RAZGOVOR; admiral Rob BAUER predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a

Svrha posjeta admirala Bauera Hrvatskoj bila je pohvala  doprinosu naše zemlje Sjevernoatlantskom savezu, no i želja da dobije bolju sliku o sigurnosnim izazovima s kojima se susrećemo. “To je bitno jer Hrvatska ima vodeću ulogu u jugoistočnoj Europi,” zaključio je admiral

Admiral Rob Bauer 25. je lipnja 2021. postao “prvi časnik” Sjevernoatlantskog saveza. Primarne zadaće predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a jesu savjetovati glavnog tajnika i Sjevernoatlantsko vijeće o vojnim pitanjima. Vojni odbor najviše je vojno tijelo NATO-a. Njegov posjet Hrvatskoj krajem svibnja pružio je priliku za sastanke i razgovore s najvišim državnim i vojnim dužnosnicima, ali i za nazočnost na svečanostima povodom obilježavanja Dana OSRH i Dana HKoV-a. Tom je prigodom za Hrvatski vojnik dao opsežan i zanimljiv pregled trenutačne sigurnosne situacije i uloge vojne komponente NATO-a, kao i pregled svih aktivnosti koje se provode kako bi Savez, u novom sigurnosnom okruženju, bio ujedinjeniji i jači nego ikad.

Koja je najvažnija tema kojom ste se bavili tijekom posjeta Hrvatskoj?

Hrvatska je visokocijenjena saveznica koja uvelike pridonosi zajedničkoj sigurnosti. Tijekom posjeta želio sam zahvaliti za hrvatski doprinos, ali i dobiti bolji uvid u sigurnosne izazove s kojima se suočava Republika Hrvatska koja ima vodeću ulogu u jugoistočnoj Europi; regiji od iznimne važnosti za Savez. Saveznici trebaju zajednički tražiti načine kako najbolje ojačati NATO i sigurnost svih naših  članica, čime se ujedno jača i obrana Hrvatske.

Navršava se godina dana otkad ste preuzeli sadašnju dužnost. Što mislite o tom razdoblju?

Predsjedavajući NATO-ova Vojnog odbora djeluje kao katalizator među NATO-ovim vojnim čelnicima i teži ujedinjenju sjevera, juga, istoka i zapada, velikih i malih. U toj godini dana došlo je do velikih promjena u našem sigurnosnom okružju. Ruski napad na Ukrajinu suočio nas je s novom strateškom realnošću. Finska i Švedska nedavno su podnijele formalne zahtjeve za pristupanje Savezu. Sve to utječe na naše sigurnosno okružje i našu stratešku perspektivu. Međutim, NATO je dobro pripremljen za prilagodbu tim promjenama. Kako je rekao i glavni tajnik Jens Stoltenberg, NATO je najuspješniji savez u povijesti zbog dvije stvari: naše sposobnosti da se prilagodimo i naše sposobnosti da se ujedinimo. Prije nekoliko godina, Vojni je odbor u bliskoj suradnji s vrhovnim savezničkim zapovjednikom za Europu (SACEUR) te vrhovnim savezničkim zapovjednikom za transformaciju (SACT), razvio novu NATO-ovu vojnu strategiju.  Odmah potom uslijedio je  razvoj Koncepta za odvraćanje i obranu euroatlantskog područja (Deterrence and Defence of the Euro-Atlantic Area – DDA) i Koncepta razvoja sposobnosti ratovanja (NATO Warfighting Capstone Concept – NWCC). Oni su omogućili da NATO bude uvijek spreman za svaku situaciju.  Iako je, u okviru koncepta DDA, proces razvoja i implementacije cijele serije planova još uvijek u tijeku, taj smo koncept već uspješno testirali povećavajući našu prisutnost na istočnom boku.

Stigli ste u posjet Hrvatskoj nedugo nakon sastanka Vojnog odbora NATO-a na razini načelnika stožera. Koje su njegove najvažnije poruke i zaključci?

Sastali smo se 19. svibnja, a fokus je bio na kolektivnoj obrani. Svima nam je jasno da je počela nova era za NATO. Načelnici Glavnih stožera raspravljali su o ruskom ratu u Ukrajini, ali i o implementaciji koncepata te dugoročnom postavu Savezničkih snaga. Međutim, načelnici se nisu fokusirali samo na situaciju u Ukrajini. Zajedno s Finskom i Švedskom te našim azijsko-pacifičkim partnerima Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom raspravljali smo kako najbolje procijeniti sve globalne sigurnosne događaje koji utječu na naš Savez. Naša je glavna poruka da je NATO spreman braniti sve saveznike i svaki centimetar NATO-ova teritorija. I nastavit ćemo raditi s našim partnerima širom svijeta.

