Saabov je cilj da Gripen E/F bude napredniji od prethodnika u mogućnostima i tehnologiji, ali bez povećanja cijene. Unatoč velikom broju medijskih napisa koji su pojedine zemlje povezivale s njime, novi avion zasad ima dva sigurna korisnika: Švedsku i Brazil

Iza današnjeg vrlo popularnog višenamjenskog borbenog aviona JAS 39 Gripen stoji projekt švedskog Ministarstva obrane s domaćom tvrtkom Saab. Ugovor za izradu pet prototipova sklopljen je 30. lipnja 1982. Prvi je prototip poletio 9. prosinca 1988. Osnovni zahtjev švedskog zrakoplovstva bio je izrada 280 Gripena koje bi rasporedili u 16 eskadrila, ali je ubrzo taj broj smanjen na 204 primjerka JAS 39 A/B. Prve su isporuke počele 1993., dok je inicijalna operativna sposobnost (IOC – Initial Operating Capability) dosegnuta 1997.

Internacionalizacija
 Danas je Švedska u Europskoj uniji, a iako nije punopravna članica NATO-a, sa Savezom blisko surađuje kroz partnerstvo. Poznati su po uporabi tehnologije prijenosa podataka još od doba Drakena 1960. godine. Veliki nedostatak prvog tipa Gripena bio je nekompatibilnost, tj. nemogućnost komunikacije s drugim tipovima zrakoplova. Ključni je zaokret napravljen u dizajnu Gripena C/D, radi međunarodne suradnje. On se najbolje vidio u šest ključnih područja: naoružanje, dostupnost, komunikacija, razmještenost, radni vijek i izdržljivost. Komunikacijski sustavi nisu više isključivo na švedskom jeziku, a uvodi se komunikacija putem podatkovne veze. Šveđani se uključuju u međunarodne vježbe, a 2011. prvi put u posljednjih 50 godina ratno zrakoplovstvo šalje borbene avione u međunarodnu operaciju Unified Protector iznad Libije.

Prva nadogradnja
U današnje vrijeme brzog  tehnološkog razvoja borbeni avion koji se proizvodi s ciljem operativnog djelovanja od 30 do 35 godina ima velike poteškoće u zadržavanju vrhunskih sposobnosti u odnosu na konkurenciju. Saab i FMV su kod nadogradnje inačice Gripen A/B u C/D krenuli u širok spektar poboljšanja. Prva je na redu bila rekonstrukcija glavnih komponenata trupa inačice A/B. Glavni elementi nove C/D inačice posebne su sposobnosti kao BVR (Beyond Visual Range) i WVR (Within Visual Range), mogućnosti djelovanja zrak-zemlja, te izvidničke sposobnosti. Dinamika planiranja budućih nadogradnji temelji se na trogodišnjim intervalima. Trenutačni je standard flote MS19 (Mission System 19) Block II, dok se za sljedeću godinu planira prijelaz na MS20 koji će dodati i MBDA-ov BVRAAM (Meteor Beyond Visual Range Air To Air Missile), projektil Boeingove GBU-39 bombe malog promjera (SDB), radar većih sposobnosti, digitalnu blisku zračnu potporu, povećane mogućnosti podatkovne veze LINK 16, civilnu navigaciju, kemijsko-biološko-radiološku i nuklearnu zaštitu za pilota (ABKO), SPK 39 izvidnički kontejner (POD II) te sustav izbjegavanja udara u zemlju (GCAS). SAAB kontinuirano nudi nadogradnje za Gripen C/D, iz čega proizlazi inačica C/D standard MS 20, a najnovija inačica za Gripen E/F bila bi MS 21. Dio sustava naoružanja bit će i nevođene i navođene bombe Mk 82, Mk 83 i Mk 84, odnosno laserski navođene bombe kao GBU-12, GBU-16 i GBU-10 te moderne bombe GBU-49 i GBU-39.

