Zemlja u srcu Europe, strateški iznimno važna za EU i NATO, još uvijek je daleko od dva posto izdvajanja BDP-a za obranu. To bi se trebalo uvelike promijeniti osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava

Prema podacima Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI), Belgija je 2024. potrošila 1,28 posto BDP-a na obranu, što je među najnižim postocima među članicama NATO-a. Manje je potrošio jedino Luksemburg. Taj bi udio bio još manji ako bi se odbila sredstva koja je Belgija izdvojila za pomoć napadnutoj Ukrajini. Prema NATO-ovim procjenama, Belgija je te godine potrošila 15 posto obrambenog proračuna na novo naoružanje i opremu, što je također među najmanjim postocima unutar Saveza. Kao i ostale saveznice, Belgija ipak povećava izdvajanja za obranu: 1,28 % nije izdvajala još od 2001. godine, a od 2017. do 2019. izdvajala je jako malih 0,89 %. Prema aktualnom koalicijskom sporazumu tamošnjih stranaka, Vlada planira da potrošnja za obranu 2029. dosegne dva posto BDP-a, a dva i pol posto najkasnije do 2034. godine. Međutim, neizvjesna geopolitička situacija, izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa i pritisak NATO-a zahtijevat će ubrzanje te proračunske putanje. Dakle, dva posto mora dostići prije 2029. Vlada, kako bi uspjela, računa na dodatne četiri do četiri i pol milijarde eura za obranu. Od toga iznosa oko milijardu eura mora doći iz redovitog proračuna, a još oko tri milijarde iz Fonda za obranu, koji tek treba osnovati.

Belgija ima oko 11,8 milijuna stanovnika, a površina joj iznosi 30 200 četvornih kilometara. Belgijske oružane snage (nizoz. Defensie, fr. la Défense) ustrojene su 1830., u godini stjecanja neovisnosti. Obuhvaćaju kopnenu, zračnu, pomorsku i medicinsku komponentu te Kibernetičko zapovjedništvo. U okviru NATO-a, Belgija je prethodnih godina imala rekordan broj od oko 1000 vojnika raspoređenih u inozemstvu, a 2025. godine bit će raspoređeno od 650 do 1400 vojnika, ovisno o rotaciji. Broj vojnika u pripravnosti za NATO bit će utrostručen ili čak učetverostručen. U 2024. godini ukupan broj ljudi u obrambenom sustavu bio je 28 485 (26 105 vojnog osoblja i 2380 civila). No popuna ljudstvom ostaje jedan od najvećih izazova. Sustav prolazi kroz velik val umirovljenja, uz nisku stopu zadržavanja novaka, a želi povećati brojno stanje vojnog osoblja na 30 000 i zacrtati put prema 40 000. To je povećanje potrebno kako bi se, uz ostalo, ustrojila nova mehanizirana brigada koja bi se mogla staviti na raspolaganje NATO-u. Potrebno je uložiti i napore da se proširi postojeća pričuva od 6400 ljudi, a razmatra se i uspostava dragovoljne teritorijalne pričuve. Aktualni su i planovi za obnovu sustava služenja vojnog roka. Nova strateška vizija belgijske obrane do 2030. godine naziva se STAR (Security & Service – Technology – Ambition – Resilience), tj. Sigurnost i služba, tehnologija, ambicija, otpornost. Uključuje nove zrakoplove, oklopna vozila, sposobnosti protuzračne obrane, topničke sustave, inženjerijska i logistička sredstva, transportne letjelice, besposadne letjelice i snažan kibernetički kapacitet. Prioritet će biti kupnja streljiva.