Krajem lipnja u Madridu će se održati NATO-ov samit. Kakva su vaša očekivanja od tog događaja?

Samit usmjerava budućnost Saveza. Sagledat će se i detaljno procijeniti novu sigurnosnu realnost s kojom se suočavamo. Čelnici država i vlada usvojit će novi Strateški koncept kojim se postavlja smjer Saveza za razdoblje od nekoliko idućih godina. Novi Strateški koncept usmjeravat će NATO-ovu političku i vojnu prilagodbu za eru globalnog natjecanja. To uključuje NATO-ove buduće odnose s Rusijom i Kinom, uključujući sve veći utjecaj potonje države na sigurnost Saveza. Na izvanrednom samitu NATO-a u ožujku 2022., čelnici država suglasili su se da je potrebno ponovno dugoročno postaviti naše sustave odvraćanja i obrane. NATO-ova nadležna vojna tijela dobila su zadaću izraditi opcije dugoročne prisutnosti i postava naših vojnih snaga u cijelom Saveza. O ovim će se prijedlozima raspravljati i u Madridu. S obnovljenim političkim konceptima koji nadopunjuju već usvojene vojne koncepte, naš je Savez dobro opremljen za suočavanje s trenutačnim i budućim izazovima.

Kakvo je vaše stajalište o nužnosti promjene politike (policy) i postava Saveza u cilju održanja vjerodostojnosti imajući na umu sukob u Ukrajini?

U proteklih nekoliko mjeseci NATO je pokazao da je sposoban brzo i učinkovito promijeniti postav svojih snaga. Implementirali smo najveće pojačanje sustava kolektivne obrane unatrag nekoliko generacija. To smo učinili kao Savez, brzo i ujedinjeni. Prvi put u povijesti NATO-a, aktivirali smo svih pet Planova za postupni odgovor (Graduated Response Plans) te razmjestili elemente Snaga za brzi odgovor (NRF) u kontekstu kolektivne obrane. Ne samo da neprestano nadgledamo situaciju u i oko Ukrajine, već imamo i osam multinacionalnih NATO-ovih borbenih skupina, od Baltičkog do Crnog mora. Te snage kojima zapovijeda SACEUR osiguravaju  otpornu i integriranu zaštitu istočnih granica Saveza.

Broj vojnika kojima SACEUR zapovijeda deset je puta veći. Trenutačno imamo više od 42 000 vojnika, uglavnom u istočnom dijelu Saveza. Imamo više od 120 zrakoplova koje u visokom stupnju pripravnosti djeluju s 30 različitih lokacija te 50 % povećanje broja borbenih aviona koji provode nadzor zračnog prostora duž istočnog krila Saveza. Imamo i potpune pomorske snage u pripravnosti. Na moru je više od 200 savezničkih brodova, uključujući do četiri nosača zrakoplova, od Arktika do Mediterana. Sve to učvršćuju našu kolektivnu obranu i osigurava stalnu spremnost, i u vrlo kratkim vremenskim rokovima.

Nadalje, Saveznici trenutačno procjenjuju i određuju opcije kojima bi se dodatno dugoročno ojačao naš obrambeni postav u novom sigurnosnom okruženju. Upravo o tim prijedlozima političko će vodstvo NATO-a odlučivati u Madridu.

Kolektivna je obrana još jednom u samom središtu našeg zanimanja. Vrijeme nam više nije prijatelj. Vremenski rokovi kolektivne obrane uvelike se razlikuju od kriznog upravljanja. S obzirom na to da smo obrambeni savez, vremenske okvire postavlja nam druga strana. A to znači kako uvijek trebamo biti spremni očekivati neočekivano. Moramo biti spremni i budni u punom smislu izraza “360 stupnjeva”.

Koje strateške naučene lekcije iz ove krize smatrate najvažnijim za prilagodbu Saveza i njegov budući razvoj?

Puno je lekcija koje se mogu naučiti iz rata u Ukrajini. Najvažnije je zapamtiti kako se još jednom dokazala važnost morala: znati za što se borite. Žene i muškarci u odorama Saveza, njih 3,2 milijuna, točno znaju cilj svoje borbe: obrana slobode i demokracije! Očuvanje našeg načina života! Zajedno, oni štite milijardu građana koji žive na tlu Saveza.

