Uvažavajući geografske specifičnosti svog teritorija i s osloncem na vlastita vojna iskustva, kombinirana sa suvremenim spoznajama i trendovima, Finska je razvila vrlo specifičan ustroj specijalnih postrojbi

Finska, Zemlja Tisuću Jezera, kako je obično nazivaju u turističkim prospektima, razvila je nekoliko specijalnih postrojbi unutar svojih oružanih snaga. Najspecifičnije, a ujedno i najznačajnije među njima jesu Utti Jäeger Pukovnija i tzv. Sissi komandosi.

Povijest Utti Jäeger pukovnije
Vojna povijest Uttija vraća nas u XVIII stoljeće. Utti je lociran na hrptu planinskog lanca Salpausselkä, uzduž kojega se proteže vrlo važna cestovna komunikacija Lappeenranta – Vyborg. Grad i vojno uporište nastali su upravo na onom mjestu na kojemu je tu komunikaciju bilo najlakše blokirati. Od ljeta 1789. godine i bitke između ruske i švedske vojske koja se tu odigrala, strateška vrijednost tog mjesta nije opadala. Rusi su svoj garnizon u Uttiju stalno utvrđivali sve do 1809. kada gubi na važnosti nakon završetka rusko-švedskog rata. Kad su Rusi izgradili 1910. godine novi garnizon u Kouvoli, područje Uttija s vojnim instalacijama i utvrdama postalo je veliki vojni poligon za obuku. Nakon stjecanja neovisnosti, Finska se vrlo intenzivno počela koristiti tim područjem za obuku vlastitih OS. Organiziran je veliki broj vježbi, a u jednoj od najvećih, organiziranoj 1930., sudjelovalo je 10 000 vojnika.

Godine 1918. general Mannerheim je odlučio da se u Uttiju formira prva finska zrakoplovna baza. U slijedećih dvadesetak godina Utti će postati glavna baza finskog RZ-a prije početka Drugog svjetskog rata. Tijekom Zimskog rata i agresije Staljinova SSSR-a na Finsku, Utti je bombardiran čak 23 puta. Tijekom II. svjetskog rata, u Uttiju je stacioniralo nekoliko lovačkih i bombarderskih postrojbi.

Nakon rata nastavljena je finska vojna nazočnost u Uttiju. Obuka specijalnih snaga u Uttiju vuče svoje korijene također iz vremena II. svjetskog rata. Tijekom 1944. godine tamo su bila provedena tri padobranska tečaja i tečajevi dubinskog izviđanja koje je tadašnji ratni finski GS organizirao za potrebe svojih OS. Vrijedno je za napomenuti da su finske samostalne terenske satnije u razdoblju 1943-1945. izvršile ukupno 275 izviđačkih i prepadnih akcija u pozadini ruskih i njemačkih postrojbi. Najduža takva patrola trajala je više od 50 dana kada su izvršene diverzije na ruskoj strateškoj željezničkoj pruzi za Arhangelsk. I bivši finski predsjednik dr. Mauno Koivisto (u mandatu od 1982.-1994.) kao mladić bio je pripadnik jedne takve satnije kojoj je na čelu bio legendarni zapovjednik Lauri Torni – koji će se kasnije pridružiti američkim specijalnim postrojbama pod imenom Larry Thorne i s činom satnika poginuti na borbenoj zadaći u Vijetnamu 18. listopada 1966. godine.

Nakon rata GS je došao do zaključka da područje Uttija sa svojim kapacitetima i potencijalima te rijetkom naseljenošću pruža idealne uvjete za obuku specijalnih postrojbi suvremenog tipa, čije se djelovanje temelji na velikoj pokretljivosti, “nevidljivosti” i snažnom udaru. Sukladno rečenom Pukovnija je ustrojena 1.siječnja 1997. godine a u njen ustroj ušli su padobranska škola, jedna helikopterska eskadrila te vojno-policijska škola. Utti Jäeger Pukovnija (Utti lovačka pukovnija) ustrojbeno je potčinjena zapovjedniku finske KoV. Osnovne zadaća ove postrojbe su helikopterske operacije te obuka i razvoj specijalnih postrojbi unutar KoV.