Švedsko razmišljanje
Prema izjavi Ulfa Nilssona, voditelja Gripen programa u Saabu, jasno je vidljiv put kojem teže. Naime, Gripen A/B imao je nacionalno težište, dok su C/D inačicom planirali i ostvarili proboj na međunarodno tržište i operativnu suradnju s NATO-om. Težište novog Gripena E/F je na visokoj tehnologiji. Najnovije vijesti iz Švedske tvrde da će proizvodnja E inačice biti potpuno zaseban proizvodni proces. U siječnju 2013. u švedskom je parlamentu donesena odluka o nabavi 60 Gripena E, bez dvosjeda Gripen F. Poslije, u travnju 2014., tadašnja švedska ministrica obrane Karin Enström izrazila je potrebu za povećanjem nabave sa 60 na 70 zrakoplova.

Šok i utjeha
Vrlo je zanimljiva priča o  švicarskoj potencijalnoj nabavi Gripena E. Oni su prikupili više ponuda za nabavu borbenog zrakoplova. Gripen E natjecao se protiv Eurofighter Typhoona (Tranche 3 standarda), Dassaultova Rafalea i Boeingova Super Horneta. Nakon dužeg razmatranja u studenom 2011. donesena je odluka o nabavi Gripena E. Sporazum je uključivao veliki industrijski paket uz potpuni offset. Nabavna cijena za 22 nova zrakoplova bila je 3,126 milijarde švicarskih franaka u što je uključena i infrastruktura. Plan dolaska Gripena bio je 11 aviona od 2018. do 2020. uz još 11 od 2020. do 2021. No, nabava je naposljetku otkazana i to na tipični švicarski način – referendumom. Održan je 18. svibnja 2014. i 53,4 % Švicaraca glasalo je protiv.
Kao velika utjeha Saabu došao je kraj rujna iste godine. Brazil je, nakon više godina vaganja različitih ponuda, tada odabrao Gripen E/F kao svoj borbeni avion nove generacije. Brazilsko ratno zrakoplovstvo odredilo je početnu potrebu od 36 zrakoplova s mogućnošću povećanja količine na 100, ovisno o uspješnosti daljnjih pregovora. Nakon duljeg razmatranja struka je odlučila kako je to najbolji izbor prema kriteriju cijena/kvaliteta. Za razliku od Švedske i Švicarske, Brazil je zatražio i dvosjednu inačicu Gripen F i to njih osam. Tako su Šveđani promijenili odluku kojom je, zbog slabog interesa za dvosjed, u igri ostao samo jednosjed, tj. E inačica.

D glumi E
Razvoj nove generacije Gripena započeo je tijekom 2007. Gripen E moći će iskoristiti postojeće naoružanje C/D inačice uključujući: infracrveni sustav navođenja IRIS-T, projektile AIM-120 AMRAAM, zrak-zemlja rakete RB 75 (AGM-65 Maverick), protubrodske projektile kao Saab RBS 15F s proširenjem na zrak-zemlja sposobnosti. Uz navedene tehnološke primjerke, Gripen E će imati i novi radar s aktivnim elektroničkim skeniranjem (AESA), Selex Skywardov G-IRST (Infra-red Search And Track) infracrveni sustav za traženje i praćenje, povećan kapacitet goriva, dva dodatna podvjesna spremnika, pilotsku kacigu s modernim prikaznikom te druga poboljšanja. Demonstrator Gripena E/F (serijski broj 39-7)  preinačeni je JAS 39 D. Na njemu se, od 2008. , provodi niz testiranja novih sposobnosti vezanih za projekt. Na avionu su prikazane mogućnosti AESA radara, sustava upozorenja nadolazećih projektila (MAWS), novi motor F414-GE-39E, sustav satelitskih komunikacija SATCOM, novi višefunkcijski prikaznici u kabini i sama avionika (posebice u području drugog sjedala), povećanje nosivosti goriva, novo podvozje zrakoplova, novi digitalni displej HUD na kacigi… Novi je motor opremljen novom turbinom visokog tlaka i šeststupanjskim visokotlačnim kompresorom.