Koje promjene Savez mora implementirati kako bi bio učinkovitiji, danas i u budućnosti?

Kratkoročno, moramo osigurati dostatne raspoložive snage za odvraćanje i, ako zatreba, za obranu savezničkog teritorija. Dugoročno, moramo odlučiti što će biti održivo i potrebno. Kako možemo osigurati vjerodostojnu raspoloživu snagu odvraćanja za buduće izazove?  To su ključna pitanja o kojima NATO-ovo vojno strateško vodstvo trenutačno promišlja. Pozdravljamo investicije saveznika u vlastite obrambene sposobnosti. To je ono što čini NATO snažnim. Naše su združene sposobnosti i resursi važni. Sve više i više država povećava svoje obrambene proračune. Ovo je dio šireg trenda u kojem europski saveznici i Kanada, već sedmu godinu za redom, povećavaju svoje vojne izdatke. Od 2020. do 2021., obrambena se potrošnja povećala za 3,1 % u realnim okvirima. Ukupno, u ovih zadnjih sedam godina, trend porasta rezultirao je s dodatnih 270 milijardi dolara izdvojenih za obranu. Ipak, moramo imati na umu da se oružane snage mnogih europskih zemalja još uvijek oporavljaju od mjera štednje. Pritom je također važno i to što razvijamo otpornost na cijelom spektru područja; ne samo u našim oružanim snagama, već i u društvu, u njegovoj cijelosti. Trebamo i vojne i nevojne elemente moći kako bismo radili zajedno, a u tom segmentu suradnja NATO-a i Europske unije ima veliku ulogu .

U životopisu spominjete osobni slogan Očekuj neočekivano. Zašto ste ga izabrali?

Očekuj neočekivano moja je osobna mantra, nit vodilja već niz godina. Pretpostavlja da ste uvijek spremni za svaku mogućnost, da uvijek imate plan pri ruci, da ste fleksibilni i spremni djelovati i prilagoditi se te da imate cjelovitu sliku situacije. Izabrao sam je jer nikad ne smijemo pretpostaviti da će stvari proteći glatko već uvijek moramo biti spremni za različite scenarije. Do sada je bila moja nit vodilja, u osobnom i u mojem profesionalnom životu.

Tijekom karijere mornaričkog časnika obnašali ste mnoge dužnosti. U kojem razvojnom smjeru idu NATO-ove pomorske snage?

Kao predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, ne bih htio ostaviti dojam preferiranja neke grane, no treba reći kako pomorske snage često donose prevagu. Pomorski prostor, zajedno s kibernetičkim prostorom i svemirom, jedino je područje u zajedničkom globalnom prostoru u kojem se trenutačno susreću NATO-ove i ruske snage.

Pomorska domena utječe na sve članice NATO-a, pa čak i one bez granice na moru. Pomorske snage NATO-a usredotočene su na projiciranje vjerodostojnog postava odvraćanja. Činjenica aktivnog djelovanja u cilju izbjegavanja pogrešnih prosudbi ili nehotične eskalacije sukoba te činjenica odlučnosti Saveza da reagira u slučaju opasnosti, ne bi trebala biti dovedena u sumnju.

Dok mi unapređujemo naše sposobnosti u pomorskom segmentu, naši su suparnici pojačali izazove i pokazuju sve više prijetećeg ponašanja upravo u tom području. NATO je na razvoj nove situacije odgovorio podizanjem stupnja spremnosti Zapovjedništva združenih snaga u Norfolku, Virginia (SAD) fokusiranog na osiguranje transatlantskih pomorskih komunikacijskih linija. Saveznici pojačavaju investiranje u podmornice, fregate i helikoptere, kao i nove protupodmorničke zrakoplove te besposadna vozila za djelovanje u zraku ili na moru. NATO-ova pomorska zajednica kroz razvoj globalne mreže senzora, raspoređenih od morskog dna do svemira, razvija Koncept digitalnog oceana namijenjenog poboljšanju savezničke sposobnosti “praćenja naših oceana”. Cilj je bolje predvidjeti, identificirati, klasificirati i suzbiti prijetnje.

NATO radi i na razumijevanju potencijala novih tehnologija ometanja u pomorskom području. Primjerice, s Projektom pametne obrane za zaprečavanje protupodmorničkog ratovanja Saveznici istražuju uporabu besposadnih sustava, velikih podatkovnih sustava te učenje strojeva kako bi razvili brze i ekonomične metode odvraćanja i otkrivanja podmornica.

TEKST Domagoj Vlahović

FOTO Mladen Čobanović