Nakon rujanske svjetske premijere na britanskom DSEI-u 2015 (Defence and Security Equipment International) međunarodnom velesajmu…
Nova puška ili novi kalibar?
Nakon mnogo godina i nekoliko neuspješnih pokušaja, američka vojska namjerava konačno zamijeniti pušku u kalibru 5,56 mm. To će zbog položaja i važnosti američke vojske imati posljedice i na puščane kalibre članica NATO-a
Posljednjih četvrt stoljeća NATO se oslanjao na dva različita kalibra za jurišne puške, odnosno strojnice. Riječ je o dobro poznatim kalibrima 7,62x51mm te 5,56×45 mm. Kako američka vojska razmatra mogućnost zamjene jurišnih pušaka u kalibru 5,56 mm potpuno novim tipom, to otvara rijetku mogućnost mogućeg izbora i potpuno novog kalibra.
Iskustva iz dosadašnjih sukoba stavljaju upitnik na učinkovitost metka kalibra 5,56 mm. Neki stručnjaci smatraju kako je to idelana prilika za svestranu procjenu tog metka te je ne treba propustiti. Jasno je da će američka odluka o mogućem izboru novog ili ostanku na starom kalibru imati velik utjecaj na izbor kalibra jurišnih pušaka NATO članica u doglednoj budućnosti.
Novo stoljeće – nova puška?
Američka vojska trenutačno rabi dva tipa pušaka u kalibru 5,56×45 mm. To su osnovna jurišna puška M16, odnosno njezina skraćena i olakšana izvedenica M4, te laka strojnica M249 Squad Automatic Weapon. M249 je ustvari u SAD licencno proizvedeni belgijski FN Minimi. U naoružanju američke vojske je od 80-ih godina prošlog stoljeća i nakon 20 godina uporabe treba mu naći zamjenu zbog istrošenosti. Vojska također namjerava zamijeniti i jurišnu pušku M16, odnosno njezinu kompaktnu inačicu M4.
Stalna potraga za novim, učinkovitijim pješačkim oružjem dovela je do raznih koncepata. Ideja koja je zaživjela 1990-ih je eksplozivni fragmentacijski projektil (poznat kao airburst) manjeg kalibra a konstruiran je tako da eksplodira iznad cilja. Tako je omogućen napad na npr. vojnike koji se skrivaju u zaklonu, rovu ili sličnom objektu. Studije su sugerirale veliko povećanje učinkovitosti. Za tu je učinkovitost ipak trebalo osigurati preciznu detonaciju granate u točno određenoj točki, odnosno tehnologiju koja će to omogućiti. Zato oružje tog tipa mora imati laserski daljinomjer i balističko računalo sa ciljnikom kako bi se strijelcu omogućilo precizno ciljanje. Računalo također podešava vremenski upaljač na projektilu kako bi detonirao na točno određenom mjestu nakon što prijeđe proračunanu udaljenost. Razvijana su dva različita modela oružja s novom tehnologijom eksplozivnog fragmentacjiskog projektila. Prvi je projekt pokrenut pod radnim nazivom Objective Crew Served Weapon i pod oznakom XM307. Riječ je o automatskom oružju kalibra 25 mm. Drugi je projekt Objective Individual Combat Weapon s oznakom XM29. To je osobno oružje, zamjena za postojeće jurišne puške, a osnova je poluautomatski bacač granata kalibra 20 mm s inkorporiranom puškom u kalibru 5,56 mm kao pomoćnim oružjem. U razvoju su sudjelovale američka tvrtka Alliant Techsystems i njemačka Heckler & Koch.
Razvoj inačice XM29 zapeo je na masi, naime, konstruktori nisu uspjeli dva različita oružja u istoj cjelini dovoljno olakšati. Postavljen je cilj da masa ne smije biti veća od 6,75 kg, ali je konstruktori nisu uspjel spustiti ispod 8 kg. Zato je odlučeno da se razvoj modela XM29 ubuduće podijeli na dvije logične cjeline, na pušku i na bacač granata kao odvojena oružja. Istodobno je odlučeno da se bacaču granata kalibar poveća na 25 mm, kako bi se povećala učinkovitost protiv vojnika koji sve češće nose i tjelesni oklop, odnosno razne neprobojne prsluke. Razvoj bacača granata rezultirao je novom inačicom oznake XM25, dok je nova puška dobila oznaku XM8. Puška XM8 je utemeljena na poznatoj jurišnoj pušci G36 tvrtke Heckler & Koch s modifikacijama prema zahtjevima američke vojske. Jasno je kako je tradicionalna jurišna puška ipak manje rizičan projekt od razvoja potpuno nove generacije oružja kao što je XM29.
