Ova osječka uspomena na Domovinski rat doživljava se kretanjem kroz prostor Trga slobode. U specifičnoj fizičkoj i simboličkoj interakciji sudjeluju ne samo spomenici nego i prolaznici. Prolaznici se iz simbolične perspektive pridružuju Šetaču u slijeđenju tragova ratnih stradalnika prema vratnicama nepokorenog grada

Šetajući Trgom slobode u Osijeku prema Ulici Hrvatske Republike naići ćete na kolosalne vratnice Spomen-obilježja hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. Ako ste pažljivo pratili svoje korake, pod nogama ste mogli pronaći barem jednu od pet staklenih kvadratnih ploča s natpisom “Čast palima – na ovom i svakom kvadratu zemlje Hrvatske”.

Radi se o integraciji dviju jednako vrijednih prvih nagrada javnog natječaja Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te njihovoj interakciji s prostorom trga. Rad osječke arhitektice Sabine Majdandžić sastoji se od pet kvadratnih osvijetljenih ploča s natpisom sporadično smještenih duljinom trga od sjevera prema jugu. To spomen-obilježje može se promatrati kao svojevrsni put prema simboličnim gradskim vratima koja se otvaraju od zapada prema istoku, radu arhitektonskog tima Koraljke Brebrić, Mirka Buvinića, Maje Furlan Zimmermann i Siniše Glušice. Gradska vrata stvorena su od četrnaest 10-metarskih megalita koji stvaraju sedam parova vratnica. Vratnice su izrađene od patiranog / cor-ten čelika, koji je podložan koroziji, što rezultira simbolično krvavo crvenom bojom spomenika. U interakciju sa spomen-obilježjima ulazi i prva hrvatska ulična skulptura Stjepana Gračana iz 1974. godine, kojoj su Osječani dali nadimak Šetač. To je brončana skulptura hrvatskog književnika i publicista Augusta Cesarca, zamrznutog u vječnom pokretu. Šetač na poseban način predstavlja grad i stanovnike Osijeka.

Ivana Jelača u radu Spomenička plastika u Hrvatskoj nakon 1990. navodi da autori spomenika reinterpretiraju povijesnu ulogu gradskih vrata te prikazuju Osijek kao otvoreni grad dramatične povijesti i nepokolebljivog gradskog duha. Navodi da spomenik svojom veličinom i smještajem u prostoru trga uvjetuje interakciju i mijenja svakodnevicu. Time istodobno evocira zbiljnost ratnog stanja te zahtijeva reakciju i prisjećanje na žrtve kojima je posvećen. Sandra Križić Roban u članku Vrijeme spomenika. Skulpturalni, arhitektonski, urbanistički i drugi načini obilježavanja Domovinskog rata, objašnjava da ploče naglašavaju važnost svakog pojedinačnog čina tijekom rata, pri čemu svaka egzistira pojedinačno i kao dio cjeline. Navodi da monolitne vratnice daju vizualnu pozadinu spomeniku Augustu Cesarcu, prema kojima on usmjerava svoje kretanje.

Ova osječka uspomena na Domovinski rat doživljava se kretanjem kroz prostor Trga slobode. U specifičnoj fizičkoj i simboličkoj interakciji sudjeluju ne samo spomenici nego i prolaznici. Prolaznici se iz simbolične perspektive pridružuju Šetaču u slijeđenju tragova ratnih stradalnika prema vratnicama nepokorenog grada koje se postupno otvaraju. Šetačima se nameće da u svakodnevici prijeđu put koji su utabale žrtve Domovinskog rata te da se potom provuku kroz prepreke, tjeskobu i opasnost do slobode dobivene krvlju.

Spomen-obilježje hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata svečano je otkriveno 29. lipnja 2003. na dan zaštitnika grada Osijeka sv. Petra i Pavla. Podignuto je na inicijativu udruga proizišlih iz Domovinskog rata Osječko-baranjske županije, OBŽ-a i Grada Osijeka.

Tekst  Martina Stanković

foto  Martina Stanković, Romulić & Stojčić