Konstrukcijske promjene
U tijeku je proizvodnja dijelova za prva dva testna zrakoplova Gripen E (39-8 i 39-9) plus izrada statičnog probnog stola (39-083). Ukupna masa novog Gripena bit će 16,5 tona što je više u odnosu na JAS 39 C koji teži 14 t. Kapacitet goriva 40 % je veći. AESA radar smješten je unutar novoizrađenog nosa zrakoplova, a nosna noga ima jedan kotač, što omogućava Gripenu E uporabu poletno-sletnih staza koje imaju sustav hvatanja kotača (najčešće vidljivo na nosačima zrakoplova). Poboljšanje je i novi  borbeni spremnik te nove karike za već postojeći 27 mm Mauserov top. Otklonjeno je izbacivanje čahura kako ne bi došlo do oštećenja novih spremnika zrakoplova. Vidljive su i strukturne promjene, pa su tako krila pomaknuta prema van da bi se dobilo više mjesta za spremnik goriva, a hvatišta krila s trupom pojačana su aluminij-litijskim okvirom. Glavne se noge podvozja sada uvlače u krilo umjesto u trup zrakoplova. Usisnici zraka veći su, a u podnožju je smješten i novi sekundarni regulacijski sustav kontrole (ESC) za AESA radar. U sklopu novog dizajna krila, nalaze se i antene za elektroničko ratovanje.

Birana oprema
Kupnja tehnologije za opremanje Gripena E/F nije bila podložna kompromisu. Naime, uzimale su se samo najbolje i najkvalitetnije ponude, što će nakon kompletiranja dati impresivne rezultate. Tako je npr. Ravenov ES-05 AESA radar montiran na pomično postolje koje daje dodatnih plus-minus 100 stupnjeva sposobnosti pokrivanja terena, spomenuti Skywardov G-IRST te novi IFF sustav za identifikaciju prijatelja-neprijatelja snage s tri elektronički usmjeriva antenska snopa koji se dopunjavaju radarskim pretraživanjem. Ta tri nova senzora u sprezi daju pilotu potpuni borbeni pregled koji se može dijeliti preko veze. Pomoću G-IRST-a otkrivaju se i prate stealth mete. Radi na principu pretrage malih temperaturnih razlika pomoću kojih stvara obrise nevidljive mete. Pojavili su se manji problemi u kompatibilnosti NVG-a i preglednika na pilotskoj kacigi za što G-IRST također ima svoj odgovor. Selex već radi na SIRPH –u (Steerable IR Picture On Pilots Helmet) pokretnoj infracrvenoj slici na pilotskom viziru koja bi bila kompatibilna s HUD-om.

Krivulja troškova
Saabov je cilj da Gripen E/F bude korak više u mogućnostima i tehnologiji, ali bez povećanja cijene. Sposobnost za nastavkom proizvodnje uvelike ovisi o stupnju iskorištenosti domaće tehnologije u odnosu na uvoznu. Većina je sustava kupljena, što uvoznu komponentu stavlja u prvi plan. Motor je General Elektricov (uz neke izmjene) dok Britanci i Talijani proizvode tri glavna senzora. Cijena izrade Gripena E niža je od cijene Gripena C jer je uključena nova pametna tehnologija za izradu zrakoplova. Glavni  je cilj projekta smanjenje ukupnih troškova. Za usporedbu, u sklopu nadogradnje JAS 39 A/B na C/D izvršeno je 3400 testnih letova, dok ih je za prijelaz na C/D obavljeno samo 1200. Za modernizaciju na C/D inačicu izrađeno je 70 000 stranica dokumentacije, a za Gripen E niti jedna. Za njega je korišten novi pametni 3D sustav za modeliranje.

TAKTIČKO – TEHNIČKE KARAKTERISTIKE
DUŽINA ZRAKOPLOVA:  15,2 m
RASPON KRILA: 8,6 m
MASA POLIJETANJA (max.): 16 500 kg
NAJVEĆA BRZINA (velike visine): 2 Macha
NAJVEĆA BRZINA (male visine): 1400 km/h
MOTOR: General Electric F414G turbofan (potiska 98kN ili 22,00lbs)

Damir MIŠKOVIĆ