Ovogodišnja će proslava Božića zbog pandemije prouzročene koronavirusom zasigurno biti drukčija od dosadašnjih
Marke – Božić 2022. iz Đakova
Ovogodišnji motiv hrvatske božićne marke, tiskane u nakladi od 400 tisuća primjeraka, prikazuje zidnu sliku Poklonstvo kraljeva i pastira iz đakovačke katedrale
U tekstu koji prati marku akademkinja Željka Čorak, među ostalim, piše: “Prvi dojam što ga taj prizor ostavlja jest svečanost. Nema intimne scenografije štalice, slame, životinja koje griju Isusa. Madona s Djetetom sjedi na prijestolju, svetokrugovi im oko glava, anđeli pridržavaju grimiznu tkaninu sa zlatnim ornamentima kao pozadinu. Nad prijes-toljem zvijezda repatica iz nebeskih sfera lije mlaz svjetlosti. Tamna jezgra u sredini zvijezde možda je Božje oko. Ta zvijezda često u sebi nosi poruku sudbine: kad vodi kraljeve, u središtu joj zna biti lik Djetešca; iznad scene Rođenja u zvijezdi je ponekad križ. Tako slikari razbijaju jednovremenski sadržaj slike, uključujući u nju nagovještaje budućnosti. Seitzova scena već je cijela pomaknuta iz okružja siromaštva i skromnosti u budućnost slave. Kompozicijom vlada dinamična simetrija; likovi su realistični u opremi (tako su pučki likovi odjeveni u slavonske i bosanske nošnje, prema teritorijalnom ustroju Stross-mayerove biskupije, ali nose i masline, u široj viziji Hrvatske); zaustavljeni su, međutim, u pokretima, zaleđeni u trenutku, i sami iz slike stvaraju veliki sveukupni ornament. Pod Poklonstvom kraljeva i pastira stoji, za kraljeve: DOŠAV KRALJI S IZTOKA POKLONIŠE SE GOSPODINU I DARIVAŠE GA / ZLATOM, TAMJANOM I MYRRHOM /; za pastire: DOĆI ĆEJU ŽURNO I VESELO PRINOSEĆ / PRVENCE OD VINOVE LOZE PŠENICE MASLINE POVRTLJA I OVACA.”
Đakovo je grad u Slavoniji, četrdesetak kilometara jugozapadno od Osijeka, danas možda najpoznatiji po monumentalnoj neoromaničkoj katedrali sv. Petra, izgrađenoj prema zamisli biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Prvi se put pod imenom Dyaco spominje 1244. u darovnici Bele IV. Herceg Koloman darovao je 1238. godine Đakovo bosanskom biskupu Ponsi. Biskup je, zbog nemira u svojoj zemlji, u taj grad preselio sjedište Bosanske biskupije. Stalnim sjedištem Bosanske biskupije postaje 1349. godine. Od 1536. pa sve do 1687. godine Đakovo je pod osmanskom vlasti.
TEKST Ivo Aščić