Knjiga je fokusirana na najveće brodove s ravnom palubom koji plove pod zastavama najmoćnijih svjetskih ratnih mornarica, kao i letjelice koje nose na svojim palubama i u hangarima. Međutim, takvo djelo, namijenjeno mlađem, ali zanimljivo i stručnom čitateljstvu, uzelo je u obzir i njihov razvoj te povjesnicu

Sredinom siječnja mnogi su svjetski mediji objavili da Francuska na Bliski istok šalje nosač aviona i prateću borbenu skupinu. Dakle, kretanje samo jednog broda izazvalo je veliku medijsku pozornost, onakvu kakvu ne može izazvati niti jedan oružni sustav. I nije stvar samo u medijima. Ti golemi brodovi na čijim su palubama i u hangarima najmoćniji višenamjenski borbeni avioni na svijetu uvijek su budili velik interes stručne, ali i svekolike javnosti. I to nije slučaj samo s građanima vojno najmoćnijih i tehnološki najnaprednijih zemalja koje imaju nosače u svojim flotama nego i s onima iz zemalja koje takve sustave nemaju niti će ih imati, no ipak su fascinirani tehnologijom i strateško-političkim implikacijama koje vezujemo uz nosače. Dobar je primjer za to upravo Hrvatska: kad god nosač aviona (najčešće američki) stigne u posjet nekom od naših gradova (najčešće Splitu), taj brod ne silazi s domaćih novinskih i internetskih stupaca te informativnih emisija na televiziji, a građani čekaju u redovima za organizirani posjet plovilu i posadi. Posebna je priča “sto tisuća tona diplomacije”, tj. značaj i pažnja koji se nekoj zemlji pokazuju posjetom nosača.

Upravo s navedenim premisama, računajući na interes širokog kruga čitatelja različitih profila i uzrasta, no uz zadržavanje visoke razine i kvalitete sadržaja, Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva Službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a pristupio je svojem najnovijem knjižnom izdanju: “Suvremeni nosači zrakoplova”. Pred autorom knjige, našim nekadašnjim djelatnikom, a danas suradnikom Mariom Galićem, nije bila laka zadaća. “Prva ideja za pisanje knjige javila se prije osamnaest godina. Doduše, tad je kolega Mislav Brlić, autor knjige ‘Razarači i fregate za 21. stoljeće’ i desetaka tekstova o ratnim brodovima u Hrvatskom vojniku, trebao napisati dio o nosačima, a ja dio o zrakoplovima. No, spletom okolnosti ta knjiga nikad nije napisana. Međutim, ideja nije nestala. Mogućnost da se materijalizira ostvarila se prije tri godine zahvaljujući urednicima u Odjelu hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva. No, ovaj je put cjelokupni teret pisanja knjige bio samo na meni,” prisjeća se Galić, vojni novinar, urednik i analitičar, iza kojeg su tri desetljeća iskustva i stotine objavljenih vojnostručnih tekstova, analiza i komentara. U knjizi je na jednom mjestu svoje iskustvo i znanje kombinirao s novim, relevantnim i korisnim informacijama iz mnoštva stranih, ali i hrvatskih izvora. Sve to raspoređeno je u četrdesetak poglavlja, na 168 stranica bogatih tekstovima i atraktivnim fotografijama. Autorov stil precizan je i jasan, svaka “priča” ima pravilan slijed. Potpuni laici će, vjerujemo, lako shvatiti što autor želi reći, a oni koji znaju više kimnut će glavom jer tekstovi imaju visoku razinu stručnosti.

Kao što i sam naslov kaže, Galićeva knjiga ipak je fokusirana na sadašnje, suvremene nosače zrakoplova. Međutim, takvo djelo ipak mora uzeti u obzir njihov razvoj, tako da uvodna poglavlja prate povjesnicu nosača i to od samog početka, tj. od 14. studenog 1910., kad je američki pilot Eugene B. Ely poletio avionom Curtiss Model D s palube krstarice USS “Birmingham”, sve do djelovanja ruskog nosača “Admiral Kuznjecov” 2016. godine u ratu u Siriji. Za dobro praćenje i razumijevanje knjige važno je poglavlje koje govori o svim ključnim funkcijama, sustavima i podsustavima nosača, od letne palube, preko arestera, katapulta, skakaonica, deflektora, zapovjednog otoka, hangara, spremnika… Slijede poglavlja u kojima se opisuju aktualne klase i plovila, uključujući supermodernu američku klasu Ford, kineski Type 001A (“Shandong”), koji je tek mjesec dana u operativnoj uporabi, ili indijski INS “Vikrant”, koji je još u brodogradilištu. Dakle, podrobno su opisani oni klasični, “punokrvni” nosači, no dva poglavlja posvećena su njihovim manjim “kolegama”, odnosno lakim i višenamjenskim nosačima.

Uz nosače su neraskidivo vezani i njihovi zrakoplovi. Svaki tip aviona, helikoptera, pa čak i bespilotnih letjelica koje danas djeluju ili će uskoro djelovati na ravnim palubama brižljivo je opisan, od razvoja preko taktičko-tehničkih značajki i dalje. Uz američki F-35 Lightning II, francuski Rafale ili kineski J-15, tu su i helikopteri Merlin, Kamov K-31 i Sea King, kao i bespilotni zračni tanker MQ-25 Stingray te mnogi drugi. Zapravo, u knjizi su zrakoplovi jednako zastupljeni kao i brodovi pa su svi koji su sudjelovali u pripremi izdanja znali reći da su “Suvremeni nosači zrakoplova” zapravo dvije knjige u jednoj. Možda bi čak bilo primjerenije da je naslov “Suvremeni nosači zrakoplova i palubni zrakoplovi”, no to se činilo nekako nezgrapno. Dakle, čak i ako nekog zanimaju samo brodovi ili samo avioni, sigurno će naći dio knjige koji će mu biti zanimljiv.

Da izdanje bude još potpunije i dostupnije širem krugu čitatelja, autor je pripremio pregled i objašnjenja pojmova i pokrata spomenutih u knjizi, a sve završava preciznim navođenjem svih “papirnatih” i internetskih izvora, koji će dobro usmjeriti svakoga tko želi proširiti svoje vidike o moćnim plovilima i letjelicama. “Knjiga je prije svega pisana za mlađu publiku koju zanima ova tematika, a koja tek mora odlučiti što želi biti u životu. Stoga pokušava istodobno biti razumljiva, ali i dostatno stručna kako bi mladi čitatelj o tematici saznao nešto više. Istodobno se nadam da će i čitatelji s dubljom razinom znanja naći da je knjiga dostatno zanimljiva da je pročitaju,” zaključuje Galić.

Viceadmiral Hranj u predgovoru knjige

Knjigu “Suvremeni nosači zrakoplova” ukratko je u predgovoru opisao direktor Glavnog stožera Hrvatske vojske viceadmiral Robert Hranj: “Pred čitateljem je zanimljiv i očaravajući prikaz nosača zrakoplova: od najranije povijesti, preko prikaza ključnih cjelina i međusobne povezanosti, do trenutačnog prikaza nosača u flotnim sastavima brojnih mornarica.”

Tekst: Domagoj VLAHOVIĆ

Foto: Tomislav BRANDT