Današnji ustroj
Današnji ustroj Utti Jäeger pukovnije sastoji se od stožera, helikopterske bojne, specijalne lovačke bojne, borbene satnije za podršku i nekoliko različitih elemenata borbene potpore. Ukupna brojčana snaga pukovnije je 500 pripadnika od kojih je njih 300 u profesionalnom statusu dok su preostalih 200 pripadnika u statusu vojnih obveznika. Od osnivanja regimente u njenom sastavu je i postrojba za specijalne operacije tzv. Special Jäger koja je ekipirana i obučavana s prvenstvenim ciljem suprostavljanja protivničkim specijalnim snagama i dubinskom izviđanju. Uz normalne šumske predjele njihova zona djelovanja su nastanjena urbana područja i litoralni pojas. Pripadnici Special Jäger bojne imaju obuku na razini ostalih svjetskih sličnih postrojbi. Specijalistički dio obuke namijenjen je prvenstveno razvijanju fizičkih i psihičkih sposobnosti svakog pripadnika da svoje zadaće uspješno izvršava bez obzira na vrstu okruženja i vremenskih okolnosti.
Helikopterska bojna u svom sastavu ima helikoptere tipa Hughes-500, Mi-8, te moderne NH-90 kojim obavlja zračni desant operativnih snaga i transport opreme.
Svake godine prosječno 500 do 600 mladića kandidira se za prijem u Special Jäger bojnu. Od tog broja tek njih 60 – 80 uspijeva proći vrlo zahtjevni i rigorozni program provjere psiho-fizičkih sposobnosti i kasniji temeljni program selektivne obuke koja traje 362 dana. Nakon završene temeljne obuke, malobrojni uspješni kandidati postaju članovi postrojbe a najbolji među njima upućuju se na daljnju obuku i usavršavanje na dočasničkim i časničkim dužnostima.

Sissi
Sissi je finski naziv za specijalne postrojbe lakog pješaštva koje su namijenjene za provođenje gerilskog i specijalnog ratovanja iza neprijateljskih linija. Većina tih postrojbi je po svojim zadaćama, ustroju, obuci, naoružanju i opremi koje koriste vrlo slična ostalim svjetskim postrojbama takvog tipa. Međutim, postoje i specijalne postrojbe koje se značajno razlikuje od ostalih. Radi se o tzv. Sissi postrojbama. Sissi postrojbe su obučene za izvođenje izvidničkih ophodnji, prikupljanje informacija s prikrivenim obavještajnih punktova, prepada na neprijateljske instalacije i uporišta, postavljanje zasjeda te otkrivanje i uništavanje protivničkih specijalnih postrojbi. U ratnim situacijama, previđeno je prema taktičkom planu uporabe oružanih snaga, da se Sissi bojne popunjavaju određenim brojem vojnika – pričuvnika koji su prethodno uspješno završili Sissi borbene tečajeve. Sissi bojne se razvijaju i borbeno djeluju u manjim postrojbama do veličine satnije. Svaka od takvih postrojbi ima zadaću da ostanu prikrivena i djeluje protiv neprijateljskih snaga u svojoj zoni odgovornosti, posebno u situacijama kada vlastite ili savezničke snage budu prisiljene na uzmak pred protivnikom.

Povijest Sissi postrojbi
Povijest finskih Sissi postrojbi seže gotovo 70 godina u prošlost, u vrijeme neposredno pred izbijanje Zimskog rata (Talvisota) 30. studenog 1939. godine. Izložen neposrednom vojnom napadu vojnih snaga SSSR-a, tadašnji finski GS formirao je 25 samostalnih bojni (Erillinen Pataljona) od lokalnih pričuvnika koji su živjeli uzduž graničnog područja sa SSSR-om. Nakon sovjetske agresije na Finsku, osnovano je još pet “Sissi” bojni (Sissipataljona) koji su bili ustrojeni od tzv. “pomoćnog osoblja”. Ove bojne, Erillinen Pataljona a posebice Sissipataljona bili su po svojoj brojčanosti ali i po naoružanju znatno ispod razine ostalih “standardnih” bojni iz sastava finske kopnene vojske. Upravo zbog toga ove bojne su svoje nedostatke morale nadoknađivati velikom pokretljivošću i požrtvovnošću, uporabom lakog pješačkog naoružanja i zimske opreme. Velika prednost koju su ove postrojbe imale pred Sovjetima bila je činjenica da su djelovali u svom prirodnom ambijentu kojeg su odlično poznavali. U nastavku tog rata sve ad-hoc formirane Sissi bojne su bile raspuštene, dočim su samostalne bojne bile ojačane ljudstvom iz raspuštenih bojni. Četvrta samostalna bojna (Erillinen Pataljona 4) prešla je pod direktno zapovjedništvo finskog GS s isključivom zadaćom strateškog izviđanja i prepadnih misija duboko u sovjetskom području. Svojim prepadnim akcijama na sovjetske linije opskrbe i skladišta topničkog streljiva, četvrta bojna je na najdirektniji način utjecala na ishod bitke za Ilomantsi – onemogućivši sovjetskim postrojbama topničku podršku. Nakon II. svjetskog rata Sissi postrojbe su bile rasformirane unatoč činjenici da su mnoge postrojbe i nadalje u obuci svojih izvidničkih postrojbi primjenjivali iskustva koja su stekle ove postrojbe. Početkom 1960. godine odlukom finskog GS formirana je padobranska škola u Uttiju a nešto poslije toga KoV i granične postrojbe formirali su ponovo svoje Sissi obučne satnije.