Kopnena komponenta

Belgija zadnjih godina ulaže dobar dio financijskih sredstava u modernizaciju KoV-a (Landcomponent / Composante terre). Utvrđeni su nedostaci u brojnosti i kvaliteti teških oklopnih vozila, samohodnog topništva i sustava protuzračne obrane. Trenutačno dobar dio oklopa čine borbena oklopna vozila na kotačima Piranha III i izvidnička vozila Pandur I. Velik udio u modernizaciji ima program CaMo (Capacité Motorisée), produkt bilateralnog sporazuma Francuske i Belgije. Vozila su proistekla iz ambicioznog francuskog programa modernizacije Scorpion. Utemeljen 2019., CaMo uključuje nabavu francuskih sustava na kotačima: 382 višenamjenska oklopna vozila VBMR (Véhicule Blindé Multi-Rôle) Griffon i 60 oklopnih izvidničkih i borbenih vozila EBRC (Engin Blindé de Reconnaissance et de Combat) Jaguar. Oba su vozila u konfiguraciji 6 x 6, a razvija ih konzorcij francuskih tvrtki Arquus, Thales i KNDS France. Nabavlja se i 28 samohodnih haubica Caesar NG kalibra 155 mm. Završna montaža tih sustava odvijat će se u Belgiji i uključuje transfer tehnologije. Program podrazumijeva i francuski borbeni informacijski sustav SICS (Système d’information du combat de Scorpion), koji će omogućiti da dvije vojske koordiniraju zapovijedanje te dijele podatke u stvarnom vremenu. Prvi Griffon isporučen je Belgiji nedavno, 12. veljače 2025., a očekuje se da će svi biti isporučeni do 2031. Vozila se opremaju daljinskim oružnim stanicama tvrtke FN Herstal, konfiguriranim za strojnice kalibra 7,62 i 12,7 mm, kao i bacačem granata kalibra 40 mm. Uz standardne inačice za transport postrojbi, bit će isporučivana i inačica Griffon MEPAC (Mortier Embarqué Pour l’Appui au Contact), s minobacačkim sustavom. Griffon Génie, inačica za borbenu inženjeriju, bit će dizajnirana za urbane operacije i uklanjanje eksplozivnih sredstava. Imat će vitlo montirano sprijeda, stražnju kuku za vuču i komplete za zadaće kao što su čišćenje mina, zaprečivanje i potpora za brzo raspoređivanje. Griffon na cesti postiže maksimalnu brzinu od 90 km/h, autonomija kretanja mu je 800 km, a pokreće ga šestocilindrični turbodizelski motor Renault Trucks od 400 KS kombiniran s automatskim mjenjačem ZF sa sedam stupnjeva prijenosa. Zaštita vozila zadovoljava standard STANAG 4569 razine 4, sposobna je izdržati streljivo kalibra 14,5 mm, krhotine topničkih granata i eksplozije mina odnosno improviziranih eksplozivnih naprava, s dostupnim modularnim kompletima oklopa za povećanu zaštitu.

Belgija za kopnenu vojsku kupuje od Francuske i lako višenamjensko oklopno vozilo VBMR-L (Véhicule Blindé Multi-Rôle Léger) Serval konfiguracije 4 x 4. Vozilo je još jedan dio Scorpiona te je projekt suradnje francuskih tvrtki Nexter Systems i Texelis. Iako detalji o broju naručenih Servala za Belgiju nisu navedeni u dostupnim izvorima, posao je opisan kao zaključen. Serval dolazi u osam inačica, koje odgovaraju različitim operativnim potrebama, uključujući pješačku, inženjerijsku, minobacačku 81 i 120 mm, zapovjednu, protutenkovsku, protuzračnu kratkog dometa te logističku i cisterne.

Proizvodnja nakon više desetljeća

Belgija i Francuska zajednički razvijaju još jedan kopneni sustav: Véhicule Blindé d’Aide à l’Engagement (VBAE). Taj program lakog oklopnog vozila za terensku potporu koncentriran je na domene izviđanja, nadzora i zapovijedanja. Preliminarna arhitektura sustava predstavljena je u siječnju 2025. godine. Razvoj obuhvaća i projekt FAMOUS (Future highly mobile Augmented ArMOUred Systems), koji financira Europska komisija. Od tvrtki, u razvoju su ispočetka sudjelovali francuski Arquus i KNDS France, a glavni izvođač trebao bi biti belgijski John Cockerill Defense (JDF). Prva vozila trebala bi biti isporučena 2030., a sudjelovanje JDF-a znači da će Belgija uspostaviti proizvodnju oklopnih vozila nakon višedesetljetne pauze. Tvrtka je donedavno bila orijentirana uglavnom na kupole i oružne stanice za oklopna vozila, no kako je sredinom 2024. kupila Arquus, sad može razvijati i nuditi cjelovita rješenja. Zanimljivo je da neka od navedenih vozila nabavlja i Luksemburg, ali u puno manjem broju: pet Servala, 16 Griffona i 38 Jaguara. Bogato vojvodstvo kupuje ih za opremanje belgijsko-luksemburške izvidničke bojne.

