Međunarodna zajednica, a posebno zemlje koje su saveznice u Sjevernoatlantskom savezu, žurno su materijalno i logistički pomogle zemljama pogođenim katastrofalnim potresom

Tursku su 6. veljače pogodila dva katastrofalna potresa. Prvi s epicentrom kod Gaziantepa u južnom dijelu zemlje bio je magnitude 7,7, a drugi s epicentrom nešto sjevernije, u području Kahramanmaraş, 7,5 stupnjeva po Richteru. Strašne posljedice zahvatile su i susjednu Siriju. U trenutku pisanja ovog teksta, područje se i dalje trese, a broj ljudskih žrtava i materijalna šteta ne mogu se niti procijeniti. Nažalost, sigurno je da se mrtvi broje u desecima tisuća.

Međunarodna zajednica, a posebno zemlje koje su turske saveznice u NATO-u, žurno su materijalno i logistički pomogle. Prema podacima koje je NATO objavio 7. veljače na svojim internetskim stranicama,  već tad se u Tursku upućivalo više od 1400 ljudi iz više od 20 savezničkih i partnerskih zemalja. Uglavnom je riječ o osoblju specijaliziranom za operacije hitnog odgovora na krize: timovi za traganje i spašavanje sa psima, vatrogasci, građevinski inženjeri, medicinsko osoblje s medicinskim potrepštinama, kao i seizmološki eksperti.

Mehanizam za hitan odgovor

NATO šalje pomoć putem svojeg Euroatlantskog koordinacijskog središta za odgovor na katastrofe (Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre – EADRCC). Riječ je o NATO-ovu glavnom mehanizmu za hitan odgovor na civilne krize u euroatlantskoj zoni. Aktivan je cijele godine na principu 24/7 (znači neprestano) i uključuje sve savezničke i partnerske zemlje. Jedan od primjera konkretnih mjera bio je 7. veljače: iz nizozemskog je Eindhovena prema Turskoj poletio teški transportni avion C-17 Globemaster III koji djeluje u sklopu inicijative Sposobnost strateškog zračnog prijevoza (Strategic Airlift Capability  – SAC). U toj inicijativi koja ima i potporu NATO-a sudjeluje više savezničkih i partnerskih zemalja. U avion je utovareno više od 20 tona opreme za traganje i spašavanje. Ista je sposobnost korištena i u idućim danima, s letovima iz Rumunjske i Švedske.

Isto tako, 9. veljače saveznici su se složili da u Tursku pošalju potpuno opremljena skloništa za privremeni smještaj ljudi koji su ostali bez doma. Tom aktivnošću zapovijeda vrhovni saveznički zapovjednik za Europu, američki general zbora Christopher G. Cavoli. Skloništa se inače rabe kao izmjestivi objekti za stožere u NATO-ovim vježbama i operacijama. U Turskoj će se kombinirati sa zimskim šatorima koje su već isporučili saveznici i partneri.

Hrvatski tim

Velik doprinos u pomoći Turskoj dala je i Republika Hrvatska, koja se nedavno i sama suočila s teškim potresima. Primjerice, hrvatski tim od 40 pripadnika Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite i deset potražnih pasa krenuo je 6. veljače prema Gaziantepu kako bi pomogao u spašavanju unesrećenih osoba iz ruševina. Potom je 10. veljače iz Logističkog centra Ravnateljstva Civilne zaštite u Jastrebarskom prema Turskoj upućen konvoj pomoći: oprema za zbrinjavanje stanovništva, hrana i medicinska oprema (deke, vreće za spavanje, kreveti na kat, madraci, poljski kreveti, zimski šatori, zaštitne maske, naočale, respiratori, sanitetski materijal, dezinficijensi i sl.) u vrijednosti 819 601,50 eura. Također, Vlada RH, u suradnji s Hrvatskim Caritasom i Hrvatskim Crvenim križem, upućuje financijsku pomoć Sirijskoj Arapskoj Republici u iznosu od 200 000 eura.

Podsjetimo, kad je 28. prosinca 2020. izbio razorni potres s epicentrom kod Petrinje, baš kao i mnogi drugi, Turska je pomogla Hrvatskoj slanjem grijalica i kontejnera za pomoć ugroženom stanovništvu. Nakon toga, u kolovozu 2021. u gašenju velikih požara u Turskoj sudjelovale su dvije posade protupožarnog aviona Canadair CL-415, odnosno deset pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, tj. piloti i zrakoplovno-tehničko osoblje. “U ovim strašnim vremenima, stojimo solidarni s našom saveznicom Turskom i sa svima koji su pogođeni. Saveznici su spremni pružiti dodatnu pomoć onima kojima je potrebna,” zaključila je glasnogovornica Oana Lungescu.

Sućut žrtvama potresa

Ministar obrane Mario Banožić i i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj upisali su se u knjigu žalosti koja je otvorena u Veleposlanstvu Republike Turske u Zagrebu nakon razornih potresa koji su 6. veljače 2023. pogodili Republiku Tursku i odnijeli mnogobrojne žrtve.

“Sve su nas duboko potresli prizori stradanja i patnje naroda uslijed razornih potresa u prijateljskoj Republici Turskoj. Upućujem najdublje izraze sućuti cijelom turskom narodu, obiteljima žrtava te želim brzo ozdravljanje svim ozlijeđenima. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Hrvatska vojska bit će vam na raspolaganju,” stoji u poruci ministra Banožića.

”S velikom tugom i žalošću svjedočimo nesreći i patnji koje su pogodile cijeli turski narod. U ime svih pripadnica i pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske upućujem izraze najdublje sućuti obiteljima i prijateljima žrtava. Unesrećenima i cijelom turskom narodu upućujem osobne molitve za što brže ozdravljenje i oporavak. Hrvatski vojnici neće zaboraviti brzu i velikodušnu pomoć koju ste nam pružili nakon potresa koji su nedavno pogodili Hrvatsku. Hrvatska vojska pripravna je pružiti potporu hrabrom i prijateljskom turskom narodu, “riječi su načelnika GS OSRH koje je upisao u knjigu žalosti.

Pripremio  Domagoj Vlahović