Vježba je u 11. izdanju okupila više od 700 sudionika iz 28 zemalja članica NATO-a, četiriju partnerskih zemalja, industrije i akademske zajednice. Tim Oružanih snaga RH, sastavljen od 20 djelatnika SKIS-a i SOD-a, svoje je aktivnosti provodio u vojarni ”Petar Zrinski” u Zagrebu, a dva su pripadnika naših snaga bila upućena u NATO-ov kibernetički poligon u Estoniju… 

Cyber Coalition 2018, jedna od najpoznatijih i najvećih NATO-ovih vježbi u području cyber obrane, u organizaciji Savezničkog zapovjedništva za transformacije (ACT),  održala se od 26. do 30. studenog na više desetaka lokacija u zemljama sudionicama. Središnjica komunikacijsko-informacijskih sustava (SKIS) GS OSRH i ove je godine bila nacionalna nositeljica međunarodne vježbe. U 11. izdanju okupila je više od 700 sudionika iz 28 zemalja članica NATO-a, četiriju partnerskih zemalja, industrije i akademske zajednice.

Tim Oružanih snaga RH, sastavljen od 20 djelatnika SKIS-a i SOD-a, svoje je aktivnosti provodio u vojarni ”Petar Zrinski” u Zagrebu, a dva su pripadnika bila upućena u NATO-ov kibernetički poligon u estonskom gradu Tartu, otkud je vježba i vođena. Odabir Estonije kao središta za cyber obranu nije slučajan, s obzirom na to da se ova baltička država smatra prvom žrtvom kibernetičkog napada 2007. godine, te je od tada jedan od primjera izvrsnosti u razvoju kibernetičke obrane. ”Vojna vježba Cyber Coalition 2018 vrlo je bitna za OSRH i samu Središnjicu KIS jer daje neka nova saznanja i spoznaje o kibernetičkom ratovanju. Njezino zapovjedništvo smješteno je u Estoniji, gdje se nalaze naša dva kontrolora vježbe, s kojima imamo komunikaciju i na tragu toga pratimo sve situacija prema NATO-ovu scenariju vježbe,” pojasnio je zapovjednik SKIS-a pukovnik Darko Vuković.

Scenariji vježbe izmišljeni su i prilagođavaju se trenutačnoj situaciji i mogućim ugrozama koje bi se mogle dogoditi u području djelovanja oružanih snaga bilo koje od zemalja sudionica. Scenariji se iz središta u Tartuu,  puštaju prema nacionalnim sudionicima, čija je zadaća otkrivanje napada i utvrđivanje činjeničnog stanja. Napad je potrebno detektirati i dati povratnu informaciju o tome što su uočili te na koji način zloćudni kod djeluje na ostale sudionike. Ovakav vid vježbe iznimno je bitan za sve sudionike jer se na kraju svake provedene vježbe stječu sposobnosti koje će iskoristiti ako se neki od scenarija dogodi u stvarnom životu. 

Povodom održavanja vježbe predstavnici SKIS-a osvrnuli su se i na izazove s kojima se susreću u svojem radu. Ono što se definira kao jedan od najvećih problema s kojim se sustavi kibernetičke obrane diljem svijeta susreću jest nedostatak radne snage te je potrebno pronaći načine kako privući i zadržati kvalitetan kadar. U borbi s kibernetičkim napadima važno je podići svijest na svim razinama društva, a zaposlenike institucija posebno educirati o njihovoj ulozi u suzbijanju ovakve vrste napada. Za mnoge najvažnija komponenta efikasnog djelovanja kibernetičke obrane jest suradnja. Nijedna institucija samostalno nije sposobna obraniti se od kibernetičkih napada koji postaju sve sofisticiraniji stoga je isključivo zajedničkim djelovanjem javnog i privatnog sektora, akademske zajednice i državnih institucija moguće razviti zajednički, koordiniran i i sustavan pristup.

Vježbe su jedan od najučinkovitijih alata koji se koriste u razvoju kibernetičke obrane. Cilj ovakvih vježbi jest osnažiti koordinaciju i suradnju između NATO saveza i njegovih članica, poboljšati mogućnosti zaštite kibernetičkog prostora te provesti vojne operacije u cyber domeni. Vlade, državne institucije, organizacije i kompanije u svojem djelovanju sve više koriste kibernetički prostor što dovodi do većeg rizika od hakerskih napada. Upravo se hakerski napadi danas smatraju najvećom prijetnjom svjetskom miru i sigurnosti.  Na NATO-ovu samitu u Varšavi, 2016. godine, kibernetički prostor i službeno postaje prepoznat kao peta dimenzija ratovanja, a uspjeh vojnih akcija na kopnu, moru, zraku i svemiru uvelike ovisi o mogućnostima pristupa kibernetičkom prostoru.  Kibernetički kriminal najbrže je rastući sigurnosni izazov današnjice te je kibernetička sigurnost postala sigurnosni prioritet NATO-a i njegovih članica. Prijetnje Savezu postaju sve češće i kompleksnije, a napad na jednu članicu može ugroziti cijeli Savez. Zbog toga je jačanje kibernetičke obrane prioritet Saveza i njegovih članica. U vježbi Cyber Coalition RH sudjeluje od 2009. godine kao promatrač, a od 2013. kao aktivni sudionik vježbe.  Od 2016. godine u ime MORH-a, kao nacionalnog nositelja vježbe, nositelj koordinacije aktivnosti za pripremu i provedbu vježbe jest Središnjica komunikacijsko- informacijskih sustava (SKIS) GS OSRH. Važno je istaknuti da vježba osim stručnjaka iz MORH-a i OSRH uključuje sudionike i iz drugih državnih institucija, akademske zajednice i privatnog sektora.

Doris Ravlić, Petra Kostanjšak

Foto: Mladen Čobanović