Kao i susjedna Nizozemska, i Belgija se u ovom stoljeću odrekla svih svojih tenkova. Ukupno 128 Leoparda 1A5BE prodano je još krajem 1990-ih Brazilu, a ostatak je 2014. povučen iz uporabe. U to je vrijeme Belgija bila usredotočena na mobilnost, fleksibilnost i brzi razmještaj svojih oružanih snaga, ali glavni je razlog smanjenje troškova. Kopnena vojska morala se usmjeriti na kotače. Između 2008. i 2015. nabavila je zbog toga 138 vozila Piranha IIIC 8 x 8, uključujući 18 vozila za paljbenu potporu Piranha IIIC DF90 naoružanih topom od 90 mm. Međutim, nesposobnost DF90 da ispali i protutenkovske projektile ograničila je njegovu ulogu na potporu pješaštvu s pomoću streljiva s visokoeksplozivnim punjenjem. Na 32 vozila Piranha IIIC DF30 naknadno su ugrađena po dva lansera protutenkovskih vođenih raketa Spike. U uporabi su još medicinska, zapovjedna, transportna, inženjerijska i logistička inačica vozila. U listopadu 2024. na mnogim su podvozjima otkrivene pukotine. Zbog sigurnosti osoblja, vozni park privremeno je zaustavljen. Sva vozila trebala bi biti vraćena u operativnu uporabu u idućih nekoliko mjeseci. Proizvođač GDELS i Ministarstvo obrane proveli su tehničku studiju, ali nisu mogli utvrditi jasan uzrok pukotina ili on nije objavljen.

Nizozemska je shvatila da odluka o otpisu tenkovskih sposobnosti i nije bila najsretnija te kupuje 46 novih Leoparda 2A8NL. Unatoč novim sigurnosnim okolnostima, Belgija još uvijek nema tenkove, a nije ih ni naručila. Zasad se spominje da bi mogla sudjelovati u francusko-njemačkoj inicijativi za razvoj sljedeće generacije sustava glavnog borbenog tenka MGCS (Main Ground Combat System). No, to je proces koji će još potrajati…

Ako već nema tenkove, Belgija razvija protutenkovske sposobnosti. Još 2022. potpisan je ugovor s paneuropskom tvrtkom MBDA za nabavu protutenkovskih navođenih sustava Akeron MP. Dogovorena je isporuka 761 projektila i nekoliko desetaka zapovjednih lansirnih jedinica (CLU). Početna isporuka planirana je za kraj 2025., a završit će do 2029. godine. Izraelski sustavi Spike MR/LR bit će postupno povučeni iz uporabe.

Priključak Francuskoj

Topničko-raketni kapaciteti KoV-a trebali bi biti znatno ojačani. U tijeku je odabir samohodnih višecijevnih lansera raketa (SVLR). Kao i u slučaju oklopnih vozila, Belgija bi se mogla priključiti francuskom programu razvoja i nabave SVLR-a nazvanog FLP-T (Feux Longue Portée-Terre), u prijevodu: kopnena vatra dugog dometa. Kandidati su i gotovi sustavi: američki M142 HIMARS i Euro-PULS, europeizirana inačica izraelskog SVLR-a koju zajednički nude tvrtke Elbit Systems i KNDS Deutschland.

Topničke sposobnosti povećat će narudžba francuskih samohodnih haubica CAESAR. Te bi sustave trebala nabaviti i Hrvatska. Belgijska nabava započela je 2022. u okviru programa CaMo2. Bila je riječ o devet sustava CAESAR NG, s očekivanim isporukama 2027. godine. Krajem 2023. naručeno je još 19 haubica, dakle, bit će ih 28. Ukupno 24 namijenjene su topničkim bitnicama, a četiri obuci. CAESAR NG trebao bi značiti važnu nadogradnju u odnosu na prethodne inačice, a može se pohvaliti novim podvozjem, motorom od 460 KS, blindiranom kabinom sa zaštitom razine 2, poboljšanim sustavom za upravljanje paljbom, sustavom protumjera BARAGE i najnovijim taktičkim radiom CONTACT.