Terminologija i uporaba
Prijevod riječi “sissi” s finskog jezika označava gerilu, ali u slučajevima koji se odnose na Sissi postrojbe finske KoV on poprima nešto drugačije značenje. Sissi postrojbe nisu neregularne gerilske snage ili neki od oblika naoružane narodne milicije. One su dio regularnih snaga KoV posebno obučenih za borbena djelovanja iza protivničkih linija. I ono što je najzanimljivije u čitavoj priči o Sissi postrojbama – kao i većina finskih Obrambenih snaga i Sissi bojne su sastavljene od pričuvnika. Najbliži strani ekvivalent ovim postrojbama može se pronaći s druge strane finsko-švedske granice, među švedskim lovačkim Jägare postrojbama.

U finskom poimanju stvari “sissi” označava također i osobu neobično velike snage i izdržljivosti ali i najgore moguće vremenske okolnosti (nevrijeme) koje Sissi vojnici preferiraju prilikom izvođenja svojih operacija. Zapravo u finskim OS termin Sissi je termin koji “pokriva” sve aplikacije nekonvencionalnog ratovanja.

Obuka
Prijam na Sissi obuku velika je čast za finske mladiće. Prilikom prijema preferiraju se dragovoljci ali zapravo svaki vojni obveznik u dobroj fizičkoj kondiciji ima šansu biti primljen u Sissi obučnu satniju. Kandidati koji imaju hobije kao što su lov, planinarenje, orijentacijsko trčanje ili streljaštvo idealan su kadar za nastavak obuke.

Sissi obuka se sprovodi u nekoliko brigada finskih OS. Finska granična garda, koja je pod direktnim zapovjedništvom ministra unutarnjih poslova također obučava dio svojih pripadnika po Sissi konceptu. Finske OS obučavaju svoje Sissi postrojbe na tri lokacije i to u:
• Pohjois-Karjalan Prikaati
• Kainuun Prikaati
• Jääkäriprikaati
U finskoj Graničnoj straži, Sissi postrojbe se nazivaju “granični lovci”. Njihovi obučni centri nalaze se također na tri lokacije:
• Lapin Rajavartiostu
• Pohjois-Karjalan Rajavartiostu
• Kaakkois-Suomen Rajavartiostu
Sissi specijalne postrojbe iz sastava Granične straže (odnosno granični lovci) u svom programu obuke imaju osim temeljnih zadaća zaštite granice također usavršavaju taktiku i borbene tehnike specijalnih postrojbi. Rivalstvo između različitih Sissi postrojbi u različitim granama OS tradicionalno je vrlo veliko.
Temeljna obuka pripadnika ovih postrojbi traje od 6 do 12 mjeseci. Zapovjednici borbenih gerila-desetina i vodova na temeljnoj obuci provode punih 12 mjeseci, dočim obični Sissi specijalci-gerilci na obuci provedu samo 6 mjeseci. Medicinsko osoblje (isto tako i u izvidničkim postrojbama) obučava se ukupno 9 mjeseci, osim vođa specijalističkih medicinskih timova čija obuka također traje 12 mjeseci.

Pripadnici Sissi satnija započinju svoju temeljnu obuku 8-tjednim pješačkim tečajem koji je fokusiran na podizanje opće fizičke spreme, mentalne čvrstoće, otpornosti na stres, nedostatak sna i pravilno obavljanje dužnosti pod stanjem stresa. Nakon toga obuka postaje puno intezivnija.
Kandidati moraju uspješno svladati tečajeve borbenog preživljavanja tijekom svih godišnjih doba. Također su zastupljeni izviđački tečajevi, snajperski tečaj, signalno-komunikacijski tečajevi, medicinski tečajevi, MES itd. Svi dočasnici i časnici dobivaju dodatnu obuku iz komunikacijskih tehnika, obavještajnog rada, rušilačkih tehnika i uporabe eksploziva, taktikama izbjegavanja&izvlačenja i posebno u taktikama postavljanja zasjeda. Obuka je slijednog tipa a svi oni kandidati koji ne uspiju zadovoljiti fizičke, psihološke i specijalističke norme – otpadaju iz obučnog procesa i priključuju se (vraćaju se) u ostale postrojbe finske KoV.

