i ugovaranja nalazi se 620 aviona čija se isporuke odvija u tri tranše. V.Britanija je naručila 232, Njemačka 180, Italija 121 i Španjolska 87, s mogućim izvoznim poslovima za Austriju i Grčku. Vrijednost nabavki 232 aviona za V.Britanija procjenjuje se na 20 milijardi eura tijekom 20 godina.
MBDA je sastavni dio EADS-ovog obrambenog odjela i važan svjetski proizvođač projektila, u zajedničkom vlasništvu EADS-a (37,5%), BAE Systems (37,5%) i Finomeccanice (25%). MBDA ima 10.000 zaposlenih i godišnje prihode koji premašuju 2 milijarde eura, u knjizi narudžbi upisana je konsolidirana vrijednost budućih poslova koji iznose 15 milijardi eura. Prema tvrdnjama iz samog EADS-a MBDA je druga najveća firma na području taktičkih projektila i raketnih sustava na svijetu i uključena je kao prvo ili podugovarač na sedam najvažnih segmenata tržišta: projektila zrak – zrak (METEOR, MICA, MICA IR/RF, ASRAAM ITD.), zrak – površina (STORM SHADOW/SCALP EG, APACHE itd.), površina – zrak (ASTER 30, SPADA 2000, JERNAS, RAPER, MISTRAL itd.), protutenkovski projektili (HOT, MILAN, TRIGAT LR i ERYX), pomorski protuzračni projektili (ASTER 15/30, SEAWOLF, ALBATROS 2000, MICA itd.), projektili zemlja – zemlja, odnosno projektili za napade duboko u protivnički teritorij (POLYPHEM, G-MLRS i mornarički krstareći projektili). MBDA je u cijelosti kao prvogovarač ili u segmentima, u ulozi podugovarača, uključena u više od 45 programa proizvodnje projektila kao što su Aster, Meteor, Exocet, Kormoran, Roland, Milan, Trigat, Patriot, Scalp EG/Storm Shadow itd., dok je idućih 30 u različitim fazama razvoja, odnosno planiranja. Od najistaknutijih programa valja istaknuti nekoliko koji su ušli u proizvodnju ili su u različitim fazama razvoja. Meteor je novi i iznimno važan program MBDA-a, riječ je o projektilu zrak-zrak dometa oko 100 km, radarom za zahvaćanje cilja, mogućnošću upravljanja putem data-linka u središnoj fazi leta, udarnom i blizinskom upaljaču, brzinom koja dostiže i 4 macha itd. Projektil je kombatibilan sa svim suvremenim europskim borbenim avionima (Eurofighter Typhoon, Rafale, Saab Gripen itd.). Program je kooperacija Francuske, V.Britanije, Njemačke, Španjolske, Švedske i Italije i realizira se na temelju ugovora koji je potpisan u prosincu 2002 između MBDA i Agencije za obrambene nabave V. Britanije koja je nastupala u ime spomenute grupe zemalja. Ugovor je fiksnog tipa jer sadrži fiksnu cijenu razvoja i proizvodnje projektila što je metoda kojom se troškovi razvoja i proizvodnje nastoje držati unutar predviđenih gabarita. Troškovi razvoja se procjenjuju na 1,86 milijardi eura, a razvoj projektila planira se završiti do 2010. kada bi tebala početi i njegova operativna upotreba. Predviđa se da će razvoj projektila METEOR imati povoljan utjecaj na stjecanje i zadržavanje znanja i vještina na području visoke tehnologije kao i odlučujuću konkurentnu prednost na svjetskom tržištu, analitičari predviđaju da će kroz mrežu podugovarača projekt obuhvatiti više od 250 kompanija diljem Europe i otvoriti oko 2500 radnih mjesta. Drugo potencijalno vrlo profitabilno područje MBDA je tržišni segment protuzračnih projektila. Prema izjavi Mawana Lahouda, CEO MBDA, zahvaljujući obitelji projektila ASTER, sektor protuzračne obrane će biti primarno područje razvoja i proizvodnje, što uključuju kopnenu i brodsku verziju ovog protuzračnog sustava. Nadalje, postoje planovi da se ASTER obitelj proširi sposobnostima obrane od balističkih projektila, što će u znatnoj mjeri angažirati znanstvene i proizvodne kapacitete MBDA. U prosincu 2003. potpisan je ugovor o trećoj fazi realizacije ovog programa koji u ime europskih zemalja vodi agencija OCCAR a koji je samo za MBDA “težak” 2,3 milijarde eura.