Kako je spomenuto, belgijske oružane snage trebale bi dobiti samohodne minobacače Griffon MEPAC. Riječ je o 24 vozila koja će zamijeniti starije minobacače MO-120-RT. Griffon MEPAC ima poluautomatski minobacački sustav 2R2M 120 mm, koji je razvila francuska tvrtka Thales. Može djelovati kroz krovne otvore i biti čuvan u vozilu tijekom prijevoza. Minobacač ima azimut kretanja po pravcu 360 stupnjeva i elevaciju između 40 i 85 stupnjeva, a sustav se pokreće hidraulički.

Belgija nabavlja i laka oklopna vozila: od američke tvrtke Oshkosh Defense naručena su 322 taktička vozila JLTV. U Belgiji su označena kao zapovjedno-komunikacijska vozila (CLV) Falcon, a sva će stajati otprilike 134,7 milijuna eura. Nabava je odobrena u rujnu 2020., a prve isporuke započele su 2023. godine. Belgija će njima zamijeniti flotu vozila Iveco LMV Lynx. Od ukupno 322 Falcona, gotovo su svi namijenjeni za uporabu u borbenim postrojbama i postrojbama za potporu belgijske kopnene komponente, a 20 će ih biti konfigurirano kao ambulantna vozila. Dodatnih će 26 vozila biti konfigurirano za misije specijalnih postrojbi.

Zračna komponenta

Plan modernizacije Zračne komponente (Luchtcomponent / Composante air) uključuje ulaganja u nove borbene zrakoplove, transportnu flotu te poboljšanje mogućnosti elektroničkog ratovanja i borbe protiv dronova. Belgija je još 2018. naručila 34 višenamjenska aviona F-35A Lightning II za 3,8 milijardi eura kako bi zamijenila svoju flotu F-16. Prvi avion trebao bi stići u zemlju ove godine premda ih je zapravo isporučeno već osam. Međutim, oni zasad služe za obuku belgijskih pilota u SAD-u. Krajem travnja potvrđeno je da Belgija želi nabaviti 11 dodatnih letjelica tog tipa. Za F-35A nabavlja precizne navođene bombe RTX GBU-53/B SDB II (Small Diameter Bomb II). Ugovor vrijedan 115 milijuna dolara uključuje kupnju 196 bombi. Unatoč nabavi američkih aviona, Belgija je angažirana kao promatrač u europskom programu razvoja borbenog aviona FCAS/SCAF (Future Combat Air System / Système de combat aérien du futur). Razmatra se uključivanje i u NATO-ovu inicijativu Next Generation Rotary Capability (NGRC) za razvoj srednjih višenamjenskih helikoptera.

Što se tiče helikoptera, postoje i konkretne nabave. Belgija je u lipnju 2024. naručila 15 helikoptera Airbus H145M za vojsku i dva za saveznu policiju, uz mogućnost triju dodatnih jedinica. Očekuje se da će prve letjelice biti isporučene 2026. U kratkom vremenu taj se tip može, primjerice, rekonfigurirati iz uloge lakog jurišnika u inačicu za specijalne operacije. Sveobuhvatni paketi misija uključuju i mogućnosti podizanja vanjskog tereta. Transportno zrakoplovstvo već je ojačano nabavom osam aviona Airbus A400M, kojima Belgija upravlja zajedno s Luksemburgom. Zadnji je isporučen prije godinu dana. Tijekom 2020. naručene su četiri besposadne letjelice General Atomics MQ-9B Sky Guardian. U početku će služiti za izvidničke, nadzorne i slične zadaće i bit će opremljene elektrooptičkim sustavima i radarom AN/APY-8 Lynx. U planu je i njihovo naoružavanje. Te će besposadne letjelice zamijeniti umirovljene letjelice IAI RQ-5 Hunter. Prvi belgijski Sky Guardian prvi je put poletio u veljači 2025., a njegova isporuka očekuje se ovog ljeta.