Namjera je, kada se riješe tehnički problemi i problemi s masom, opet krenuti u razvoj mješovitog oružja koje bi ujedinilo bacač granata i jurišnu pušku u jedinstveni borbeni sustav. Zasad nema točnog vremenskog plana i odluke hoće li to novo oružje nositi staro ime XM29 (jer je u biti to) ili će se pokrenuti novi razvojni program.
XM8 je konstruiran kao modularno oružje u dosadašnjem kalibru 5,56 mm kod kojeg je lagano dobiti različita oružja zamjenom cijevi. Tako, ovisno o dužini i masi cijevi, postoje kratka jurišna puška, kompaktna puška, snajperska puška i standardna jurišna puška s teškom cijevi, spremnikom velikog kapaciteta i sklopivim dvonošcem.
Odlučeno je i da će se razviti i laka strojnica s redenikom kao zamjena za postojeću M249. Također je odlučeno da se neće brzati s nabavom za potrebe kopnene vojske (US Army) nego će se razmotriti potrebe i ostalih grana američkih OS za novom puškom. Za novu su pušku najzainteresiranije kopnena vojska (US Army) i marinski korpus (USMC), dok zrakoplovstvo (USAF) i mornarica (US Navy) kao izrazito tehnološke grane ne ovise toliko o pješačkom oružju. Njima će vjerojatno sasvim odgovarati ono što odaberu kopnena vojska i marinci. A kako je to vojnicima i marincima važan alat za buduća borbena djelovanja, razumljiva je želja da im se osigura učinkovito i moderno oružje koje će zadovoljiti uvjete modernog bojišta.
I američko zapovjedništvo za specijalne operacije SOCOM traži novu pušku u sklopu programa SCAR (Special Operations Forces Assault Rifle). SOCOM je, povijesno gledano, zbog veće fleksibilnosti brzo usvajao novo oružje i opremu. Unatoč snažnom ulasku visokih tehnologija u posebne postrojbe bit SOCOM-a i dalje je opartivac na terenu, često u neprijateljskom okruženju, koji se može osloniti samo na ono što može ponijeti sa sobom. U takvoj je situaciji puška temeljna oprema od presudne važnosti. Ono što čini razliku između uspješno i neuspješno izvedene misije, a u kritičnim slučajevima to je razlika između života i smrti vojnika na terenu.
Kako se bira oružje za posebne operacije i zahtjevi koji se pred oružje postavljaju su posebni. SOCOM želi mogućnost uporabe dva različita kalibra pa je puška planirana u dvije inačice, SCAR-L (Light, laka) i SCAR-H (Heavy, teška). Namjera SOCOM-a je u puški programa SCAR rabiti streljivo kalibra 5,56×45 mm i 7,62×51 mm, ali i neke druge kao što je 7,62×39 mm. Uz to, SOCOM naravno želi svojim vojnicima na terenu osigurati najbolju moguću opremu za obavljanje često pogibeljenih zadaća.
Prikazane inačice SCAR H i L su proizvod renomirane belgijske tvrtke FN Herstal i ustvari je riječ o uvelike modificiranoj inačici poznate jurišne puške FNC. SCAR je, kao i XM8, konstruiran kao modularno oružje koje se jednostavno i brzo može prilagoditi za razne namjene. Moguće je da u budućem izboru nove puške uz pušku XM8 sudjeluje i SOCOM. Puška je konvencionalne koncepcije, s mogućnošću jednostavnog postavljajna razne dodatne opreme, kao što su razni ciljnici, bacači granata, baterijske svjetiljke i slično.
Operativci SOCOM-a željeli su veliki kalibar, odnsono 7,62×51 mm, jer omogućava veću ubojnu moć na većoj udaljenosti. U slučaju djelovanja u urbanom okruženju jači kalibar isto tako ima određenih prednosti. Jačim je metkom lakše probiti zapreke kao što su zidovi i vrata, a i učinkovitiji je kada se gađaju vozila.
Prva serija pušaka SCAR počela se testirati prošle godine u mornaričkom središtu za površinsko ratovanje. Terenska testiranja su predviđena za sredinu ove godine. Planirano je da bi se prva postrojba opremila puškama SCAR tijekom prve polovine 2007.
Vrijeme za novi kalibar?
Dosadašnji razvoj i istraživanja u SAD-u nisu sugerirala potrebu zamjene postojećeg puščanog streljiva. Mogućnost da puška za specijalce SCAR rabi metak 7,62×39 mm (metak za pušku AK-47 Kalašnjikov) vezana je isključivo uz raširenost tog metka i njegovu laganu dostupnost u područjima operacija specijalnih snaga.