Konačno, Odjel Svemir, sastoji se od tri operativne kompanije koje su rezultat drastične reorganizacije i restrukturiranja kako bi se prilagodila uvjetima niske potražnje i povećala učinkovitost poslovanja. Zbog troškova restruktiranja, inatoč prihodima od 2,42 milijarde eura Odjel je 2003. završio s EBIT-om u minusu od 400 milijuna eura, dok je knjiga narudžbi dopunjena sa 6,062 milijarde eura. Nakon reoganizacije Odjel Svemir podržava tri temeljne grupe aktivnosti: satelitski susavi kroz firmu EADS Astrium, lanseri i svemirska infrastruktura (EADS Space Transport) i usluge (EADS Services). Po vlasničkoj strukturi nakon restruktuiranja Odjel svemir, kao i sve tri operativne kompanije u kojima se odvijaju aktivnosti Odjela su u 100% vlasništvu EADS-a. U pogledu vrste izvora prihoda, 27% se realizira na vojnim tržištima, a 73% na civilnim, a firma zapošljava više od 12 000 ljudi u V. Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Od prošle godine EADS Space Transport je glavni ugovarač za novu raketu – lanser Arianne 5, tijekom godine firma je osvojila osam novih ugovora za koje je raspisan natječaj, što predstavlja 50% tog tržišnog segmenta. Odjel Svemir sudjeluje i u projektu međunarodne svemirske stanice (ISS) kao prvougovorač za automatsko transportno vozilo (Automated
Transport Vehicle – ATV) koji je namijenjen opskrbi buduće svemirske stanice gorivom i ostalim potrepštinama. Columbus, modul ISS za istraživanje u uvjetima nulte gravitacije je glavni europski doprinos ISS za koji je EADS Space prvougovarač. U sektoru obrane, vojnih telekomunikacija, EADS SPACE Services osvojila je ugovor sa Ministarstvom Obrane V. Britanije o vojnom satelitsko – komunikacijskom sustavu SKYNET 5. Riječ je ugovoru koji realizira firma Paradigm Secure Communications Ltd., u 100% vlaništvu EADS Space Services, kao vlasnika i operatora SKYNET 5 komunikacijskog sistema, a koji bi trebao zadovoljiti sve potrebe Minstarstva obrane V. Britanije za satelitskim komunikacijama što uključuje funkcioniranje i održavanje kompletne zemaljske infrastrukture. Ugovor bi trebao pokriti razdoblje od 15 godina, a ukupna vrijednost bi mogla u navedenom razdoblju doseći i 3,6 milijardi eura, dok se vrijednost potpisanog ugovora kreće oko 2,5 milijarde eura. Program SKYNET 5 izvodi se pod uvjetima PFI (private finance initiative – privatna financijska inicijativa) i očekuje se da će u odnosu na standarde postupke nabavke donijeti uštedu od 100 milijuna ? tijekom razdoblja trajanja ugovora, a prema riječima lorda Bacha, državnog ministra za vojne nabavke u V.Britaniji upotreba PFI će osloboditi vojni personal od potrebe za upravljanjem i održavanjem sustava U sklopu programa SKYNET 5 izgradit će se najmanje dva nova satelita, svaki veličine manjeg kamiona i težine između 2,5 i 3 tone. U sklopu navedenog projekta tvrtki Paradigm (u vlasništvu EADS-a) su već ustupljeni sustavi satelitske komunikacije britanskog Ministarstva obrane (postojeći i zastarjeli sustav SKYNET 4).
Zaključak
Iako postoji tek četiri godine EADS je treći europski proizvođač naoružanja, prva europska kompanija na polju zrakoplovne tehnike i druga u svijetu. Na svjetskoj rang listi vojnih proizvođača u 2003. nalazi se na osmom mjestu, a po ukupnom prihodu poslovanja (uključujući vojni i civilni sektor) u 2003. od 30,133 milijarde – premašuje ostale vodeće europske proizvođače vojne opreme i na listi prvih 100 kompanija na području obrane dolazi na treće mjesto, odmah iza američkih konkurenata Lockheed Martina i Boeinga. Tako strelovit uspon ne bio moguć da EADS nije nastao od etabliranih predstvanika vojne industrije DaimlerChryslera iz Njemačke, francuske Aerospatiale Matra i CASA iz Španjolske u procesu restruktuiranja europske vojne industrije uz pristanak pa i poticaj političkih struktura u tim zemljama. Po strukturi prihoda, EADS je uglavnom civilni proizvođač poznat po putničkim avionima tipa Airbus, 23 milijarde – prihoda otpada na civilni, a samo 7,1 milijarda na vojne programe. Radi uravnoteženja strukture prihoda i prednosti koje donose vojni programi jedan od ciljeva poslovanja je 50% rast prihoda od prodaje naoružanja i vojne opreme u razdoblju do 2005.
Usprkos snažnoj konkurenciji europskih i američkih kompanija poduzeća EADS uspješno sudjeluje u projektima koji će mu osigurati dugoročnu prisutnost na svjetskim vojnim i civilnim tržištima. U spomenutim projektima su nova svemirska raketa nosač Ariane, porodica putničkih aviona tipa Airbus, transportni avion A400M, borbeni avion Eurofighter, helikopter Tiger, satelitsko komunikacijski sustav SKYNET 5 itd.
Igor KARNJUŠ