Mornarička komponenta

Mornarička komponenta (Marinecomponent / Composante marine) također proširuje svoju flotu, koja je zasad skromna. Uključuje dvije stare fregate klase Karel Doorman, koje su prije petnaestak godina kupljene rabljene od Nizozemske. Najmlađi od pet minolovaca klase Tripartite uskoro će napuniti 26 godina. Nešto su mlađa dva ophodna broda klase Castor (deset, odnosno 11 godina), a treći je naručen 2024. i trebao bi ući u operativnu uporabu 2026. U nabavi novih platformi Belgija uvelike računa na Nizozemsku: zajedno s njom naručila je od brodogradilišta Damen i tvrtke Thales protupodmorničke fregate. Dvije namijenjene Belgiji trebale bi biti na raspolaganju mornarici 2030., odnosno 2031. godine. Razmatra se i narudžba treće. Nove fregate moći će se koristiti za više zadaća. Naglasak će, međutim, biti na protupodmorničkom ratovanju. Brodovi će imati hibridni dizelsko-električni pogon i bit će dizajnirani da plove što je moguće tiše kako bi se izbjeglo da ih podmornice otkriju. Na brodu će biti sveobuhvatan paket senzora za otkrivanje podmornica.

Fregate će biti duljine 145 i širine 18 metara. Imat će gaz od 5,5 metara uz istisninu od 6400 tona. Bit će mjesta za 117 članova posade i još 35 članova dodatnog osoblja. Naoružanje će činiti pramčani top od 76 mm, dva topa od 40 mm, torpedi Mk54, projektili Rolling Airframe Missile (RAM), Evolved Sea Sparrow Missile (ESSM) Block 2 i Naval Strike Missile (NSM). Na brodu će se također moći rabiti besposadne letjelice i plovila, kao i mornarički helikopteri. Prema nedavno objavljenim informacijama, ukupno će se za Belgiju i Nizozemsku graditi šest brodova, i to u Damenovu brodogradilištu u Galaţiu u Rumunjskoj.

Belgijska ratna mornarica namjerava prednjačiti u protuminskom djelovanju. Stoga je u tijeku projekt nabave šest protuminskih brodova, s tim da su četiri zasad u gradnji. I tu je riječ o poslu s Nizozemskom, koja nabavlja jednak broj brodova. Prvi belgijski zove se Oostende, a gradi se u brodogradilištu tvrtke PIRIOU u Francuskoj. Drugi, Tournai, gradi se u brodogradilištu Giurgiu u Rumunjskoj. Belgijski dio programa dodijeljen je 2019. konzorciju Naval & Robotics, koji su formirali Naval Group i Exail. Šest brodova ulazit će u operativnu uporabu od 2025. do 2029. godine. Duljina će im biti 82,6 i širina 17 m, a puna istisnina 2800 tona. Maksimalna brzina bit će 15,3 čvora (28,3 km/h), a doplov do 3500 nautičkih milja (6482 km). Osnovna posada imat će 33 člana, a moći će se ukrcati još 30 ljudi. Belgija je zemlja u srcu Europe, strateški iznimno važna. U njoj je sjedište NATO-a i više ključnih institucija Europske unije. Modernizacija oružanih snaga morat će biti sveobuhvatna i tražit će povećanu potrošnju, međunarodnu suradnju, a uvelike će je usmjeriti i preporuke te ciljevi NATO-a i EU-a. Unatoč relativno maloj veličini, belgijske oružane snage imaju veliku tradiciju i poznate su kao iznimno profesionalne. Modernizacija će značiti i njihov daljnji razvoj, koji će voditi prema implementaciji naprednih tehnologija.

Stotine kamiona

Kopnena vojska želi imati veće sposobnosti transporta pa je tvrtka DAF Trucks još 2021. dobila ugovor za proizvodnju i isporuku 879 logističkih kamiona. Podvozja se proizvode u češkoj tvornici Tatra Trucks. Prema narudžbi, proizvest će se 636 kamiona u konfiguraciji 4 x 4, a još 243 u konfiguraciji 8 x 8, a svi će biti isporučeni do kraja 2025. Vozila dolaze s dvije vrste kabina: 527 neoklopljenih isporučuje DAF Trucks, a 352 oklopljene Tatra. Kamione pokreće 10,8-litarski motor Paccar EPA MX-11 (4 x 4) ili 12,9-litarski Paccar EPA MX-13 (8 x 8), snage 300 kW/410 KS odnosno 340 kW/460 KS.