No, još od mirovne operacije u Somaliji 1993. tinja nezadovoljstvo unutar američke vojske neodgovarajućim mogućnostima metka 5,56×45 mm. Prigovori vojnika mogu se svesti na sljedeće: metak je prebrz, prelagan i prestabilan. Poučeni ne uvijek dobrim iskustvima neki se pitaju nije li došlo vrijeme da se uvede novi kalibar i učinkovitiji metak koji će prevladati nedostatke postojećeg.
Čini se kako problemi s metkom 5,56×45 mm leže u činjenici da sve više vojnika napušta standardnu pušku M16 i prelazi na kompaktniju M4 koja je zbog kraće cijevi lakša za rukovanje i svakodnevno nošenje, osobito u mirovnim misijama i urbanim područjima.
Zrno metka 5,56×45 mm veliki dio učinkovitosti duguje dvjema činjenicama, prvo, nakon udara u cilj destabilizira se i prevrće i tako drastično povećava ulazni kanal, i drugo, često se tijekom prevrtanja raspada na više dijelova koji se dalje šire tijelom povećavajući ozbiljnost ranjavanja.
No, taj učinak moguć je jedino ako zrno leti dovoljnom brzinom. Dosadašnja iskustva pokazuju kako zrno iz standardne puške M16 (cijev dužine 508 mm) postiže taj učinak do otprilike 200 metara. Puška M4 ima cijev od 368 mm koja neizbježno znači manju početnu brzinu zrna, a to pak rezultira padom učinkovitosti. Tako se opisani učinak nestabilng zrna postiže do najviše 100 metara udaljenosti.
Zato je za promatrače bilo pravo malo iznenađenje klasična koncepcija puške XM8. Naime, proizvođači pušaka diljem svijeta svjesni su problema koja sa sobom nosi metak 5,56×45 mm. Zato su mnogi odlučili, u nastojanju da sačuvaju dužu cijev (što znači veću početnu brzinu zrna) i male dimenzije razviti puške u tzv. bullpup konfiguraciji. Osnovna je značajka bullpup konfiguracije da se oslonac za rame postavlja odmah iza zatvarača, a rukohvat s okidačem se pomiče naprijed. Tako se u manjim dimenzijama dobiva cijev odgovarajuće dužine.
Drugi način prevladavanja problema je uvođenje novog metka. Najjednostavniji je pristup uvođenje novog metka u postojećem kalibru 5,56×45 mm. Tako je razvijen novi metak oznake Mk 262 s težim zrnom mase 5 grama (standardni SS109 ima zrno mase 4 grama). Novi metak ima bolje značajke na većim udaljenostima, ali sva ograničenja koja sa sobom nosi metak malog kalibra ipak je teško u potpunosti anulirati.
Zato su razvijeni potpuno novi meci, od početka konstruirani tako da ponude bolje značajke u odnosu na postojeći metak 5,56×45 mm. Tako je tvrtka Remington ponudila metak SPC (Special Purpose Cartridge) kalibra 6,8×43 mm. Dvije su osnovne značajke u odnosu na stari 5,56, i to za 1,3 mm veći promjer zrna te veća masa zrna od 7,45 grama.
Novi je metak kalibra 6,8 mm u testovima pokazao mnogo bolje karakteristike nego stari od 5,56 mm. Metak je učinkovitiji i kad se ispaljuje iz kraće cijevi. Dizajniran je tako da maksimizira učinak na udaljenostima do 300 metara. Novi je metak po svojim značajkama čak blizu mogućnosti većeg metka 7,62×51 mm na većim udaljenostima.
Unatoč tome što mu se svojim značajkama približio, trzaj koji stvara metak kalibra 6,8 mm ipak je mnogo manji i podnošljiviji nego trzaj koji stvara ispaljenje metka 7,62×51 mm. Zbog toga je novi metak moguće jednostavno smjestiti u puške razvijene za stari metak kalibra 5,56 mm. Odnosno, da bi se postojeća puška u kalibru 5,56 mm prilagodila na novi kalibar 6,8 mm treba samo zamijeniti cijev i provesti manje modifikacije bez potrebe za strukturalno poojačavanje konstrukcije puške. Navodno je inačica puške M16 modificirana na kalibar 6,8 mm već iskušana u borbenim uvjetima s izvrsnim rezultatima.I tvrtka Alexander Arms je ponudila novi metak. Riječ je o metku 6,5×38 mm Grendel. Može se smatrati nekom vrstom konkurencije metku 6,8×43 mm, ali nudi čak nešto bolje značajke, osobito na većim udaljenostima. Ustvari, tvrtka navodi kako su mogućnosti zrna kalibra 6,5 mm na većim udaljenostima toliko dobre da čak može zamijeniti metak 7,62×51 mm.