Osnovna ideja kojom se vodio finski vojni i politički vrh kada se radi o specijalnim postrojbama, bila je da se što je moguće veći broj pripadnika OS osposobi za taktike preživljavanja i za primjenu Sissi taktike. Želja vojnog vrha je da u dogledno vrijeme na taj način osposobi gotovo sve pripadnike KoV za brzu transformaciju iz normalnog ratovanja na gerilsku sissi taktiku npr. u slučaju odsijecanja od glavnih snaga ili uništenja zapovijednih struktura. Pretpostavlja se da u aktivnom sastavu finskih OS trenutno ima najmanje 1000 – 1500 pripadnika koji su s uspjehom završili Sissi obuku. Veliki broj pričuvnika koji održavaju tjelesnu spremnost i vojničke vještine uvijek je spreman po potrebi popuniti pričuvne Sissi satnije. Sissi postrojbe nemaju sposobnost padobranskog desantiranja i u tom smislu ih se mora razlikovati od Para-Jägersa (padobranaca-lovaca) kopnene vojske ili Special- Jägersa koji se obučavaju u tom pravcu i imaju padobranske sposobnosti. Isto tako Sissi postrojbe po nekim svojim mogućnostima mogu zamijeniti i posebne izvidničke (tiedustelijat) postrojbe koje se bave prikupljanjem informacija i obavještajnim radom i koje to obavljaju na manje agresivan način od Sissi postrojbi.

Naoružanje i oprema
Sissi postrojbe nisu motorizirane i nisu opremljene teškim naoružanjem i opremom. Kada se djeluje u okruženju koje je najvećim dijelom godine smrznuta tundra koja se za vrijeme kratkog ljetnog razdoblja (koje nema nikakvih poveznica s našim poimanjem ljeta) pretvara u šumsko-jezerski, gotovo neprohodni labirint prebogat vodenim tokovima vozila i teška oprema bili bi samo nepotreban balast. Zbog tih razloga njihove odore, oprema i naoružanje u najvećoj mjeri su identični sredstvima koja se koriste u ostalim postrojbama finskih OS. Jedini dio opreme koji je specifičan samo za njih je tzv Savota “Para-Jägers” transportna naprtjnača, kamuflažne mreže (bijelog i maskirnog uzorka) te ostala kamuflažna oprema. Iz samog ustroja i namjene proizlazi još jedna specifičnost Sissi postrojbi: svaki pripadnik osposobljen je za rukovanje svim oružjima kojima postrojba raspolaže (ali i potencijalni neprijatelji) te značajno veći broj pripadnika koji su ovladali snajperskim tehnikama nego u običnim postrojbama.

Mine su vrlo važan dio Sissi opreme i naoružanja i na njihovoj primjeni se zasniva najvećim dijelom primjena prepadnih taktika i zasjeda. One se također obilato koriste u zapriječavanju kretanja protivničkih specijalnih postrojbi, potjera i potraga za njima nakon izvršenih iznenadnih udara i prepada u neprijateljskoj pozadini, osiguravanje vlastitih tabora itd. Sissi postrojbe koriste vrlo širok asortiman različitih vrsta mina koji između ostalog uključuje:
• Protutenkovske mine tipa 65 77
• Protutenkovske mine tipa 81
• Protutenkovske mine tipa 87
• Protupješačke mine tipa 68 95
• Protupješačke mine tipa 65 98
• Protupješačke mine tipa VP 84 Claymore
• Protupješačke mine tipa VP 88 Claymore

Ostale finske specijalne snage
Unutar ustroja finskih OS, osim spomenute Utti jäeger regimente i Sissi satnija ukomponiranih u druge postrojbe KoV i Graničnu stražu postoji još nekoliko postrojbi koje se obučavaju po posebnom programu namijenjenom specijalnim postrojbama. To su prije svega:
• Laivaston Erikoistoimintayksikko (SpecijalnI operativni tim finske RM)
• 1. Rannikkojaakarikomppania (1. mornarička komando satnija)
• Laskuvarjojaakarikoulu (Zračno-desantna rendžerska škola)
Finske policijske snage su kao odgovor na narastajuću pojavu europskog terorizma već 1978. godine formirale postrojbu AT tipa pod imenom Osasto Karhu (Postrojba “Medvjed”). Jezgru postrojbe činilo je 40 posebni odabranih policajaca koji su morali savladati indentičan program kao i vojni komandosi, obogaćen sissi tečajem i posebnim dodatkom policijske obuke. Unutar postrojbe “Medvjed” ustrojen je i poseban SWAT tim, specijaliziran između ostalog i za rješavanje talačkih situacija.

Igor SPICIJARIĆ
Foto: Poulustusvoimat