Nepoznanice oko PZO-a

Za protuzračnu obranu u Belgiji je zadužena kopnena vojska. Prava obnova sustava tek treba započeti. Jedan suvremeni proizvod koji nabavlja onaj je kojim već raspolaže i Hrvatska vojska – prijenosni sustav vrlo kratkog dometa (Very Short Range – VSHORAD) Mistral-3. Kupuje ga kroz združeni projekt nabave u kojem je i Estonija, Cipar, Francuska i Mađarska. Belgija je raspolagala starijim inačicama Mistrala, ali povučeni su iz uporabe. Sredinom svibnja 2025. objavljeno je da će Belgija kupiti između 200 i 300 ručno prenosivih poljskih PZO sustava Piorun. U listopadu 2024. čule su se i vijesti da Belgija za PZO srednjeg dometa namjerava nabaviti MBDA-in SAMP/T NG. Spominjane su dvije bitnice za iznos od oko 900 milijuna eura. S obzirom na stratešku važnost Belgije za NATO, obnova PZO-a je nužnost. Tu se najviše misli na zaštitu luke Antwerpen-Zeebrugge, koja služi kao vitalna tranzitna točka za transatlantske operacije Saveza. Danska tvrtka Terma objavila je u ožujku 2024. da su za radarski nadzor belgijskog zračnog prostora odabrani njezini sustavi SCANTER 4002 PSR. Ugovor uključuje isporuku i instalaciju nekoliko sustava širom Belgije. Objavljeno je da je domet detekcije malih ciljeva do 42,5 NM (77,8 km) udaljenosti.

Glavne tvrtke

Obrambenu industriju Belgije čini više od 80 tvrtki sa 5000 zaposlenika, koje ostvaruju godišnji promet od dvije milijarde eura. Kad se uključe širi poslovi vezani uz obranu, sektor se širi na gotovo 900 tvrtki, pet milijardi eura prihoda i 16 300 radnih mjesta. Belgijski obrambeni i sigurnosni sektor je raznolik. Oružni sustavi, streljivo i kopnena vozila čine 28 posto poslova, a slijede digitalne usluge i kibernetička sigurnost s 20 posto te zrakoplovna industrija sa 16 posto. Raspodjela poslova uravnotežena je između Flandrije i Valonije, od kojih svaka ima po 44 posto radnih mjesta, a Bruxelles osigurava preostalih 12 posto. Najpoznatije su obrambene i sigurnosne tvrtke: John Cockerill Group, FN Browning Group, Sonaca, ASCO Industries, SABCA, Hansen Industrial Transmissions, BMT Aeospace i Safran Aero Boosters. Osim Johna Cockerilla, specijaliziranog za oružne stanice, najpoznatija tvrtka je FN Herstal. Proizvodi, uz ostalo, strojnice Minimi, koje rabi i Hrvatska vojska. Tu je i standardno oružje belgijske vojske: jurišna puška FN SCAR-L.

Kibernetičko zapovjedništvo

Prepoznavši trend kibernetičkog ratovanja, Belgija je krajem 2022. ustrojila Kibernetičko zapovjedništvo. Ta postrojba prvi je korak prema formiranju namjenske kibernetičke komponente. Zanimljiv je način kako vojska namjerava osigurati osoblje za tu postrojbu. Budući da vojska i država ne mogu ponuditi plaće koje se mogu zaraditi u privatnom sektoru, želi se razviti partnerstvo s privatnim tvrtkama te formirati svojevrsnu vojnu kibernetičku pričuvu. Dakle, osoblje bi radilo i za te tvrtke i za vojsku. Zanimljivo je da je na infrastrukturu Ministarstva obrane izvršen 2023. veliki kibernetički napad. Šteta koju je prouzročio odgovarala je iznosu od 2,25 milijuna eura. Nova komponenta ima za cilj zaštititi vojne, ali i kritične nevojne sustave, belgijske građane i osjetljive tehnologije. Poduzeta je još jedna konkretna mjera: Airbus je s Ministarstvom obrane Belgije potpisao ugovor za pružanje usluga taktičke satelitske komunikacije na razdoblje od 15 godina. Oružane snage koristit će kanale ultravisoke frekvencije (UHF) za vojnu komunikaciju preko komercijalnog telekomunikacijskog satelita.

TEKST: Ivan Galović