Metak 6,8 mm Remington SPC ima ograničenje nametnuto namjerom da se može jednostavno uvesti u postojeće puške izrađene za kalibar 5,56. Zato je dužina metka morala biti vrlo slična dužini metka 5,56×45 mm. To u konačnici znači da je dužina zrna ograničena. Alexander Arms je s metkom 6,5 Grendel krenula malo drukčijim putem. Zrno metka 6,5 Grendel je duže, a čahura je kraća i deblja u odnosu na metak 6,8 Remington SPC. To u konačnici znači da je 6,5 Grendel bolje optimiziran i aerodinamičniji te zadržava više energije na većoj udaljenosti. Isprobano je nekoliko tipova zrna za metak 6,5 Grendel. Zrno mase 9 grama pokazalo je iznimne rezultate na većim udaljenostima, čak i do 1000 metara. No, kao optimalni izbor izdvojeno je zrno mase 8 grama koje na većim udaljenostima može bez problema zamijeniti metak 7,62×51 koji je trenutačno uobičajeni NATO metak za strojnice opće namjene te za snajperske puške. Jedan problem kod većih kalibara je jači trzaj prilikom opaljenja. Ispitivanja su pokazala da je trzaj dva nova metka sličan trzaju koji stvara metak 7,63×39 mm. Kako je riječ o metku koji se rabi na jurišnoj pušci AK-47 Kalašnjikov, iskustvo govori da je trzaj prihvatljiv i omogućava jednostavno kontroliranje oružja tijekom paljbe.
Drugi je problem u tome što novi meci imaju deblje čahure. To znači da će u spremnik istih dimenzija stati manja količina streljiva. U praksi je procijenjeno da u spremnik dimenzija spremika za 30 metaka kalibra 5,56 mm stane 28 metaka kalibra 6,8 Remington SPC. Manjak od dva metka po spremniku i nije katastrofalan, a uzevši u obzir veću učinkovitost novih metaka može se zaključiti kako nije riječ o ozbiljnijem nedostatku. S obzirom na to da je metak kalibra 6,5 Grendel još deblji, u spremnik istih dimenzija stane 25 metaka. To je nešto uočljiviji manjak, ali veća učinkovitost streljiva s druge strane nudi prednosti pa je to pitanje koje zahtijeva pomnije razmatranje.
Isplativost
Na kraju, ostaje najvažnije pitanje, je li došlo vrijeme novog kalibra? To je vrlo složeno pitanje na koje bi presudniji utjecaj mogli imati logistički i financijski čimbenik, a mnogo manje taktički i balistički. Promjena kalibra je iznimnio skupa jer se postojeće zalihe streljiva treba riješiti i istodobno kupiti veću količinu streljiva novog klaibra, i sve to u relativno kratkom razdoblju. Tome treba pribrojiti i trošak nabave novih pušaka, a konačna cijena je takva da svakog vojnog planera oblije hladan znoj pri samoj pomisli na tako nešto.
Nabava novog oružja za potrebe vojske kao što je američka značila bi izradu novog oružja u više od milijun komada. Interes proizvođača je razumljiv, američki izbor uvelike će utjecati na mnoge države koje tradicionalno prate američki izbor oružja. A eventualni izbor streljiva novog kalibra mogao bi imati utjecaja i na savezničke države i članice NATO-a.
Kako stvari sada stoje, konačna odluka o novom oružju i novom streljivu još nije donesena. Činjenica je kako je američka vojska u posljednjih dvadesetak godina razvijala zamjenu za staru pušku M16, odnosno kompaktnu inačicu M4, ali bez uspjeha pa su obje puške i danas službeno oružje. Moguće je da i najnovije inicijative završe bez rezultata i da kombinacija M16/M4 i dalje bude osnovno pješačko oružje američke vojske. S novim je kalibrima, kao što su opisani 6,8 Remington SPC i 6,5 Grendel, situacija također nesigurna. Iako njihove mogućnosti govore u prilog zamjeni postojećeg streljiva, golemi troškovi definitivno govore suprotno.
Svojevrsno prijelazno rješenje je također moguća opcija. To rješenje bi vjerojatno zadržalo postojeće oružje kao temeljno pješačko oružje, dok bi se pojedine postrojbe (kao što su one SOCOM-a) opremile novim oružjem, možda i metkom novog kalibra prilagođenim specifičnim zahtjevima specifičnih korisnika.
Pripremio Igor SKENDEROVIĆ
Foto: Alexander Arms